Zdrav - Prav

tag:blogger.com,1999:blog-31131829844324597712011-04-21T12:31:02.565-07:00Zdrav - Pravzdrav-pravhttp://www.blogger.com/profile/16494049870844733965noreply@blogger.comBlogger51100tag:blogger.com,1999:blog-3113182984432459771.post-41042412433050752172007-12-22T22:45:00.000-08:002007-12-22T22:46:41.337-08:00Rijecnik5---POMJERANJE ZUBAtransversio, onis, f (lat.), transversion (eng.), pomjeranje zuba iz njegovoga pravilnoga položaja u transverzalnoj ravni Sin. . ---POMJERITI PAMECUinsanire (lat.), to get mad (eng.), poludjeti, pomahnitati, mahnitati, biti trajno zahvacen strastima, imati poremecaj afekta, ponašanja i slicno Sin. . ---POMOCauxilium, ii, n (lat.), aid, help (eng.) 1. pomoc u smislu pomaganja drugome licu iz profesionalnih razloga, medicinskih pobuda, u cilju cuvanja zdravlja i lijece-nja bolesti. jardum, indat. 2. assistentio, onis, f (lat.), assistance (eng.), asistencija, pomaganje pri izvodenju radnje (operacije, dijagnosticke procedure i sl.). Sin. ---POMOC, PRVA(LAT.), first aid (eng.), prva korisna opskrba povrijedenog ili naglo oboljelog, prije kontakta sa zdravstve-nom ustanovom, a provedena od strane priucenoga laika ili neopremljenoga profesionalca. Sin. ---POMOCANauxiliaris, e (lat.), auxiliary (eng.), onaj koji samo djelomicno ucestvuje u funkciji koju kao glavni zadatak radi neko drugi, potpomaže funkciju drugoga organa, dijela tijela, osobe i sl Sin. . ---POMOCNIK(LAT.), assistent (eng.), osoba koja pomaže pri medicinskome radu. Obicno je manje obrazovana ili je istoga nivoa obrazovanja, ali je mlada i bez iskustva Sin. . ---POMORmortalitas, atis, f (lat.), mortality rate, death rate (eng.), broj koji pokazuje smrtnost u nekoj populaciji. To je odnos izmedu broja umrlih u geografskom podrucju za jednu godinu, podijeljen sa prosjekom stanovništva na polovici te godine. Može biti i specificnih pomora u odnosu na neku bolest ili specificnu dobnu mortalitet, smrtnost 1. Sin. ---POMUCEN UM(LAT.), (ENG.), SIN. v. ludilo. ---POMUDNICAtunica vaginalis testis (lat.), vaginal tunic of testis (eng.), serozna opna koja prekriva prednji dio i strane tašaka i epididimisa, a sastoji se od dva sloja, visceralnoga i parijetalnoga Sin. . ---PONAŠANJE(LAT.), behavior (eng.), bilo koji odnos iz ukupne aktivnosti koji pokazuje pojedinac prema drugim ljudima ili stvarima od individualnoga ili zajednickoga interesa. Narocito odnos koji se izvana može opservirati Sin. . ---PONDERABILAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. mjerljiv. ---PONJADITI(LAT.), (ENG.), SIN. v. njad. ---PONSpons, pontis, m (lat.), id.(eng.), 1. u osnovnome znacenju most, a oznacava svaku tkivnu strukturu koja spaja 2 dijela, 2. dio centralnoga nervnoga sistema koji leži izmedu produljene moždine i mezencefalona ispred maloga mozga. most, cuprija Sin. ---POOCNICAtunica conjunctiva (lat.), conjunctiva (eng.), nježna membrana, tjena, koja prekriva ocne kapke sa unutrašnje strane i skleru, sin. konjunktiva Sin. . ---POPLET(LAT.), (ENG.), SIN. v. splet. ---POPLITEALANpopliteus-3 (lat.), popliteal (eng.), onaj koji se nalazi ili pripada stražnjoj strani koljena (jama, arterija, vena, ligament) Sin. . ---POPLUCNICApleura pulmonalis, visceralis (lat.), visceral pleura (eng.), dio pleure koji pokriva pluca i ulazi izmedu režanja, sin. plucna mahramica, visceralna pleura, porebrica. Sin. ---POPRAVAKrecuperatio,onis, f (lat.), restoration (eng.), 1. akt obnavljanja, ponovne izgradnje, rekonstrukcije, popravljanja (organa, odnosa, tkiva, izgleda), 2. vracanje u prethodno stanje zdravlja, 3. proces koji ide nadomještavanjem nedostajucih i oštecenih organa ili njihovih dijelova vještackim sredstvima, rekonstrukcija, rekuperacija. Sin. ---POPRAVLJIVreparabilis, e (lat.), reparable (eng.), onaj koji se može popraviti ako se podvrgne mehanickoj uspostavi, reintegraciji, oštecenih tkiva, odnosno rastom zdravih novih odajica Sin. . ---POPRECANtransversus-3 (lat.), transverse (eng.), termin koji oznacava da je neka struktura smještena poprijeko, tj. pod pravim uglom na uzdužnu osovinu organa ili tijela, sin. transverzalan Sin. . ---POPULACIJApopulatio, onis, f (lat.), population (eng.), 1. skup pojedinaca koji imaju neku zajednicku kategoriju ili naseljavaju specificno geografsko podrucje, 2. (u genetici), stabilna grupa dobijena slucajnim rasporedivanjem pojedinaca, 3. (u statistici) niz objekata ili pojedinaca iz kojega se izvlaci sluc Sin. . ---POPUŠTAClaxator, oris, f (lat.), id.(eng.), onaj koji popušta, opušta, ohlabavljuje (narocito mišic) Sin. . ---POPUŠTANJE1. decrementum (lat.), decrement (eng.), slabljenje, opadanje, prolazak bolesti ili nekoga simptoma, obicno u kvalitetu izraženosti, 2. stadium decrementi (lat.), stadij opadanja bolesti, stadij prolaska simptoma, 3. relaxatio, onis, f (lat.), relaxation (eng.), ohlabavljenje, opuštanje grca miš Sin. . ---POPUŠTATIremitter (lat.), remit (eng.), jenjati, smanjiti, umjeriti, umjeravati, smanjivati, prestajati, vratiti se zdravlju Sin. . ---PORA1. v. skvažina, 2. porus, i, m (lat.), pore (eng.), malehni otvor, izlaz, ušce Sin. . ---PORAÐANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. radanje. ---PORAÐATI (SE)parturire (lat.), bear (eng.), donositi na svijet dijete Sin. . ---PORADENITIS(LAT.), id. lat. i(eng.), bolest limfnih cvorova koji formiraju malehne apscese Sin. . ---PORASTIcrescere (lat.), grow up (eng.), izrasti, rasti, postati, povecati se, narasti, doci do neke visine, postati mocniji, rasti Sin. . ---PORCINI(LAT.), (ENG.), SIN. v. svinjski. ---POREBRICA1. pleura parietalis (lat.), parietal pleura (eng.), dio pleure koji prekriva grudni kafez sa unutrašnje strane. parijetalna pleura, plucna mahramica, 2. pleuritis, idis, f (lat.), pleuritsy (eng.), isindija pleure, koja može imati razlicite patološke nalaze. Zove se suha ili vlažna porebrica, zavisno ima li eksudata. pleuritis. Sin. ---POREBRICA, SUHApleuritis sicca (lat.), dry pleuritsy (eng.), akutna isindija pleure kada ona postane crvena, pokrivena fibrinom i odajickim elementima. Klinicki se manifestira vatrom, drhtavicom, suhim kašljem, jakim sandžijama Sin. . ---POREBRICA, VLAŽNApleuritis exudativa (lat.), wet pleuritsy (eng.), najcešce je veremicnoga porijekla, a manifestirana je obilnim eksudatom, kasnije gnojem. Razvojem eksudata smanjuje se bol, javlja se zaduha Sin. . ---POREMECAJdisturbatio, onis, f (lat.), disturbance, disorder (eng.), divergencija, odmicanje odstupanje od normalnosti, od onoga što se smatra normalnim. Promjene su pretežno funkcionalne. Nenormalnost funkcioniranja, bolesno fizicko ili duševno stanje. perturbacija, smetnja. Sin. ---POREMECENdisturbatus-3 (lat.), disturber (eng.), pacijent koji je narušenga zdravlja, narocito mentalnoga, u smislu poremecaja, uglavnom funkcionalne prirode Sin. . ---PORENCEFALIJAporencephalia, ae, f (lat.), porencephaly (eng.), prisustvo jedne ili više šupljina u mozgu koje komuniciraju sa komorama. Obicno su to rezidue destruktivnih lezija Sin. . ---PORFIRIJAporphyria, ae, f (lat.), id.(eng.), citav niz bolesti manifestiranih poremecajem metabolizma porfirina. Stvara se povecana kolicina porfirina, a povecana je i njihova ekskrecija. Klinicki se manifestira razlicitim neurološkim i kutanim manifestacijama, a može imitirati citav niz bolesti. Po Sin. . ---PORFIRIN(LAT.), porphyrin (eng.), bilo koja grupa organskih spojeva koja sadrži porfinsku strukturu: 2 pirolova jezgra koji su spojeni sa -CH= spojevima u ciklickoj konfiguraciji, a na tu osnovu se sa strane spajaju razliciti lanci. Ti lanci daju ime porfirinima kao uroporfirin, koproporf Sin. . ---PORFIRINEMIJAporphyrinaemia, ae, f (lat.), porphyrinemia (eng.), prirustvo porfirina u plazmi ili serumu Sin. . ---PORFIRINURIJA, PORPHYRINURIA, ae, f (lat.), id.(eng.), intenzivno izlucivanje jednoga ili više porfirina u bureži Sin. . ---PORIJEKLOorigo, inis, f (lat.), origin (eng.), izvor ili pocetak bilo cega. Cesto se odnosi na genetski pocetak, ali i na pripajanje mišica na njegovome polazištu. Sin. ---PORIOMANIJAporiomania, ae, f (lat.), id.(eng.), neizdrživi impuls za kretanjem i putovanjem. Sin. ---PORIV(LAT.), (ENG.), SIN. v. nagon. ---PORNOGRAFIJApornographia, ae, f (lat.), pornography (eng.), pisanje o lascivnostima, razvratu, bludnicenju. Originalno je to uvijek pisanje, u današnje vrijeme se podrazumijeva i slika Sin. . ---POROD(LAT.), (ENG.), SIN. v. porodaj. ---POROD, NAGLI(LAT.), (ENG.), SIN. v. porodaj, iznenadan. ---POROÐAJ ZATKOMpartus agrippinus (lat.), breech delivery (eng.), porod gdje je prenjaceci dio zadak djeteta Sin. . ---POROÐAJlabor, oris, n, partus, us, m (lat.), labor, delivery, childbirth (eng.), funkcija ženskoga organizma kojim se produkt koncepcije istiskuje iz uterusa kroz vaginu u vanjski svijet. porod. Sam akt dolaska na svijet je i rodenje. Sin. ---POROÐAJ, DOSPJELI(LAT.), (ENG.), SIN. v. porodaj, dozreli. ---POROÐAJ, DOZRELIpartus maturus (lat.), mature labor (eng.), porod koji nastaje izmedu tridesetsedme i cetrdesete nedjelje trudnoce. Sin. ---POROÐAJ, INDUCIRANI(LAT.), induced labor (eng.), porod koji je proveden mehanickim ili drugim sredstvima za ekstrakciju (npr. intravenskim davanjem oksitocina). porod, vještacki. Sin. ---POROÐAJ, IZNENADANpartus praecipitatus, oxytocia, ae, f (lat.), precipitate labor (eng.), prebrz porod koji iznenadi hamilu i okolicu. U principu kod višerotke. porod, nagli. Sin. ---POROÐAJ, KOMPLICIRANIpartus complicatus (lat.), complicated labor (eng.), porod kod kojega je nastupio neki dogadaj koji znatno ometa normalno poradanje (nesraz-mjera velicine zdjelice i glave, krvarenje i sl.) Sin. . ---POROÐAJ, NEDOZRELIpartus immaturus (lat.), immature labor (eng.), porodaj koji nastaje izmedu šesnaeste i dvadesetosme nedjelje trudnoce Sin. . ---POROÐAJ, PRIJEVREMENIpartus praematurus (lat.), premature labor (eng.), ekspulzija ploda izmedu dvadesetosme i tridesetsedme nedjelje trudnoce. Sin. ---POROÐAJ, VJEŠTACKI(LAT.), (ENG.), SIN. v. porod inducirani. ---POROÐAJ, ZAKAŠNJELIpartus serotinus (lat.), postoponed labor (eng.), porod koji nastaje 2 ili više hefti poslije ocekivanoga termina Sin. . ---POROÐAJNIpartalis, e (lat.), partal (eng.), onaj koji pripada aktu radanja (npr. porodajni bol), sin. partalni Sin. . ---PORODICAfamilia, ae, f (lat.), family (eng.), 1. grupa pojedinaca koji potjecu od istoga pretka, 2. taksonomska kategorija manja od reda ili podreda, a veca od plemena ili podporodice. Sin. ---PORODILJA, PUERPERA, ae, f (lat.), id.(eng.), žena koja se upravo porodila. Taj bi naziv mogla nositi do 15 dana poslije poroda, ranije i citavih 40 dana, ali u principu dok traju krvave lohije. lohusa. Sin. ---PORODILJSKIobstetricus-3 (lat.), obstetric (eng.), onaj koji pripada porodiljstvu, opstetriciji, akušerstvu Sin. . ---PORODILJSKO CIŠCENJElochia, orum, n (lat.), puerperium, i, n (lat.), id.(eng.), curenje iz vanjskoga ženskoga genitala u toku i prve dvije hefte nakon poroda. Najprije se vide crvene lohije, pa postepeno blijede. U principu nadulji period porodiljskoga cišcenja treba da traje 40 dana. Up. babine, nifas, lohije Sin. . ---PORODILJSTVOars obstetricia (lat.), obstetrics (eng.), grana medicine koja se bavi tretiranjem trudnoce, poroda i porodiljskoga cišcenja. obstetricija, akušerstvo. Sin. ---POROKERATOZA, POROKERATOSIS, is, f (lat.), id.(eng.), rijetka, hronicna, progresivna, autozomalno dominantna kožna bolest. Vidi se najprije u ranome djetinjstvu, a potom pretežno kod muškaraca. Pojavljuju se dijelovi kože nalik na kratere sa centralnom atrofijom i izdignutim debelim keratoticnim rubom Sin. . ---POROZAporosis, is, f (lat.), id.(eng.), 1. stvaranje šupljinica, koje su obicno na racun istanjenja okolnoga tkiva (posebno kod kosti), 2. stvaranje kalusa u vrijeme cijeljenja prelomljene kosti Sin. . ---POROZANporosus-3 (lat.), porous (eng.), struktura koja je penetrirana otvorenim prostorima ili sitnim pukotinama, porama, pa propušta tecnost i druge supstancije, zavisno od velicina otvora. bešljiv, šupljikast. Sin. ---PORTA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ulaz. ---PORTALANportalis, e (lat.), portal (eng.), ono što se nalazi na ili uz ulaz, pristup. Narocito se odnosi na porta hepatis. Sin. ---PORTOGRAFIJAportographia, ae, f (lat.), portography (eng.), radiografija portalne vene (vena portae), poslije davanja opaknoga materijala. Sama slika se zove portogram Sin. . ---PORTOGRAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. portografija. ---POSEBAN OTISAKseparatus, i, m (lat.), separate (eng.), nacin štampanja rada. Autoru se daje nekoliko posebno štampanih odvojenih dijelova nekoga casopisa koji sadrže samo njegov rad, sin. separat Sin. . ---POSIJEfurfur, uris, m (lat.), bran (eng.), ostatak poslije sijanja mliva, smrvljene vanjske ohljupine zrna. Sadrže dosta vitamina B grupe i zbog malehne kalorijske vrijednosti ulaze u sastav mnogih dijetetskih proizvoda. mekinje. Sin. ---POSJEKOTINAvulnus caesum, vulnus scissum (lat.), cut wound (eng.), rana nanesena oštrim sjecivom. Ravnih je i pravilnih rubova, manje podložna infekciji. Sin. ---POSKOK(LAT.), (ENG.), SIN. v. zmija. ---POSLJEDAK, V(LAT.), (ENG.), posteljica Sin. . ---POSLJEDICAconsequentia, ae, f, sequela, ae, f (lat.), consequence, sequel (eng.), ono što ostane od bolesti, defekt, poremecaj funkcije, priraslice i slicno. Bilo koja anatomska ili funkcionalna promjena koja je zaostala poslije bolesti ili je bolešcu uzrokovana, sin. sekvela Sin. . ---POSLJEDICANconsecutivus-3 (lat.), consecutive (eng.), onaj koji dolazi poslije, nastao kao posljedica prethodne bolesti ili povrede Sin. . ---POSMATRACobservator, oris, m (lat.), observer (eng.), osoba koja posmatra tok procesa u bolnici, dogadaje, metode, nacine, postupke pri lijecenju i ispitivanju, te pojedinacne slucajeve Sin. . ---POSMATRANJEobservatio, onis, f (lat.), observation (eng.), 1. period u bolnici, najcešce psihijatrijskoj, u kojemu ljekarski tim posmatra ponašanje i reakcije bolesnika da bi zakljucio o postojanju bolesti, 2. u širem smislu period ispitivanja u bolnici u cilju postizanja dijagnoze. opservacija, potpažanje. Sin. ---POSMRCE(LAT.), child born after father's death (eng.), dijete rodeno poslije oceve smrti Sin. . ---POSOLJEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. slan 1. ---POSPANdormitans, antis (lat.), dormant (eng.), inaktivan, suženoga stanja svijesti, sklon da zaspi, pretjerano miran, spor, sin. dremlji Sin. v. ---POSPANOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. drijemež. ---POSREDANindirectus-3 (lat.), indirect (eng.), nastaje, dogada se, dešava se preko posrednika, intermedijalnoga agensa ili dogadaja. Obratno od neposredan, direktan. indirektan. Sin. ---POSREDNIKmediator, oris, m (lat.), id.(eng.), 1. neki objekt ili neka supstancija pomocu koje se može posredovati na nervni sistem da bi on prenosio impulse (oslobada se na terminalnim plocama nervnoga vlakna), 2. hemijska supstancija koja indicira aktivnost na neku drugu supstanciju koja se odaje iz medijator. Sin. ---POST(LAT.), fast (eng.), 1. odricanje od hrane, 2. jedan od pet elemenata islamske vjere. Uzdržavanje od svih ugodnosti od izlaska do zalaska sunca kao mjera duhovnoga i tjelesnoga procišcavanja organizma, jacanja volje i predavanja Bogu Sin. . ---POSTCENTRALANpostcentralis, e (lat.), postcentral (eng.), onaj koji je postavljen ili se dešava iza nekoga centra (npr. postcentralna vijuga) Sin. . ---POSTELJA, BOLNICKA(LAT.), hospital bed (eng.), cjelina sastavljena od kreveta, dušeka, jastuka, jorgana (cebeta), caršafa i jastucnice, sa malehnim ormaricem uz postelju, koja cini jedinicu u uslovima bolnickoga lijecenja, na kojoj se vrše svi gradevinski, funkcionalni, ekonomski, organizacioni, zdrav bolnicki jatak. Sin. ---POSTELJICAplacenta, ae, f (lat.), id.(eng.), organ koji veže majku i plod i koji dozvoljava izmjenu materije, ali bez miješanja krvi. posljedak, mlizina, kucica, kolac, pošljedak, plodva, plodnica. Sin. ---POSTELJICA, NALEGLAplacenta praevia (lat.), id.(eng.), posteljica koja se razvija na donjeme uterinome segmentu, u zoni dilatacije, tako da ona prednjaci pri porodu, što rezultira krvarenjem pri širenju cerviksa. Sin. ---POSTELJICA, PRIPOJENAplacenta adhaerens (lat.), adherent placenta (eng.), posteljica koja je pripojena na zid uterusa i spontano se slabo ljušti, pa je potrebna liza placente. Sin. ---POSTELJICA, ZAOSTALAplacenta retinens (lat.), retained placenta (eng.), posteljica koja je zbog pripojenosti ostala u materici, citava ili dijelom, ili je odljuštena, ali je ostala u uterusu sbog slabih porodajnih kontrakcija. Sin. ---POSTKLIMAKTERICANpostclimactericus-3 (lat.), postclimacteric (eng.), onaj koji dolazi ili nastaje poslije klimakterijuma Sin. . ---POSTMORTALANpostmortalis, e (lat.), postmortal (eng.), onaj koji se dešava, nastaje, poslije smrti Sin. . ---POSTNATALANpostnatalis, e (lat.), postnatal (eng.), onaj koji se dešava, nastaje poslije rodenja. Odnosi se uglavnom na novorodence Sin. . ---POSTOPERATIVANpostoperativus-3 (lat.), postoperative (eng.), ono što se dešava poslije provedenoga operativnoga zahvata (tok, komplikacije, oporavak i sl.) Sin. . ---POSTOTAKcentessimus, i, m, per centille (lat.), percentage (eng.), stopa, procent, vjerovatnost dogadaja obracunata na stotinu opservacija. Skr. % (npr. 30% znaci 30 od sva-kih l00 varijabli, pojedinaca, opservacija i sl.) Sin. . ---POSTPARTALANpostpartalis, e (lat.), postpartal (eng.), onaj koji nastaje poslije poroda (odnosi se uglavnom na majku) Sin. . ---POSTPRANDIJALANpostprandialis, e (lat.), postprandial (eng.), onaj koji dolazi poslije nekoga obroka, poslije rucka Sin. . ---POSTSINAPTICANpostsynapticus-3 (lat.), postsynaptic (eng.), postavljen ispod ili distalno od neke sinapse, onaj koji se dešava pošto impuls prode sinapsu Sin. . ---POSTULATpostulatum, i, n (lat.), postulate (eng.), nešto što se prihvaca ili uzima kao dato, odobreno, samo po sebi razumljivo, jasna pretpostavka koju ne treba dokazivati Sin. . ---POSTUPNOST(LAT.), staging (eng.), determinacija jasnih faza ili period u razvoju bolesti, odnosno drugoga procesa, koji tacno dolaze jedna iza druge Sin. . ---POSTURALANposturalis, e (lat.), postural (eng.), onaj koji pripada položaju tijela, držanju tijela Sin. . ---POSTVAKCINALANpostvaccinalis, e (lat.), postvaccinal (eng.), onaj koji se dešava poslije neke vakcinacije (npr. postvakcinalni meningitis) Sin. . ---POSUNCANICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. horea. ---POT(LAT.), (ENG.), SIN. v. znoj. ---POTAJNA GROZNICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. potajnica 1 i 2. ---POTAJNICA1. febris cachectica (lat.), cachectic fever (eng.) svaka vatra koja dugo traje i iscrpljuje organizam, a ne vidi joj se uzrok, 2. leischmanisis, is, f (lat.), id.(eng.), infestacija flagelatnom protozoom Leischmania. Ima ih više formi i uzrokuje ih više vrsta Leischmaniae, a vektori su Phlebotomusi, koji zavisno od regije pripadaju raznim vrstama. potajna groznica. Sin. ---POTATOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. ispindžija. ---POTAŠA(LAT.), (ENG.), SIN. v. pepelik. ---POTCAHURANsubcapsularis, e (lat.), subcapsular (eng.), smješten ispod neke cahure ili cahurice (npr. potcahurni sloj) Sin. . ---POTCELJE(LAT.), radix nasi, root of nose (eng.), malehni predio na glavi ispod cela oko korijena nosa, korijen nosa, mjesto gdje se nos uglavljuje u kosti glave Sin. . ---POTENCIJApotentia, ae, f (lat.), potency (eng.), 1. sposobnost muškarca da provede seksualni akt, sin. snaga, mu-ška, 2. sposobnost embrionalnoga dijela da se razvije i pre-uzme funkciju toga organa u vrsti, 3. sposobnost nekoga sredstva da proizvede željeni efekat (lijek, transmiter i sl.). Sin. ---POTENCIJAL AKCIONI(LAT.), action potential (eng.), elektricna aktivnost koja nastaje u mišicnoj ili nervnoj odajici za vrijeme aktivnosti. Može nastati elektricnom, hemijskom ili mehanickom stimulacijom, promjenom temperature i sl Sin. . ---POTENCIJAL EVOCIARNI(LAT.), evoked potential (eng.), elektricni signal koji se registrira na senzornom receptoru, mišicu, živcu ili nekome dijelu centralnoga nervnoga sistema koji je nastao stimulacijom, obicno elektricnom strujom. Može biti slušni, somatosenzorni, vizualni i sl Sin. . ---POTENCIJAL(LAT.), potential (eng.), 1. (ono što) postoji, nabijeno je snagom i spremno na akciju, ali još nije aktivno, 2. rad na jedinicu naboja, potreban da se krece nabijeno tjelašce u elektricnome polju s jednoga mjesta na drugo, mjeren u voltima Sin. . ---POTHRANJENOSTsubalimentatio, onis, f (lat.), insufficient nourishment (eng.), nedovoljna i nekvalitetna ishrana što ima za posljedicu pretjeranu mršavost i znake vitaminske i mineralne manjkavosti Sin. . ---POTHRANJENOST(LAT.), undernutrition (eng.), stanje koje nastaje nepravilnom ishranom zbog nedovoljnoga uzimanja hrane, slabe ingestije, slabe asimilacije hrane ili nepravilne iskorišcenosti svih elemenata ishrane Sin. . ---POTILJAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. zatiljak. ---POTITI SE(LAT.), (ENG.), SIN. v. znojiti se. ---POTKAstroma, atis, n (lat.), id.(eng.), tkanje koje daje formu i podržava organ, podržno tkivo, onaj okvir u kojeg je uloženo funkcionalno tkivo, parenhim. stroma. Sin. ---POTKOLJENAKfossa popliteae (lat.), popliteal fossa (eng.), jama ispod koljena izmedu kondila femura i mišica koji se hvataju za njih, te kondila tibije. Sadrži art. popliteu kao najvažniji element Sin. . ---POTKORNI, SUBCORTICALIS, e (lat.), subcortical (eng.), onaj koji je smješten ispod kore, najcešce ispod moždane kore, sin. subkortikalan Sin. . ---POTKOVICA ZA GLAVU(LAT.), skull tong (eng.), instrument sa dva kraka i šiljastim završetkom, gdje su kraci spojeni baglamom, a služi za ekstenziju glave kod povreda vratne kicme Sin. . ---POTKOŽAhypodermis, idis, f, tela subcutanea (lat.), (eng.), hypodermis (eng.) sloj rahloga vezivnoga tkiva postavljenoga direktno ispod kože, sin. hipodermis, potkožno tkivo Sin. . ---POTKOŽANsubcutaneus-3, hypodermicus-3 (lat.), subcutaneous, hypodermic (eng.), 1. smješten ispod kože, ono što se nalazi ili aplicira pod kožu, sin. hipodermalan, supkutan, 2. subepidermalis, e (lat.), subepidermal (eng.), smješten ispod epiderma, subepidermalan, subkutikularan Sin. . ---POTKOŽNJAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. cir 1. ---POTOMANIJA, POTOMANIA, ae, f (lat.), id.(eng.), nezajažljiva potreba za pijenjem Sin. . ---POTOMSTVOproles, is, f (lat.), lineage, offspring (eng.), sve ono što izrodi jedan par u više generacija. evlad. Sin. ---POTPARNJACI(LAT.), (ENG.), SIN. v. ojedina 2. ---POTPAŽANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. posmatranje. ---POTPAŽNICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. pazuho. ---POTPRSTICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zlic. ---POTPUNperfectus-3 (lat.), perfect (eng.), savršen, završen, gotov, bez grješke, završenoga rasta i razvoja, bez mahane Sin. . ---POTRBUŠICEpositio pronalis (lat.), prone position (eng.), položaj pacijenta za operaciju ili dijagnosticku proceduru na trbuhu sa licem prema dolje. Sin. ---POTRBUŠINAintegumentum abdominis (lat.), abndominal skin (eng.), koža na trbuhu koja ima, ali ne obavezno, ispod veliki sloj masnoga tkiva Sin. . ---POTRBUŠJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. drobak. ---POTRBUŠNICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. isuka. ---POTRES KICMENE MOŽDINEcommotio medullae spinalis (lat.), concussion of the spine (eng.), prolazni funkcionalni ispad kicmene moždine poslije snažnoga udara. Sin. ---POTRES MOZGAcommotio cerebri (lat.), brain concussion (eng.), opci funkcionalni moždani ispad za kratko vrijeme uz dobar oporavak i minimalne patološke promjene, a rezultat je snažnoga potresanja ili uvrtanja moždanoga stabla. Klinicki se manifestira citavom skalom izrazito paralitickih simptoma. Sin. ---POTRES RETINEcommotio retinae (lat.), concussion of the retina (eng.), edem oko makularne regije retine uslijed jakoga udara u ocnu jabucicu sa nastankom centralnoga skotoma. Sin. ---POTRESconcussio, onis, f (lat.), concussion (eng.), snažni udar koji dovodi do specificne povrede karakterizirane sa malo patološkoga nalaza, a prisutnom prolaznom paralizom funkcija. uzdrmanje. Sin. ---POTRESANJE, SUCCUSSIO, onis, f (lat.), (eng.), succussion (lat.), procedura kojom se tijelo potresa kojom se prilikom cuje karakteristican zvuk koji upucuje na prisustvo tecnosti i zraka u tjelesnoj duplji, narocito u grudnoj, sin. sukusija Sin. . ---POTRESENagitatus-3, quassatus-3 (lat.), agitated (eng.), 1. uznemiren, uzrujan, pun tjeskobe, pun nemira, pod djej-stvom nekoga psihickoga udara, 2. mehanicki stresen, uzdrman, npr. kao kod potresa mozga. V. potres Sin. . ---POUSMINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. tjena. ---POVIJEglabella, ae, f (lat.), (eng.), 1. glatki dio na ceonoj kosti izmedu obrvinih rubova, 2. najprominentniji dio u medijalnoj liniji izmedu obrva, a upotrebljava se kao antropometrijska oznaka. Sin. ---POVITAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. klupko. ---POVJESKAEsmarch's bandage (lat.), (eng.), gumena ili traka od cvrstoga platna kojom se zaustavlja krvarenje kod traumatske amputacije, tako što se ona snažno pritegne oko natkoljenice ili nadlaktice da bi pritisla krvni sud o kost i time potpuno anemizirala predio amputacije. traka 3. Sin. ---POVLACENJE(LAT.), withdrawal (eng.), 1. patološko izbjegavanje licnih kontakata i socijalnoga okruženja (npr.kod šizofrenije), 2. Sin. v. sindrom povlacenja. ---POVLAKA(LAT.), cream (eng.), masni i dijelom bjelancevinasti sloj s mlijeka koji se pokupi njegovim stajanjem i povlace-njem. Razlika izmedu kajmaka je u tome što je kajmak uoblicen kao tanja ili deblja struktura, dok je povlaka homogena. U principu je isto s tim što povlake na istoj Sin. . ---POVOJ(LAT.), (ENG.), SIN. v. pelena. ---POVOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. kicma. ---POVORNJACA(LAT.), (ENG.), SIN. v. rep. ---POVRACANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. bljuvanje. ---POVRACATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. bljuvati. ---POVRATAN1. recurrens, entis, m (lat.), recurrent (eng.), onaj koji se vraca, ide prema pocetku, ide nazad, ide prema izvoru, ponovo nastaje poslije prekida, pocinje iz pocetka. palindromican, 2. reversibilis, e (lat.), reversible (eng.), onaj koji je sposoban da prode kroz se-riju promjena u suprotnome pravcu, naprijed ili nazad (npr. povratna hemijska reakcija), sin. reverzibilan. Sin. ---POVRATNA MUTACIJAmutatio reversa (lat.), reverse mutation (eng.), (u genetici), mutacija vec mutiranoga fenotipa tako da se vrati prethodna osobina ili funkcija. Sin. ---POVRATNA SPREGA(LAT.), (ENG.), feed-back (eng.) povratak jednoga dijela odavanja iz sistema što služi za regulaciju i kontrolu citavoga procesa. Sin. ---POVRATNOSTreversio, onis, f (lat.), reversion (eng.), onaj koji ima mogucnost da se vrati u prethodno stanje Sin. . ---POVRAZprocessus zygomaticus ossis temporalis (lat.), zygomatic process of temporal bone (eng.), dugi, jaki izdanak vrjemešne kosti koji ide od donjega kraja skvamoznoga dijela prema naprijed da bi se spojio sa zigomaticnom košcu i napravio zigomaticni luk. Kol. citav zigomaticni luk. Sin. ---POVRCEolus, eris, m, legumen, inis, n (lat.), vegetable (eng.), dijelovi bilja iz bašce (lišce, plodovi, korijeni) koji se upotrebljavaju u ljudskoj ishrani. Klasificira se u veci broj grupa (lisnato, zeljasto, mahunasto, gomoljsko i sl.), pa mu je i sastav prema tome. Premda je glavni sastojak ishrane vegetarijanaca, zerzevat, zelen 1, zelje. Sin. ---POVREDAtrauma, atis, n, injuria, ae, f (lat.), injury (eng.), oštecenje dijela organizma nastalo vanjskim mehanickim, hemijskim, elektricnim, radioaktivnim ili toplotnim djej-stvom, odnosno promjenom pritiska. Najcešce se termin odnosi na mehanicke povrede. trauma, oSin. eda, povrjeda. Sin. ---POVREMENIperiodicus-3 (lat.), periodic (eng.), onaj koji se dešava u nekim intervalima vremena. Razlika izmedu periodican i povremen u bosanskom jeziku, što se tice medicinskoga izraza, je što je povremen u nejednakim intervalima, a periodican u tacno odredenim intervalima vremena Sin. . ---POVRIJEDITI (SE)(LAT.), (ENG.), SIN. v. udariti se. ---POVRŠANsuperficialis, e (lat.), superficial (eng.), ono što pripada, odnosno što je blizu površini tijela, organa ili strukture. superficijalan. Sin. ---POVRŠINAsuperficies, ei, f (lat.), surface (eng.), 1. nadvorni dio, vanjski aspekt nekoga objekta, predmeta, organa, tijela, 2. facies, ei, f (lat.), face (eng.), termin koji se upotrebljava u anatomskoj literaturi da oznaci posebnu površinu neke tjelesne strukture, dijela ili organa koja bi na neki naci Sin. ---POZDEREnterobius vermicularis (lat.), seatworm (eng.), parazit iz roda crijevnih Oxyuroidea. Malehni, bijeli parazit gornjega dijela debeloga crijeva koji izlazi aktivno na pušak i dovodi do jakoga svrbeža, sin. oklisac, šilac. Sin. ---POZICIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. položaj. ---POZITIVANpositivus-3 (lat.), positive (eng.), 1. onaj koji ima vrijednost vecu od nule, 2. (o nalazu), onaj cija je vrijednost patološka (npr. pozitivan nalaz na verem), 3. onaj koji je afirmativan ili kooperativan, 4. pol u elektrohemijskom elementu na koji se skupljaju negativno nabijene cestice Sin. . ---POZITRON(LAT.), positron, positive electron (eng.), cestica koja ima masu elektrona, ali pozitivni naboj. Suprotna cestica od elektrona, pozitivni elektron Sin. . ---POZLIJEDITI(LAT.), damage, injure (eng.), oštetiti, nanijeti kvar, povrijediti, oštetiti tkivo, ranu iritirati, ozlijediti, oSin. edivati, umanjiti vrijednost Sin. ---POZNJAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. dijete, preneseno. ---POZOLOGIJAposologia, ae, f (lat.), posology (eng.), nauka o odredivanju kolicine lijeka, dozaži Sin. . ---POŠALINAtyphus abdominalis (lat.), typhoid fever (eng.), akutna generalizirana sistemna febrilna bolest, uzrokovana sa Salmonella typhi, koja se unese ingestijom, karakterizirana hekticnom groznicom, pojavom kožnoga osipa, bolima u trbuhu, splenomegalijom, bradikardijom, delirijumom, leukopenijom, hemoragijama hladnik, terlema, ognjica i pogrješno trbušni tifus. Sin. ---POŠASTmiasma, atis, n (lat.), miasme (eng.), 1. nešto što uzrokuje veliko razbolijevanje, epidemiju, sa smrtnim ishodom, kužno isparenje, 2. emanacija iz zemlje ili zraka za koju se pretpostavljalo da uzrok velikih epidemija, 3. pandemia, ae, f (lat.), id(eng.),., rednja koja je zahvatila sve stanov Sin. . ---POŠASTANepidemicus-3 (lat.), epidemic (eng.), koji se po-naša kao što se ponaša pandemija ili zaraza, V. pošast 3 Sin. . ---POŠLICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zaraza. ---POŠLJEDAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. posteljica. ---POŽARICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sugreb. ---POŽILJAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. ožiljak. ---POŽIRAKoesophagus, i, m (lat.), gullet, esophagus (eng.), mišicno membranozna cijev koja ide od ždrijela do želuca, a služi za pronošenje hrane. jednjak, ljetnik, ezofagus. Sin. ---POŽUDAcupiditas, atis, f, salacitas, atis, f (lat.), longing, desire, lust (eng.), žudnja, želja za zadovoljenjem nagona (ishrane, spolnoga ili nekih viših nagona koji proizilaze iz osnovnih). Pohota, strast, culna požuda, prohtjev, žudnja Sin. . ---PRABUBREGpronephros, i, m (lat.), id.(eng.), zakržljala ekskretorna struktura, odnosno njeni ostaci, koja se razvija u cetvrtoj hefti Sin. . ---PRACKAfunda, ae, f (lat.), sling (eng.), zavoj ili suspenzorijum koji podržava neki dio tijela (npr. pracka za nos, funda nasi). Sin. ---PRACRIJEVO, COELENTERON, i, n (lat.), archenteron (eng.), primitivna digestivna šupljina embrionalnih oblika, nastala onda kada blastula postaje gastrula invaginacijom Sin. . ---PRAGlimen, inis, n (lat.), treshold (eng.), 1. opci termin koji oznacava pocetnu tacku, granicu, nivo preko kojega nastaje djejstvo, reakcija, odgovor (npr. prag podražaja). toprak, 2. ona vrijednost nekoga stimulusa koja još proizvodi efekt ili se nalazi unutar granice percepcije, 3. hipoteticka barijera koju stimulusi moraju preci da bi se mogli otkriti, 4. onaj stepen koncentracije neke supstancije u krvnoj plazmi iznad ko ---PRAH, CVJETNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. polen. ---PRAH, V(LAT.), (ENG.), prašak. Sin. ---PRAKSApraxis, is, f, practica, es, f (lat.), practice (eng.), korišcenje znanja u cilju obavljanja ljekarske profesije, prakticno prepoznavanje i lijecenje bolesti, profesionalno bavljenje ljekarskim pozivom Sin. . ---PRAKTICAR(LAT.), practicioner (eng.), onaj koji se bavi praksom ili daje prednost svakodnevnoj praksi nad teorijom Sin. . ---PRAMEN1. penicillium, i, n (lat.), nit of hair (eng.) snop dlaka kose koji se izdvaja zbog svojih osobina (boja, kovrdžavost i sl), sin. cuperak, 2. penicillum, i, n (lat.), brush, bunch (eng.), struktura koja nalici cetki, naviljku, kiti, napravljen u obliku razgranatoga drva iz jednoga snopa Sin. . ---PRAMEN, SIJEDI(LAT.), (ENG.), SIN. v. prosijedost. ---PRAMENICAcorium, ii, n (lat.), id.(eng.), sloj kože ispod epidermisa koji se sastoji od guste mreže vaskulariziranoga veznoga tkiva, sin. krzno, dermis Sin. . ---PRAMENITpanpiniformis, e (lat.), tendril like (eng.), formiran u obliku brka vinove loze, uvrnut, uvijen u obliku pramena kose (rijec je gotovo iskljucivo o plexus panpiniformis), sin. panpiniforman Sin. . ---PRANJE MOZGA(LAT.), brain washing (eng.), bilo koji sistematski napor da se usvoje neki stavovi ili vjerovanja neke osobe protiv njene volje, obicno vjerovanja koja su u opreci sa njegovim ranijim stavovima Sin. . ---PRANJE, ŽENSKO(LAT.), (ENG.), SIN. v. menstruacija. ---PRAPRŠLJENmetamerus, i, n (lat.), metamere (eng.), segment koji nastaje diobom zametka kada se krajem trece hefte mezoblast sa svake strane ledne vrpce pocinje progresivno dijeliti. Jedan iz serije homolognih elemenata Sin. . ---PRATECIcommitans, antis (lat.), accompanying (eng.), onaj koji prati, pratilac , uglavnome se odnosi na morfološku strukturu koja prati drugu (npr. art. comitans n. ischiadici) ili proces koji prati drugi proces (pomocni, dodatni) Sin. . ---PRATILACsatelles, itis, m, comitans, tis, m (lat.), satellite (eng.), 1. kaže se o veni koja prati arteriju, 2. takoder o manjoj leziji ili masi koja prati vecu leziju ili masu, odnosno kojoj je blizini, sin. satelit Sin. . ---PRAVrectus-3, prorsus-3 (lat.), straight (eng.), opci termin u anatomskoj literaturi koji služi da oznaci neku pravu strukturu, ali i pravac, pravolinijsko djejstvo, npr. musculus rectus, pravi mišic. Sin. ---PRAVAC, DIRECTIO, onis, f (lat.), direction (eng.), odreden ili usmjeren smjer kretanja Sin. . ---PRAVILANregularis, e (lat.), regular (eng.), normalan, podložan ili podvrgnut pravilima, dešava se u odredenim i tacnim razmacima, sin. regularan Sin. . ---PRAVILNOSTorda, ae, f (lat.), regularity (eng.), pojava u tacno odredenim razmacima, normalnost, podložnost pravilu, red. regularnost. Sin. ---PRAVILOregula, ae, f (lat.), rule (eng.), propisani nacin ponašanja ili akcije da bi se postigao rezultat. Sin. ---PRAZANvacuus-3 (lat.), (eng.), void (eng.) (o prostoru), 1. nezauzet, bez sadržaja, pust, nepopunjen, 2. bezvazdušan Sin. . ---PRAZNINAvacuum, i, n (lat.), void (eng.), 1. bezvazdušni prostor, sin. vakuum, 2. prostor bez sadržaja, pustina, nepopunjenost, nezauzetost Sin. . ---PRAŠAK ZA POSIPANJEpulvis aspersorius, symplasma, atis, n (lat.), dusting powder (eng.), nacin aplikacije lijeka u obliku jako sitnoga praha kojim se posipa, obicno neka kožna promjena Sin. . ---PRAŠAKpulvis, eris, m (lat.), powder (eng.), supstancija koja je mljevenjem ili tranjem od solidne mase raspršena u sitne djelice, mikroskopske velicine. prah. Sin. ---PRAŠINA(LAT.), dust (eng.), sitni partikuli mineralnoga, biljnoga i životinjskoga porijekla, koje covjek udahnjuje raspršene. Na tu prašinu, zavisno od njene vrste, javlja se tkivna reakcija. Up. pneumokonioza. Sin. ---PRAŽIVOTINJEProtozoa, sin. protozoon, n (lat.), id. (eng.), najjednostavniji životinjski organizmi koji se sastoje od jedne odajice, a koja varira u velicini od submikroskopske do makroskopske. Neki su paraziti. Praživotinje se dijele na 7 redova Sin. . ---PREAURIKULARAN, PRAEAURICULARIS, e (lat.), preauricular (eng.), postavljen ispred aurikule uha Sin. . ---PREBLIJEDITI, PALLESCERE(lat.), pale (eng.), izgubiti karakte-risticnu ružicastu boju lica nastalu uslijed krvne cirkulacije kroz njega, a to nastane jakim krvarenjem ili emcionalnim uzbudenjem Sin. . ---PREBOL(LAT.), (ENG.), SIN. v. iSin. ---PRECAGA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dijafragma. ---PRECENTRALAN, PRAECENTRALIS, e (lat.), precentral (eng.), oznacava da je nešto postavljeno ispred nekoga centra (npr. precentralna vijuga je smještena ispred centralne mo-torne vijuge mozga, centra motorne funkcije organizma) Sin. . ---PRECIPITACIJApraecipitatio, onis, f (lat.), precipitation (eng.), taloženje, izdvajanje taloga uslijed zemljine teže. sedimentacija, taloženje. Sin. ---PRECIPITATpraecipitatum, i, n (lat.), precipitate (eng.), 1. talog, supstancija u otopini koja se izdvaja prema dolje uslijed zemljine teže. sediment, talog, 2. (u imunologiji) produkt interakcije izmedu topljivoga makromolekularnoga antigena i homolognoga antijela. Sin. ---PRECIPITIRATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. taložiti. ---PRECIŠCAVANJEpurificatio, onis, f (lat.), purification (eng.), odstranjivanje, odvajanje stranih elemenata ili onih koji kontaminiraju neku supstanciju koja je od interesa, sin. purifikacija Sin. . ---PRECIŠCENdepuratus-3 (lat.), depurated (eng.), biti ocišcen od primjesa, rafiniran (npr. šecer) Sin. . ---PREDATOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. otimac. ---PREDBUBREGmesonephros, i, m (lat.), id.(eng.), ekskretorni organ zametka. To je duga cijev donjega dijela tjelesne duplje koja ide paralelno sa zametkom kicmene moždine. mezonefros. Sin. ---PREDENTIN(LAT.), id.(eng.), nemineralizirani matriks koji luce odontoblasti, a nalazi se izmedu odotoblasta i minera-liziranoga dentina Sin. . ---PREDGLAVACphimosis, is, f (lat.), id(eng.), konstrikcija otvora na prepucijumu tako da se on ne može prebaciti preko glansa. fimoza. Sin. ---PREDIJABETESpraediabetes, ae, m (lat.), prediabetes (eng.), stanje latentnoga poremecaja metabolizma ugljenih hidrata u kojemu kriteriji za šecernu bolest još nisu uspostav-ljeni. Obicno se to stanje može regulirati samom dijetom Sin. . ---PREDIJASTOLApraediastole, es, f (lat.), prediastole (eng.), interval koji neposredno prethodi dijastoli u jednome srcanome otkucaju Sin. . ---PREDISPOZICIJApraedispositio, onis, f (lat.), predisposition (eng.), naklonjenost, narocito sklonost bolesti koja može biti aktivirana pod odredenim okolnostima. Sin. ---PREDKUTNJACIdentes premolares (lat.), premolar teeth (eng.), 8 stalnih zuba, po 2 na svakoj strani obje vilice, gornji su bikuspidalni, a donji sa više kvržica. Izrastaju na mjestima mlijecnih kutnjaka. zubi molari. Sin. ---PREDNJI, ANTERIOR, ius, oris, ii (lat.), id.(eng.), onaj koji dolazi naprijed, s prednje strane, s celne strane, postavljen naprijed, sin. anterioran Sin. . ---PREDOHRANAprohpylaxis, is, f (lat.), id.(eng.), niz prethodnih mjera koje sprjecavaju nastanak bolesti ili znatno minimiziraju njen intenzitet. profilaksa. Sin. ---PREDOZIRANJE, OVERDOSAGE(LAT.), (eng.), administracija jako velikih doza lijeka koje su iznad dnevnih ili pojedinacnih. Takoder i stanje nastalo uslijed pretjerane upotrebe lijeka Sin. . ---PREDSMRTANpraemortalis, e (lat.), premortal (eng.), ono što nastaje ili se dogada neposredno prije smrti (npr. predsmrtna borba, premortalna agonija) Sin. . ---PREDVORJE, V(LAT.), (ENG.), pridvorak. Sin. ---PREDZNAKprodromus, i, m (lat.), prodromal (eng.), prethodni znak ili simptom, simptom koji se se javlja prije nastupa bolesti ili indicira bolest Sin. . ---PREEKLAMPSIJA, PRAEECLAMPSIA, ae, f (lat.), preeclampsia (eng.), komplikacija bremenitosti koja je karakterizirana povecanim krvnim pritiskom, opcim nabuhom, proteinurijom. Ako se pojave grcevi i koma, stanje se naziva eklampsija Sin. . ---PREFRONTALANpraefrontalis, e (lat.), prefrontal (eng.), onaj koji je postavljen u prednjemu dijelu ceonoga režnja ili regije Sin. . ---PREGALJAcarus, i, m (lat.), mite (eng.), rod malehnih ektoparazita koji svojim prisustvom uzrokuju neke bolesti kao što je svrab. Medu njima je svrdac, Sarcoptes scabiei. Id. grinja. rastoca. Sin. ---PREGANGLIONARANpraeganglionaris, e (lat.), preganglio-nic (eng.), postavljen prije ili proksimalno od nekoga gangliona. Narocito ako se se radi o autonomnim nervnim nitima, tj. onima koji ulaze u neki ganglion Sin. . ---PREGENITALANpraegenitalis, e (lat.), pregenital (eng.), onaj koji pripada ranim fazama psihoseksualnoga razvoja (oralna i analna faza), prije nego genitalni organi preuzmu dominantni utjecaj u seksualnome ponašanju Sin. . ---PREGIB1. inflexio, onis, f (lat.), inflexion (eng.), savijanje prema unutra, tako da se formira nabor, plika. Takoder i savijanje uda, 2. Sin. v. pregibanje. ---PREGIBACflexor, oris, m (lat.), id.(eng.), bilo koji mišic koji pregiba, savija u zglobu. sagibac. Sin. ---PREGIBANJE1. flexio, onis, f (lat.), flexion (eng.), akt savijanja ili stanja savijenosti, pregib, 2. pomjeranje materice u smislu presavijanja naprijed ili nazad, 3. normalno savi-janje glave novorodenceta prema naprijed u materici i porodajnome kanalu, 4. v. pregib 1. sagib, sagibanje. Sin. ---PREGLED, LJEKARSKIinspectio medici (lat.), medical check-up (eng.), uzimanje podataka o bolesti, korišcenje fizikalnih metoda ispitivanja, traženje dodatnih podataka od dijagnostickih disciplina, pravljenje plana daljnjega ispitivanja i lijecenja u jednoj seansi konsultacije sa ljekarom. Sin. ---PREGLJIVOSTacariasis, is, f (lat.), id.(eng.), infestacija akaridima, pregljima ili grinjama, krpeljima. Medu njima je i svrdac, uzrocnik svraba. akarijaza. Sin. ---PREGNUCE MATERICEretroversio uteri (lat.), retroversion of uterus (eng.), okretanje citave materice prema nazad u odnosu na pelvicnu ravan. Sin. ---PREGNUCEretroversio, onis, f (lat.), retroversion (eng.), naginjanje citavoga organa prema nazad, bez savijanja organa. retroverzija. Sin. ---PREGRADA(LAT.), 1. v. kušak, 2. septum, i, n (lat.) id.(eng.), opci termin za strukturu, zid koji nešto dijeli ili razdvaja, sin. septum, pretin, tin Sin. . ---PREGRADICAseptulum, i, n (lat.), small septum (eng.), malehna pregrada, malehni zid koji razdvaja. Opci termin koji oznacava takvu strukturu Sin. . ---PREGRŠTmanipulus, i, m (lat.), handful (eng.), onoliko koliko staje u dvije šake formirane u obliku kese Sin. . ---PREHLADA, V(LAT.), (ENG.), nazima. Sin. ---PREKANCEROZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. prekancerozan. ---PREKANCEROZANpraecarcinomatosus-3 (lat.), precarcinomatous (eng.), onaj koji predstoji nastanku raka (oblik, proces i sl.), u smislu da se svaki oblik ili funkcija koji siginifikantno dovode do raka nazivaju prekanceroza (npr. leukoplakija usta je prekanceroza) Sin. . ---PREKAPNICAaqua destillata (lat.), distilled water (eng.), voda koja je precišcena destilacijom, ishlapljena i ponovo kondenzirana. Uglavnom se upotrebljava za otapanje i razblaženje lijekova. destilirana voda. Sin. ---PREKID KONTINUITETArhexis, is, f (lat.), id.(eng.), ruptura nekoga organa, strukture, tkiva, krvnoga suda i sl Sin. . ---PREKID TRUDNOCEinterruptio graviditatis (lat.), interrupted gravidity (eng.), prekidanje trudnoce nasilnim putem (po medicinskim indikacijama ili kriminalnim aktom), prije njenoga normalnoga isteka. interupcija, termin koji se odomacio iako znaci samo prekid. Sin. ---PREKIDsejunctio, onis, f (lat.), sejunction (eng.), prekid kontinuiteta asocijativnih kompleksa što dovodi do razgradnje licnosti Sin. . ---PREKIDAC(LAT.), switch (eng.), sredstvo koje uspostavlja ili prekida kolo elektricne struje. Pren. sredstvo koje uspostavlja bilo koji tok Sin. . ---PREKINUTinterruptus-3 (lat.), interrupted (eng.), nedovršen, nije kontinuiran, nekompletiran proces Sin. . ---PREKLOP(LAT.), overbite (eng.), pregriz, normalna pojava gdje gornji zubi preklapaju donje u duljini od oko 2 mm Sin. . ---PREKOBROJAN, SUPERNUMERARIUS-3 (lat.), supernumerary (eng.), onaj koji je u višku, kojeg ima više, preko normalnoga broja (npr. prekobrojan zub) Sin. . ---PREKOJAS(LAT.), (ENG.), SIN. v. fras. ---PREKOKS, V(LAT.), (ENG.), prijevremen. Sin. ---PREKOMJERANnimius-3 (lat.), excessive (eng.), pretjeran, ima ga više nego što je normalno, dovoljno ili potrebno Sin. . ---PREKORDIJUMpraecordium, ii, n (lat.), precordium (eng.), regija na prednjoj strani tijela koja je ispred srca i eventualno želuca, donji lijevi dio grudnoga koša i žlicice Sin. . ---PREKRIVAC1. integumentum, i, n (lat.), integument (eng.), ono što prekriva neku drugu strukturu, ili više njih (npr. koža je prekrivac svega), 2. Sin. v. pokrivac. ---PREKRIVANJE PULPE(LAT.), filling treatment (eng.), postavljanje dentinogenih i ljekovitih sredstava na pulpu ili dentin u cilju saniranja inflamacije ili podražaja na stvaranje reparatornoga dentina. Direktno prekrivanje je stavljanje direktno na pulpu, a indirektno na dentin. Sin. ---PREKRIVANJEimbricatio, onis, f (lat.), imbrication (eng.), prekrivanje neke strukture drugom, gdje se pojedini segementi koji prekrivaju, slažu kao crijep na krovu; svaki slijedeci prelazi preko prethodnoga, sin. imbrikacija Sin. . ---PREKRUPA(LAT.), (ENG.), SIN. v. griz, up. gluten. ---PREKURZORpraecursor, oris, m (lat.), precursor (eng.), ono što prethodi, 1. (u biološkim procesima), supstancija iz koje se formira nova, aktivnija i zrelija supstancija, 2. (u klinickoj medicini), znak ili simptom koji najavljuje slijedeci. Sin. ---PRELJUBadulterium, ii, n (lat.), adultery (eng.), stupanje u trajni ili povremeni odnos sa trecom osobom pored stalnoga partnera. Sin. ---PRELOM ZELENOGA DRVETAfractura subperiostalis (lat.), greenstick fracture (eng.), prelom u kojemu je jedan dio kosti samo savijen dok je drugi prelomljen. Savijeni dio ima intaktan periost. fraktura, subperioistalna. Sin. ---PRELOM ZRAKA(LAT.), vergence (eng.), kolicina konvergentnih i divergentnih zraka koji ulaze ili napuštaju lecu ili ogledalo, izražena kao reciprocna vrijednost distancije izmedu lece ili ogledala i fokusa zraka, sin. vergencija Sin. . ---PRELOMfractura, ae, f (lat.), fracture, breaking (eng.), prelom cjeline, odlom jednoga dijela, pucanje, ruptura, uglavnom kosti, mada može i druge strukture (npr. fractura penis). kostolom, fraktura, ulom. Sin. ---PRELOMLJENfractus-3 (lat.), fractured (eng.), termin organicen gotovo iskljucivo na kost, a znaci da je kost izgubila svoju stabilnost i standardni izgled, zbog pucanja njene strukture i formiranja linije preloma. frakturiran. Sin. ---PREMAsecundum (lat.), according to (eng.), cest izraz u hirurgiji kada se citira neka operativna metoda po nekom autoru (npr. resectio ventriculi sec. Billroth) Sin. . ---PREMAKSILAos incisivum, praemaxilla, ae, f (lat.), premaxilla (eng.), medijalno i nazalno izbocenje zametka u predjelu gornje vilice koja se kasnije spoji s njom Sin. . ---PREMAZ KAVITETA(LAT.), cavity varnish (eng.), premazivanje prepariranoga kaviteta zuba lakovima ili drugim sredstvima (smolama otopljenim u acetonu) Sin. . ---PREMAZvernix, cis, f (lat.), varnish (eng.), otopina prirodne gume ili smole u prikladnom otapalu (aceton) koji se može stvrdnuti u tanki film, sin. maz Sin. . ---PREMEDIKACIJApraemedicatio, onis, f (lat.), premedication (eng.), preliminarna ordinacija nekoga sredstva koje smiruje pacijenta i sprjecava izlucivanje pljuvacke prije inhalacione anestezije Sin. . ---PREMJEŠTANJEmigratio, onis, f (lat.), migration (eng.), spontano mijenjanje mjesta, prelazak sa mjesta na drugo mjesto Sin. . ---PREMOLAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. pretkutnjak. ---PREMONITORANpraemonitorius-3 (lat.), premonitory (eng.), onaj koji služi kao upozorenje, koji nastaje prije neke pojave koja se može registrirati Sin. . ---PREMORBIDAN(LAT.), premorbid (eng.), onaj koji nastaje ili se dešava prije neke bolesti Sin. . ---PREMORTALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. predsmrtan. ---PRENADRAŽLJIVOSTerethismus, i, m (lat.), erethism (eng.), ekstenzivna iritabilnost, pojacana nadražljivost ili osjetljivost na podražaje Sin. . ---PRENAGAOperacutus-3 (lat.), peracute (eng.), enormno akutan, veoma brz u razvoju, veoma rano nastaje Sin. . ---PRENATALAN, PRAENATALIS, e (lat.), prenatal (eng.), onaj koji postoji ili nastaje prije rodenja Sin. . ---PRENOS MISLItelepathia, ae, f (lat.), telepathy (eng.), ekstrasenzorna percepcija aktivnosti druge osobe. telepatija. Sin. ---PRENOStrasmissio, onis, f (lat.), transmission (eng.), akt prenošenja sa jedne osobe na drugu, sa jednoga mjesta u molekuli na drugo, sa jednoga objekta ili organa na drugi, odnosno prenošenje nasljednih kvaliteta sa roditelja na potomstvo, sin. transmisija, transfer Sin. . ---PRENOSAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. priljepciv (o bolesti). ---PRENOSNIK1. vector, oris, m (lat.), carrier (eng.), jedinka u kojoj mikroorganizam živi i dijeli se, ali ne izaziva bolest, i koja služi za prenošenje bolesti koju uzrokuje taj mikroorganizam, a da sam prenosnik ne obolijeva ili boluje neki abortivni, lakši oblik iste bolesti (npr. mala-ricni komarac preno Sin. . ---PRENOSNIK, NERVNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. prenosnik 2. ---PRENOŠCEfoetus serotinus (lat.), postmature infant, post-term infant (eng.), dijete rodeno u bilo koje vrijeme poslije pocetka 42 hefte (288 dana) od gestacije. Sin. ---PRENOŠENJEtransportatio, onis, f (lat.), transport (eng.), pokretanje nekoga materijala u biološkom sistemu, posebno u odajicama i preko epitelijalnih slojeva. transport. Sin. ---PREOBLACENJEtrasvestismus, i, m (lat.), transvestism (eng.), praksa nošenja odjece suprotnoga spola. Osoba se naziva transvestit, sin transvestizam Sin. . ---PREOBRAŽAJmetamorphosis, is, f (lat.), id.(eng.), promjena oblika ili strukture, narocito promjene od razvojnoga stadija do odrasle krajnje forme (npr. preobražaj larve u lutku ili u odrasloga insekta). metamorfoza. Sin. ---PREOPERATIVANpraeoperativus-3 (lat.), preoperative (eng.), onaj koji nastaje, dešava, se poslije neke operacije Sin. . ---PREOSJETLJIVOST(LAT.), 1. hypersensitivity (eng.), stanje prekomjernoga reaktiviteta u kojemu organizam reagira na neku supstanciju uvecanim imunim odgovorom, sin. hipersenzitivnost, 2. hypersensibility (eng.), prekomjerna osjetljivost na neku supstanciju, stimulans ili mentalni podražaj, sin. hipersenzib Sin. ---PREPARACIJApreparatio, onis, f (lat.), preparation (eng.), oslobadanje neke strukture od njenih veza ili od okolnoga tkiva što je cini u hirurškim uslovima spremnim za vade-nje ili za rad na njoj Sin. . ---PREPARATpreparatio, onis, f (lat.), preparation (eng.), anatomski ili patološki uzorak koji je izvaden radi histopatološkoga pregleda Sin. . ---PREPERITONEALAN, PRAEPERITONEALIS, e (lat.), preperitoneal (eng.), onaj koji je smješten izmedu parijetalne isuke i prednjega trbušnoga zida, npr. spatium praeperitoneale, preperitonealni prostor Sin. . ---PREPILORICANpraepyloricus-3 (lat.), prepyloric (eng.), onaj koji se nalazi ispred ili dolazi prije pilorusa želuca, pošavši od oralnoga kraja, npr. prepiloricni dio želuca Sin. . ---PREPLANULOST(LAT.), tan (eng.), tamnija boja kože, bakarna ili bronzana boja kože nastala poslije djejstva suncanih zraka Sin. . ---PREPOKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. osrcina. ---PREPONA, INGUEN, entis, n (lat.), groin (eng.), spojna regija izmedu trbuha i buta. Centralni dio je lig.inguinale koji oznacava granicu ove dvije regije, a termin obuhvata i dio iznad ligamenta, narocito ingvinalni kanal. babušina, pabušina. Sin. ---PREPONICAos pubis (lat.), pubic bone (eng.), prednji dio kosti kuka. Dvije sa obje strane se spajaju i cine luk, most. stidna kost. Sin. ---PREPONKA(LAT.), (ENG.), SIN. v.sredogrude. ---PREPONSKIinguinalis, e (lat.), inguinal (eng.), ono što pripada preponi ( Sin. v.). ---PREPORKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kušak. ---PREPOROD(LAT.), (ENG.), SIN. v. obnavljanje. ---PREPUBERTETpraepubertas, atis, f (lat.), prepuberty (eng.), period koji prethodi pubertetu (debljanje, nagomilavanje sala, odredena emocionalna stanja) Sin. . ---PREPUCIJUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. kapica. ---PRERANO STARENJEprogeria, ae, f (lat.), id.(eng.), sindrom vjerovatno nasljedan, karakteriziran preranom senilnošcu, koji za desetak godina završava smrcu od koronarne bolesti, sin. progerija Sin. . ---PRESAÐIVANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. kalemljenje. ---PRESAVIJENOSTconduplicatio, onis, f (lat.), conduplication (eng.), savijenost na dvoje. Skoro iskljucivo u frazi presavijenost tijela, conduplicatio corpore, savijanje ploda na dvoje kod prezentacije ramenom Sin. . ---PRESBIAKUZIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. staracka nagluhost. ---PRESBIKARDIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. staracko srce. ---PRESBIOPIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dalekovidnost, staracka. ---PRESEGA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kila, ingvinalna. ---PRESELJENJEmigratio, onis, f (lat.), migration (eng.), mijenjanje domicila, mjesta stanovanja iz raznih razloga (ekonomskih, zdravstvenih, politickih i sl.). Može biti pojedinacno i masovno, sin. migracija Sin. . ---PRESIJECANJE SFINKTERAsphincterotomia, ae, f (lat.), sphincterotomy (eng.), presijecanje nekoga mišica koji cini sfinkter oko nekoga otvora, najcešce sfinktera puška Sin. . ---PRESISTOLA, PRAESYSTOLE, es, f (lat.), presistole (eng.), interval vremena koji neposredno prethodi sistoli Sin. . ---PRESISTOLICANpraesystolicus-3 (lat.), presystolic (eng.), onaj koji neposredno prethodi sistoli, koji nastaje prije sistole ili je u sistolnome pocetku Sin. . ---PRESKOCKEintermitens, entis (lat.), intermitent (eng.), onaj koji ide sa redovnim, jednakim ili nejednakim pauzama, povremeno dolazi, naizmjenican je, pojavi se na mahove, nastaje sa intervalima, ima periode aktivnosti i popušta-nja, sin. medudnevan, intermitentan (npr. "....hvata me groznica na preskocke...", Sin. . ---PRESLICAAequisetum arvense (lat.), common weed (eng.), trava koja uzrokuje trovanje konja ako je jedu zajedno sa ostalom travom. Inace je upotrebljavana kao dijuretik Sin. . ---PRESTUPNIKdeliquens, ens (lat.), delinquent (eng.), osoba koja je prekršila zakonske norme i pada pod udar zakonskih sankcija. delinkvent. Sin. ---PRETILOSTobesitas, atis, f (lat.), obesity (eng.), porast tjelesne težine iznad ogranicenja koja postavlja skeletna i fizicka konstitucija, a nastala kao rezultat nagomilavanja sala. Sin. ---PRETINseptum, i, n (lat.), id.(eng.), opci termin za zid koji dijeli ili razdvaja dvije strukture, sin. pregrada 2. septum. Sin. ---PRETIO(LAT.), (ENG.), SIN. v. debeo. ---PRETKOMORA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dulac. ---PRETPOSTAVKAhypothesis, is, f (lat.), id.(eng.), pretpostavka bazirana na rasudivanju, koja nastoji objasniti grupne fenomene i postavlja se kao baza daljem zakljucivanju i ispitivanju. hipoteza. Sin. ---PRETPOSTAVKA, NULTA(LAT.), null hypothesis (eng.), pretpostavka ciji efekt u svjetlu i kao rezultat istraživanja ne može opstati. Zadatak joj je da istraživanje dokaže da nulta pretpostavka nije tacna. hipoteza, nulta. Sin. ---PRETRAGA, EXPLORATIO, onis, f (lat.), exploration (eng.), akt koji se poduzima u cilju ispitivanja bolesnoga stanja da bi se došlo do dijagnoze sa krajnjim ciljem poduzimanja lijecenja bolesnika, sin. ispitivanje, pretraživanje. Sin. ---PRETRAŽIVANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. pretraga. ---PRETVARAC(LAT.), transducer (eng.), sredstvo, instrument, mašina, sonda i sl. koji prevodi jedan oblik energije u drugi (npr. ultrazvucno titranje barijum titanata u elektricni impuls) Sin. . ---PRETVARANJE1. simulatio, onis, f (lat.), simulation (eng.), akt ili proces izigravanja bolesnika, koji se predstavlja bolesnim, a da nema bolesti; oponašanje bolesti. simu-lacija, 2. transductio, onis, f (lat.), transduction (eng.), transformacija jednoga oblika energije u drugi što je zahtjev za medicinske aparate da bi odredene senzacije pretvorili u elektricne impulse, sin. transdukcija. Sin. ---PREUZIMANJE, UPTAKE(LAT.), (eng.), apsorpcija i inkoroporiranje neke supstancije od strane živoga tkiva Sin. . ---PREVAGApraeponderatio, onis, f (lat.), preponderance (eng.), stanje, situacija, broj, nalaz, koji ima veci znacaj, težinu, utjecaj, snagu Sin. . ---PREVALENCIJA(LAT.), prevalence, prevalence rate (eng.), broj slucajeva bolesti koji su prisutni u nekoj populaciji u odredenom periodu Sin. . ---PREVENCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zaštita 3. ---PREVENIRATIpraevenire (lat.), prevent (eng.), sprijeciti, zaštititi (od bolesti), unaprijed zaštititi (npr. kalemljenjem ospica). zaštititi. Sin. ---PREVENTIVANpraeventivus-3 (lat.), preventive (eng.), onaj koji služi za sprjecavanje, zaštitu, odbranu od bolesti Sin. . ---PREVIJALIŠTE(LAT.), camp hospital, field hospital (eng.), uglavnom termin korišcen u vojsci ili kod masovnih nesreca. Mjesto gdje se bolesnik zavija, previja, dolazi na previjanje. Nije tacno definirano, sin. zavojište Sin. . ---PREZDANICAmalaria tertiana (lat.), tertian malaria (eng.), oblik malarije gdje febrilna stanja nastaju svakoga trecega dana, tako što se dan paroksizma racuna kao prvi dan ciklusa. Uzrocnik je Plasmodium vivax i u principu je benignija od one koju uzrokuju Plasmodium falciparum, ako se i ona ne javi na treci dan Sin. . ---PREZENTACIJA PLODApraesentatio, onis, f (lat.), presentation (eng.), stav, položaj u kojemu se plod nalazi i koji dijelom svoga tijela dira prst akušera pri pregledu porodilje kroz cerviks, za vrijeme poroda Sin. . ---PREZERVATIVpraeservativum, i n (lat.), condom (eng.), sredstvo protiv koncepcije koje upotrebljava muškarac u obliku gumene kesice navucene preko nabrekloga muškoga uda prije kopulacije. kondom. Sin. ---PREŠANurgens, entis (lat.), urgent (eng.), ono što ispada iz standardna medicinske prakse zbog ugrožavanja života. Hitan. Ima prednost u svim mogucim medicinskim ustanovama. hitan. Sin. ---PREŽIVAC(LAT.), ruminant (eng.), red sisara koji imaju želudac u 4 dijela (burag, kapura, listavac ili knjižice i sirište). Tu spadaju ovca, koza, govedo, jelen i antilopa. Meso domacih životinja, preživaca, je halal meso, pod uslovom da je zaklano po islamskim propisima Sin. . ---PREŽIVANJEruminatio, onis, f (lat.), (eng.), rumination (eng.). Ponovo vracanje progutane hrane iz želuca da bi se žvakala. Pojava je normalna kod preživaca, ali je mogu raditi i malehna djeca, kada je patološka, jer želudac covjeka nije predviden za takvu funkciju. ruminacija. Sin. ---PREŽIVATIruminare (lat.), ruminate (eng.), ponovo žvakati. Osobina nekih sisara ( Sin. v. preživac) da progutanu hranu vrate u usta i ponovo žvacu. To mogu raditi i malehna djeca. V. preživanje. ---PRHAKmarcidus-3 (lat.), wasting away (eng.), onaj koji nije cvrste konzistencije nego se lahko pretvara u prah, trošan, lako se kruni Sin. . ---PRHUTsquama, ae, f (lat.), scale (eng.), opci termin za ljuspaste strukture, narocito onaj dio epiderma koji otpada i ljušti se u obliku sitnih ljuspica, a predstavlja transformaciju odajica drugoga tipa u skvamozne. ljuspa, uljezina. Sin. ---PRHUTACdermatitis atopica (lat.), atopic dermatitis (eng.), hronicna inflamatorna kožna bolest koja je vidljiva kod pojedinaca sa urodenom predispozicijom, karakterizirana enormnim svrabom, cešanjem, trljanjem, pa uslijed tih podražaja nastaje ekcematizacija. Narocito je prisutna na obrazima, vratu, ocnim kapcima. Sin. ---PRHUTANJEdesquamatio, onis, f (lat.), shedding, desquamation (eng.), odvajanje epitelijalnih elemenata, poglavito na koži u obliku malehnoga pahalja. guljenje, deskvamacija, lilenje, ljuštenje. Sin. ---PRHUTATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. ljuštiti. ---PRHUTAVfurfuraceus-3 (lat.), furfuraceous (eng.), meki-njast, sazdan od prhuti, pahalja, rastresit, ljušti se u obliku sitne prhuti, pahalja Sin. . ---PRHUTLJIVsquamosus-3 (lat.), squamous (eng.), onaj koji ima strukturu u obliku ljuski, plocica, narocito ako se odnosi na sitne epitelijalne komadice koji se ljušte. U bosanskome jeziku je razlika izmedu prhuti i ljuske. Prhut je mnogo sitnija od ljuske. skvamozan. Sin. ---PRIBORapparatus, us, f (lat.), apparat (eng.), sve ono što služi kao instrumentalno sredstvo u medicini da se njima izvedu neke intervencije, ali se ne ugraduje u pacijenta. aparat. Sin. ---PRICANJE U SNUsomniloquismus, i, m (lat.), sleep talking (eng.), pricanje za vrijeme sna, cesto praceno snima kojih se pojedinac sjeca ili ne, ali pricanje ne mora biti obavezno uz sne Sin. . ---PRICVRŠCENfixus-3 (lat.), fixed (eng.), struktura koja je prirodno ili hirurški vezana za jacu strukturu i cvrsto stoji na mjestu, ucvršcena. fiksiran. Sin. ---PRIDOBNICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hamila. ---PRIDVORAKvestibulum, i, n (lat.), vestible (eng.), prostor ili šupljina na ulazu u kanal ili drugi veci prostor. predvorje, vestibulum. Sin. ---PRIJAPIZAMpriapismus, i, m (lat.), priapism (eng.), perzistentna nenormalna erekcija bez seksualne želje, pracena bolom i osjetljivošcu. bolno nadizanje. Sin. ---PRIJAPIZAM, SEKUNDARNIpriapismus secundarius (lat.), secondary priapism (eng.), prijapizam koji je uzrokovan opstrukcijom protoka kroz venu dorsalis penis na korijenu muškoga spolnoga organa. Sin. ---PRIJECNIK(LAT.), (ENG.), SIN. v. promjer. ---PRIJEDOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. kila. ---PRIJEK(LAT.), (ENG.), SIN. v. nagao. ---PRIJEKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. udar, moždani. ---PRIJEMadmissio, onis, f (lat.), admission (eng.), citav niz postupaka prihvatanja bolesnika na lijecenje ili ispitiva-nje u zdravstvenu ustanovu (pregled, sanitarna obrada, smještaj, presvlacenje, uspostavljanje temperaturne liste, historije bolesti i sl.). Sin. ---PRIJEMCIVsusceptibilis, e (lat.), susceptible (eng.), onaj koji nema imuniteta za zarazne bolesti i tako ima povecani rizik od infekcije Sin. . ---PRIJESANcrudens-3 (lat.), crude, raw (eng.), sirov, neskuhan, neobraden, teško probavljiv, nerafiniran (npr. o zejtinu) Sin. . ---PRIJESTUPdelictum, i, n (lat.), delict (eng.), djelo, cin, koji odstupa od zakonskih normi pa time pada pod udar zakona Sin. . ---PRIJETlumbago, inis, f (lat.), low back pain (eng.), bol u donjemu dijelu leda, u slabinskoj regiji. krstobolja, lumbago. Sin. ---PRIJETECI(LAT.), minitans, antis (eng.), menacing, threatening (eng.), onaj koji prijeti svojim nastankom, koji ugrožava, koji samo što nije nastao, naišao (npr. prijeteci pobacaj) Sin. . ---PRIJEVREMEN1. praecox, ocis (lat.), precocious (eng.), razvijeniji nego što je normalno i obicno u odredenome dobu. prekoks, 2. praematurus-3 (lat.), premature (eng.), onaj koji nastaje prije ili se dešava, dolazi prije odredenoga vremena. Najcešce u ovom obliku je rijec o nezrelom plodu, sin. nezrio. Sin. ---PRIKAZIVANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. izlaganje. ---PRIKRAJAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. rub. ---PRIKRIVANJE, MIMICRIA, ae, f (lat.), mimicry (eng.), adaptacija u cilju preživljavanja, tako što neki organizmi nalice na druge ili objekte mrtve prirode. mimikrija. Sin. ---PRILAGOÐAVANJEaccommodatio, onis, f (lat.), accommodation (eng.), prilagodavanje, podešavanje, navika, akomodacija nekoga organa ili funkcije na bilo koju situaciju (npr. prilagodavanje ocnoga sociva), sin. ugodba, akomodacija Sin. . ---PRILAGODITIadaptare, accomodare(lat.), (eng.), fit, accomodate (eng.) prilagoditi neki organizam njegovoj sredini, 2. normalna osobina oka da se podesi na razne intenzitete svjetla, 3. (u stomatologiji) podešavati protezu, ili visinu restorativnoga materijala na ispreparirani zub, 4. (u mikrobiologiji Sin. . ---PRILAGODLJIV, ADAPTIVUS-3 (lat.), adaptive (eng.), sposoban za prilagodavanje, adaptaciju, narocito prilagodavanje uslovima sredine. Sin. ---PRILAZ, APROACH(LAT.), (eng.), pristup organu u toku hirurškoga zahvata, specificna anatomska-hirurška preparacija kojom organ ili dio tijela postaje pristupacan operativnom zahvatu. pristup. Sin. ---PRILJEPCIVcontagious-3, infectosus-3, transmissibilis, e (lat.), contagious, infective, transmissible (eng.), zarazan, prenosljiv sa jednoga individuuma na drugoga. nametan, prionjiv (npr. priljepciva bolest). Sin. ---PRIMALACacceptor, oris, m (lat.), id.(eng.), 1. (u hirurgiji) osoba na kojoj se vrši presadivanje tkiva ili organa druge osobe. Ta osoba prima transplantat. recipijent ( Sin. v.), 2. (u hemiji) supstancija ili spoj koji prima na sebe atom ili radikal od davaoca. ---PRIMARANprimarius-3 (lat.), primary (eng.), glavni, prvi u liniji, prvi na redu, prvi se razvija, prvi dobija neophodno Sin. . ---PRIMARIJUSprimarius, ii, m (lat.), principal physician, principal surgeon, chief physician, chief surgeon (eng.), nekad prvi ljekar bolnice, odnosno jednoga specijaliziranoga odjeljenja, danas titula starijem ljekaru na osnovu staža u struci, bez potrebe dokazivanja sa akademskim zvanjima i titulama. hecim-baša. Sin. ---PRIMICANJEadductio, onis, f (lat.), adduction (eng.), pokret u zglobu koji znaci prijanjanje ekstremiteta uz tijelo, jedan uz drugi ili prema medijalnoj osovini tijela Sin. . ---PRIMIGRAVIDAprimigravida, ae, f (lat.), id.(eng.), žena koja je noseca prvi put u svom životu. U suštini nije isto sa prvorotka, jer primigravida ne mora roditi, može pobaciti, ali se svodi na isto Sin. . ---PRIMIPARA(LAT.), (ENG.), SIN. v. prvinkinja. ---PRIMITIVAN(LAT.), primitivus-3, primitive (eng.), prvobitan, najraniji u slijedu razvoja, najniži u svojoj vrsti, onaj koji pokazuje skromnu evoluciju, postoji u veoma ranoj formi. Sin. ---PRIMIŠTEreceptaculum, i, n (lat.), receptacle (eng.), sud kesa, prostor u kojemu se nešto smješta i biva zašticeno Sin. . ---PRIMJENAapplicatio, onis, f (lat.), application (eng.), davanje ljekovitoga sredstva (lijeka, obloga, banje i sl.), sin. aplikacija Sin. . ---PRIMJERexcemplum, i, n (lat.), exemple (eng.), uzorak, komadic tkiva, jedan dogadaj, domet ili pojava koji se uzima kao ilustracija opcega dešavanja ili pojavljivanja Sin. . ---PRIMORDIJALANprimordialis, e (lat.), primordial (eng.), prvobitan, osnovni, pocetni, primitivan ( Sin. v.), najjednostavniji, nerazvijen. ---PRIMORDIJUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. zacetak. ---PRIMOZAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. produžena moždina. ---PRIND(LAT.), id.(eng.), prolongirani ishemicni neurološki deficit, jedna od klasifikacija okluzivnih bolesti centralnoga nervnoga sistema, gdje deficit traje, u principu, od tri hefte do šest mjeseci. Sin. ---PRINOSI(LAT.), (ENG.), SIN. v. naponi istiskivaci. ---PRION(LAT.), id.,(eng.), slabo karakteriziran infektivni agens koji je uzrocnik spongiozne encefalopatije ili kuru bolesti. Nije jako infektivan. Nema nukleinske kiseline koja se može otkriti, rezistentan je na procedure koje inaktiviraju viruse i ne imunizira organizam. Misli se Sin. . ---PRIONJIV(LAT.), (ENG.), SIN. v. priljepciv. ---PRIPAJANJEaffixio, onis, f (lat.), fastening (eng.), fiksacija, pricvršcavanje jednoga tkiva ili strukture za drugo, najcešce privršcavanje tetive ili mišica za kost. pripoj. Sin. ---PRIPOJ(LAT.), 1. attachment (eng.), veza kojom je jedan element spojen za drugi, 2. Sin. v. pripajanje. ---PRIPRAVAKpraeparatio, onis, f (lat.), preparation (eng.), medicina, lijek napravljen i spreman za upotrebu Sin. . ---PRIPREMANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. gotovljenje. ---PRIRASLICAadhaesio, onis, f (lat.), adhesion (eng.), 1. traka veziva koja spaja strukture, organe i razne površine, 2. stabilno prijanjanje organa ili tkiva što može imati bolest kao posljedicu Sin. . ---PRIRODAnatura, ae, f (lat.), nature (eng.), 1. narav, cud, tabijat, temperament, 2. fizicki kvalitet, osobina, prirodena potreba, prirodni nagon, potreba, 3. ustroj svijeta, svjetski red, razvoj stvari, svijet, ono što nas okružuje, a nije stvoreno ljudskom rukom, biljke, životinje i neživa materij Sin. . ---PRIRODANnaturalis, e (lat.), natural (eng.), 1. onaj koji nije vještacki, a nije ni produkt bolesti nego je dio formalnoga fiziološkoga ritma ili anatomske grade, 2. onaj koji pripada prirodi 1, 2 i 3 Sin. . ---PRIROÐENcongenitalis, e (lat.), congenital (eng.), ono što je doneseno sa rodenjem, ono što nije steceno u toku individualnoga života, sin. uroden, kongenitalan. 2. pren. nasljedan, naslijeden, genitalno uslovljen, prirodan za neki individuum, jer ima genetske predispozicije za to Sin. . ---PRIRODNI PUTIviae naturales (lat.), natural passages (eng.), puti prolaska supstancija kroz organizam na nacin kako je njegovom organizacijom determinirano (npr. prirodan put je put hrane od usta kroz jednjak, želudac, crijeva, do puška) Sin. . ---PRISEBNOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. svijest. ---PRISILAcompulsio, onis, f (lat.), compulsion, (eng.), 1. stalni impuls da se uradi neka iracionalna i evidentno beskorisna radnja, 2. ponavljanje stereotipne akcije koja je ocito besmislena cak i onome ko je cini, ali se ta osoba ne može oteti tom impulsu. Prisile su cesto povezane sa opsesijom (npr. pranje kompulzija. Sin. ---PRISLUŠKIVALO(LAT.), (ENG.), SIN. v. slušalice. ---PRISLUŠKIVANJEauscultatio, onis, f (lat.), auscultation (eng.), akt slušanja tjelesnih zvuka, jedna od cetiri osnovne metode fizikalnoga pregleda. auskultacija. Sin. ---PRISRÐE(LAT.), (ENG.), SIN. v. osrcina. ---PRISTUP(LAT.), (ENG.), SIN. v. prilaz. ---PRISUSTVO, PRAESENTIA, ae, f (lat.), presence (eng.), postojanje nekoga organa, tkiva, pojave, metabolita, reakcije, u odredenoj situaciji, tjelesnoj tekucini, tkivu, šupljini i sl. (npr. prisustvo hlora u krvi) Sin. . ---PRITISAKpressio, onis, f (lat.), pressure (eng.), sila na jedinicu površine. Simbol je p. Jedinica je Pascal, Pa, što je jedan newton na jedan kvadratni metar Sin. . ---PRITISAK, CENTRALNI VENSKI(LAT.), central venous pressure (eng.), venski pritisak koji se mjeri u lijevom atrijumu pomocu katetera uvucenoga kroz kubitalnu venu i gornju šuplju venu. Skr. CVP Sin. . ---PRITISAK, CEREBROSPINALNI(LAT.), cerebrospinal pressure (eng.), pritisak moždane vodice, liquor cerebrospinalis. Normalno je od 100 do 150 mm Sin. . ---PRITISAK, INTRAOKULARNIpressio intraocularis (lat.), intraocular pressure (eng.), pritisak tecnosti unutar oka kojim ona pritišce na ocne ovojnice. Nastaje kontinuira-nim obnavljanjem tecnosti unutar oka, a mijenja se u patološkim uslovima (npr. kod glaukoma). Mjeri se tonometrom Sin. . ---PRITISAK, KRVNIpressio arterialis (lat.), blood pressure (eng.), pritisak krvi na zidove arterija, a zavisi od srcane akcije, elasticiteta krvnoga suda, volumena i viskoziteta krvi. Normalno je oko 120/80 živinoga stuba, odnosno l6/10 kilo Pascala Sin. . ---PRITRUNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. navala krvi. ---PRITVORI(LAT.), (ENG.), SIN. v. usne, velike. ---PRIVIDNI HERMAFRODITpseudohermaphroditus, i, m (lat.), pseudohermaphrodite (eng.), individuum koji ima tkivo gonada jednoga spola, ali i neke karakteristike suprotnoga spola, sin. pseudohermafrodit Sin. . ---PRIVIKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. navika. ---PRIVITIobvoldere (lat.), bandage (eng.), staviti nešto na ranu ili bolni dio tijela (lijek, travu, mušemu) i to zavojem ili platnom pricvrstiti da stoji Sin. . ---PRIVJESAKappendix, icis, m (lat.), appendage (eng.), opci termin u anatomskoj nomenklaturi koji oznacava dodatni akcesorni, zavisni, funkcionalno nevažni dio privezan za glavni organ. nadometak, apendiks. Sin. ---PRIVJESCIadnexa, orum, n (lat.), adjunct parts (eng.), pripojeni organi nekome glavnom organu. adneksa. Sin. ---PRIVODNICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. vena. ---PRIVREMENprovisionalis, e (lat.), temporary, provisional (eng.), napravljen ili uoblicen za odredeno vrijeme, znatno krace od stalnoga (mada ništa nije stalno u medicinskim uslovima) Sin. . ---PRIZMAprisma, atis, n (lat.), prism (eng.), geometrijsko tijelo sa trokutastim ili poligonalnim presjekom. Staklena prizma rasipa svjetlo na sastavne boje ili ga skrece prema bazi. Upotrebljava se za korekciju devijacije ociju Sin. . ---PRIŠTpustula, ae, f (lat.), pustule (eng.), vidljiva kolekcija gnoja u ili ispod epiderma, cesto u folikulu dlake Sin. . ---PRIŠT, CRNIantrax, cis, m (lat.), (eng.), id.eng., infektivna bakterijska zoonoza, obicno nastala ulaskom u kožu ili ingestijom Bacillus anthracis, odnosno njegovih spora. Na covjeka se prenosi kontaktom, ingestijom ili inhalacijom prašine sa bacilima ili sporama. antraks ( Sin. v.), prišt ovciji, nepomenik. ---PRIŠT, OVCIJI(LAT.), (ENG.), SIN. v. prišt, crni ili antraks. ---PRIŠTAVICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. klopac. ---PRIŠTICpustula, ae, f (lat.), pustule (eng.), vidljiva kolekcija gnoja u ili ispod epiderma, cesto u folikulima dlaka ili znojnim porama. puhvica, gnojavica, gnojanica, pustula. Sin. ---PRIŠTNJAKEuphorbia, ae, f (lat.), spurge (eng.), citav niz drveca, grmlja, trava iste porodice koje su aktivno otrovne, a inace su emetici i katartici, sin. mljecika Sin. . ---PRJEPOKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. osrcina. ---PRJESILJEcrisis, is, f (lat.), id.(eng.), 1. prelomna tacka neke bolesti ka poboljšanju ili pogoršanju. Iznenadna promjena na bolje u toku akutne bolesti, 2. iznenadno paroksizmalno pojacavanje simptoma u toku bolesti Sin. . ---PRLJAVpollutus-3 (lat.), polute, dirty (eng.), uprljan, peksin, zagaden, prekriven necistocom, prašinom i sl Sin. . ---PRLJAVŠTINA(LAT.), debris (eng.), enkrustacije i akumulacije hrane, deskvamiranoga epitela i bakterija koji se nakup-lja na usnama za vrijeme vatre, ali i svuda po tijelu, sin. peksinluk Sin. . ---PROBA(LAT.), (ENG.), SIN. v. uzorak. ---PROBADALOacus triquetra (lat.), (eng.), trocar (eng. od fr. trois quarts), oštri instrument koji je šupalj, a šupljina je ispu-njena dijelom koji se vadi i koji nosi oštricu. Služi za punkciju zida tjelesne šupljine i izvlacenje tecnosti, sin. troakar Sin. . ---PROBADANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. probadi. ---PROBADIdolores lancinantes (lat.), lancinanting pains (eng.), boli u obliku bodenja, probadanja kroz tijelo ili organ. sijevanje, žigovi, protisli, tišnja, probadanje, protiskivanje, sandžije ( Sin. v.). ---PROBATORANprobans, antis (lat.), probatory (eng.), onaj koji nešto dokazuje (dijagnozu), ustanovljava istražuje (npr. probatorna punkcija) Sin. . ---PROBAVAdigestio, onis, f (lat.), digestion (eng.), proces pretvaranja hrane u hemijske supstancije koje mogu biti apsorbirane i asimilirane. digestija, varenje hrane. Sin. ---PROBAVITI(LAT.), digerere (eng.), digest (eng.), svariti i iskoristiti hranu u procesu varenja hrane, digestije Sin. . ---PROBIJANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. provrt. ---PROBIJENpenetratus-3 (lat.), penetrated (eng.), kaže se o nekoj opni koja nije cijela kakva bi morala biti nego je na jednom ili više mjesta narušenoga integriteta. pe-netrirajuci. Sin. ---PROBLEMproblema, atis, n (lat.), problem (eng.), zadatak, pitanje, definirani pristup za izradu teze ili pisanja rada Sin. . ---PROBOJANperforans, antis (lat.), id.(eng.), onaj koji probija, prolazi, ulazi u neku šupljinu (npr. mišic koji probija neku prepreku da bi se uhvatio za svoje hvatište, perforirajuca povreda je ona koja ulazi u neki šupalj organ). perforirajuci. Sin. ---PROBOJNIKperforator, oris, m (lat.), id.(eng.), instrument koji ulazi, probija u neku šupljinu ili prostor (npr. perforator djecije glave u akušersvu, sin. perforator Sin. . ---PROBUŠENperforatus-3 (lat.), (eng.), perforated (eng.) struktura (opna, membrana) koja ima rupe na sebi, stecene arteficijalno ili anatomski Sin. . ---PROCEDURA(LAT.), procedure (eng.), serija manjih zahvata, dogadaja ili elemenata kojim se postiže željeni rezultat. Ustvari je identicna sa operacijom, premda je u bosanskom jeziku operacija hirurški zahvat, a procedura manja dijagnosticka ili terapeutska intervencija koju radi i drugi lje Sin. . ---PROCEFALICANprocephalicus-3 (lat.), procephalic (eng.), onaj koji pripada prednjemu dijelu glave Sin. . ---PROCENAT(LAT.), (ENG.), SIN. v. postotak. ---PROCEOKtuber frontale (lat.), frontal tuber (eng.), jedna od dvije lahko zaokrugljene prominencije na ceonoj kosti na obje strane iznad ociju, a cini najistureniji dio cela. Sin. ---PROCESprocessus, us, m (lat.), process (eng.), serija dogadaja, poduhvata, manipulacija koja vodi postizanju specificnoga rezultata. tvorba. Sin. ---PROCIJEÐENpercolatus-3 (lat.), percolate (eng.), onaj koji je prošao cijedenje i tako postao procišceniji, bistriji, lišen nekih sastojaka koji nisu otopljeni nego suspendirani Sin. . ---PROCIJEDITIpercolare (lat.), percolate (eng.), istisnuti, iscrpiti, odvojiti vodu, pustiti da otopina napreduje koz drugu masu na kojoj ostaje dio supstrata, zavisno od velicine pora mase kroz koju se prolazi Sin. . ---PROCIJEPfissura, ae, f (lat.), groove, cleft, (eng.), brazda, napuklina, razrez, rasjeklina, oluk, rov, žlijeb, jaz, opci anatomski termin. cijep, raskolina, razdor, fisura, jap. Sin. ---PROCJEDAKcolatura, ae, f (lat.), filtrate (eng.), tecnost koja je prošla kroz filter. filtrat, ocjedak. Sin. ---PRODER(LAT.), (ENG.), SIN. v. kila. ---PRODORANpenetrans, antis (lat.), piercing (eng.), onaj koji ima sposobnost da prodire kroz neko tkivo ili materiju Sin. . ---PRODORNOST(LAT.), penetrability (eng.), sposobnost x zraka da prodiru kroz neku materiju, sin. penetrabilnost Sin. . ---PRODROMALAN(LAT.), premonitory, prodromal (eng.), premonitoran, onaj koji se javlja u smislu predznaka bolesti, (o simptomu) koji indicira nastup bolesti Sin. . ---PRODUKT(LAT.), (ENG.), SIN. v. proizvod. ---PRODUKTIVANproductivus-3 (lat.), productive (eng.), onaj koji proizvodi, kreira, formira. Narocito važi za isindiju koja stvara novo vezno tkivo i o kašlju koji daje dosta balgama (produktivna isindija, produktivan kašalj) Sin. . ---PRODULJEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. produžen. ---PRODUŽAVANJEprolongatio, onis, f (lat.), prolongation (eng.), operativna metoda produženja, prolongacije, neke strukture, najcešce tetive. V. prolongacija Sin. . ---PRODUŽENprolongatus-3 (lat.), proctracted (eng.), 1. izdužen, izduljen, otegnut, razvucen, ispružen, izvucen (obicno o mišicu ili nekome procesu koji se rastegao mimo odredenoga vremena), 2. oblongatus-3 (lat.), oblong (eng.), onaj koji je dulji, nadomještene duljine. Uglavnom je u ovom obliku rijec o pr produljen. Sin. ---PRODUŽENJEelongatio, onis, f (lat.), elongation (eng.), proces ili akt kojim se povecava duljina, dužina, sin. elongacija. Sin. ---PROENZIM(LAT.), proenzyme (eng.), neaktivni prethodnik koji se može preokrenuti u aktivni enzim. On ima posebno dug polipeptidni lanac koji blokira aktivnost. Može se aktivirati raznim procesima (katalizom, hidrolizom i sl.) Sin. . ---PROFAZAprophasis, is, f (lat.), prophase (eng.), prvi stadij odajicke diobe. Kod mitoze je to stadij za vrijeme kojega hromozomi postaju vidljivi, jezgra pocinje gubiti svoj identitet, pojavljuje se vreteno, centrioli migriraju. Kod mejoze, u prvoj diobi, profaza se sastoji od 5 stadija: leptoten, zigot Sin. . ---PROFESIJA, V(LAT.), (ENG.), zanimanje Sin. . ---PROFESIONALANprofessionalis, e (lat.), professional (eng.), 1. onaj koji pripada necijem zanimanju, 2. onaj koji savjesno obavlja posao kao dio svoga opredjeljenja Sin. . ---PROFESOR1. professor, oris, m (lat.), id.(eng.), akademska kategorija na fakultetu. Može biti vanredni (niža kategorija, associated professor), redovni (viša kategorija, full professor) i emeritarni, pocasni, penzionirani profesor (emeritus). Osoba koja drži ispite, predaje pojedinu medicinsku struku na Sin. . ---PROFIL(LAT.), prophile (eng.), 1. linije koje organicavaju neki objekt, gledano sa strane (npr. profil lica), 2. graficki prikaz, tabela, ili na drugi nacin sumirani rezultat koji kvantitativno predocava karakteristike nekoga objekta Sin. . ---PROFILAKSA(LAT.), (ENG.), SIN. v. predohrana. ---PROFILAKTICANprophylacticus-3 (lat.), prophilactic (eng.), onaj koji je u funkciji predohrane bolesti. Sin. ---PROFUZANprofusus-3 (lat.), profuse (eng.), obilat, izobilan, obilan, preobilan, izdašan, ima ga previše. Sin. ---PROGERIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. prerano starenje. ---PROGESTERONprogesteronum, iu, n (lat.), progesterone (eng.), hormon kojeg luci žuto tijelo, posteljica i, u malehnim kolicinama, kora nadbubrežne žlijezde. Priprema matericu za prihvacanje i omogucuje razvoj fertiliziranoga jajeta, jer transformira sluzavicu od proliferativnoga u sekretorni stadij. Održava optimaln Sin. . ---PROGLOTIDA, PROGLOTTIS, idis, f (lat.), proglotid (eng.), jedan clanak trakavice, pljosnate gujavice. clanak 4. Sin. ---PROGNATIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. isturenost vilice. ---PROGNOSTICANprognosticus-3 (lat.), prognostic (eng.), onaj koji upucuje na ishod, prognozu bolesti (npr. prognostican simptom) Sin. . ---PROGNOSTICAR(LAT.), prognostician (eng.), ljekar koji je vješt u tumacenju ili isticanju ishoda bolesti, koji može predvidjeti ishod Sin. . ---PROGNOZAprognosis, is, f (lat.), prognose (eng.), predvidanje iSin. ecenja obzirom na odredeno lijecenje, na osnovu prirode bolesti, simptoma, toka, efekta lijeka, odnosno operacije. ishod 2. Sin. ---PROGRAMprogramma, atis, n (lat.), program, programme (eng.), 1. objava medicinskih principa, 2. plan zamišljene organizacije ili izgradnje u medicini, 3. raspored (npr. operativni program) Sin. . ---PROGREDIJENTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. progresivan. ---PROGRES(LAT.), (ENG.), SIN. v. napredak. ---PROGRESIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. napredovanje. ---PROGRESIVANprogressivus-3 (lat.), progressive (eng.), onaj koji se razvija, napreduje, koji je neprekidno u razvoju, sin. progredijentan Sin. . ---PROHIBICIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zabrana. ---PROHOD, V(LAT.), (ENG.), zahod. Sin. ---PROHODNJAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. crijevo, završno. ---PROIZVODproductum, i, n (lat.), product (eng.), nešto što se proizvodi, što nastaje odredenim procesom u organizmu Sin. . ---PROKARION(LAT.), prokaryon (eng.), jezgrin materijal razasut u citoplazmi odajice koji se nalazi u nekim jednoodajickim organizmima Sin. . ---PROKARIOTICANprokaryoticus-3 (lat.), procaryotic (eng.), mikroorganizam kod kojega je izražena prokarioza ( Sin. v.). ---PROKARIOZAprokaryosis, is, f (lat.), id.(eng.), karakteristika bakterija koje nemaju stvarno odajicko jezgro. Stanje u kojemu nema nuklearne membrane, a nuklearni materijal je ili razasut po citoplazmi ili je u nukleotidnoj arei. Sin. ---PROKAZAlepra, ae, f (lat.), leprosy (eng.), lagahno progresivna, hronicna zarazna bolest kojoj je uzrocnik Mycobacterium leprae, a karakterizirana je razvojem granulomatoznih ili neurotroficnih lezija na koži, sluzavicama, kostima i visceralnim organima. lepra, miskinluk, guba. Sin. ---PROKAŽEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. gubav. ---PROKOLKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kudra. ---PROKSIMALANproximalis, e (lat.), proximal (eng.), najbliži, gornji, bliži bilo kojoj tacki od posebnoga interesa ili znacaja, suprotno od distalan. Sin. ---PROKTALGIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. proktodinija. ---PROKTATREZIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. neprobušenost puška. ---PROKTEKTAZIJAproctectasia, ae, f (lat.), id.(eng.), dilatacija završnoga debeloga crijeva i puška Sin. . ---PROKTEKTOMIJAproctectomia, ae, f (lat.), proctectomy (eng.), hirurška operacija ekstirpacije, vadenja, završnoga crijeva Sin. . ---PROKTEURINTERprocteurynter, tri, f (lat.), id.(eng.), instrument u obliku kese koji služi za dilataciju završnoga crijeva Sin. . ---PROKTITISproctitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija završnoga crijeva Sin. . ---PROKTOCELA(LAT.), (ENG.), SIN. v. rektocela. ---PROKTODEUM, V(LAT.), (ENG.), jamica puška Sin. . ---PROKTODINIJAproctodynia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u pušku i donjem dijelu završnoga debeloga crijeva. proktalgija. Sin. ---PROKTOPEKSIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. rektopeksija. ---PROKTOPLASTIKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. rektoplastika. ---PROKTORAFIJAproctorrhaphia, ae, f (lat.), proctorrhaphy (eng.), hirurško šivanje na završnom debelom crijevu Sin. . ---PROKTORAGIJAproctorrhagia, ae, f (lat.), id.(eng.), profuzno krvarenje iz završnoga debeloga crijeva Sin. . ---PROKTOREJA, PROCTORRHOEA, ae, f (lat.), proctorrhea (eng.), ubrzano curenje iz završnoga debeloga crijeva Sin. . ---PROKTOSIGMOID, PROCTOSYGMOID(LAT.), (eng.), završno debelo crijevo i sigmoidni kolon posmatrani i uzeti zajedno kao funkcionalna cjelina Sin. . ---PROKTOSKOP(LAT.), (ENG.), SIN. v. rektoskop. ---PROKTOSKOPIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. rektoskopija. ---PROKTOSPAZAMproctospasmus, i, m (lat.), proctospasm (eng.), spazam završnoga debeloga crijeva Sin. . ---PROKTOSTENOZAproctostenosis, is, f (lat.), id.(eng.), suženje, striktura završnoga debeloga crijeva Sin. . ---PROKTOSTOMIJAproctostomia, ae, f (lat.), proctostomy (eng.), pravljenje vještackoga otvora na završnome debelome crijevu hirurškim putem Sin. . ---PROKTOTOMIJAproctotomia, ae, f (lat.), proctotomy (eng.), svaka hirurška inzicija na završnome debelome crijevu Sin. . ---PROLABIRATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. ispadati. ---PROLAKTIN(LAT.), prolactin (eng.), jedan od hormona koje izlucuju odajice prednjega režnja hipofize a koji stimulira lucenje mlijeka u mlijecnim žlijezdama, a koje pripremaju drugi hormoni (estrogeni, progesteron, hormon rasta, kortikosteroidi, inzulin) Sin. . ---PROLAKTINOMAprolactinoma, atis, n (lat.), id.(eng.), adenom hipofize koji izlucuje veliku kolicinu prolaktina Sin. . ---PROLAPS REKTUMAprolapsus recti (lat.), rectal prolapse (eng.), ispadanje rektalne sluzavice kroz anus u razlicitim stepenima izraženosti. Sin. ---PROLAPS, PROLAPSUS, us, m (lat.), prolapse (eng.), 1. pada-nje prema dolje, poniranje, spadanje dijela ili citavoga organa (materica), 2. ispadanje, izlijetanje (diskus). ispad. Sin. ---PROLAZ(LAT.), strait (eng.), uzak kanal kuda nešto, obicno tecnost, prolazi Sin. . ---PROLAZANfugitivus-3, temporarius-3, transiens, entis, m, transitorius-3 (lat.), fugitive, temporary, transiens (eng.), onaj koji dode i prode, niti ostavlja sekvele niti recidivira, ne dovodi do smrtnoga ishoda, ogranicen u trajanju, privremen, onaj koji ce nestati spontano, koji prolazi bez intervencija (bilo da je promjena pri registraciji ili bolest, npr. TIA, prolazni Sin. . ---PROLIFERACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bujanje. ---PROLIFERATIVAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. bujan. ---PROLISINAphiltrum, i, n (lat.), id.(eng.), vertikalna brazda u medijalnoj liniji na nadvornom dijelu gornje usne. žljebica, filtrum. Sin. ---PROLJEVdiarrhoea, ae, f (lat.), id.(eng.), abnormalna ucestalost i mehka do vodenasta konzistencija stolice. dijareja, protoc, sicija, driskavica, blihanje, krupa. Sin. ---PROLONGACIJAprolongatio, onis, f (lat.), prolongation (eng.), produžavanje, produženje, produžetak. Operativna metoda, npr.prolongacija tetive. Sin. ---PROMAŠIVANJEdysmetria, ae, f (lat.), id.(eng.), vršenje pokreta bez adekvatne ocjene udaljenosti, poremecaj kontrole opsega kretnji pri mišicnoj akciji, sin. dizmetrija. Sin. ---PROMIJENITI(LAT.), (ENG.), SIN. v. mijenjati. ---PROMINENCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. uzvišica 1. ---PROMINENTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. izbocen. ---PROMINIRATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. stršiti. ---PROMJENAalteratio, onis, f (lat.), change (eng.), veoma široki termin koji oznacava mijenjanje strukture, funkcije, oblika i slicno, bilo u fiziološkom, patološkom ili genetskom smislu (npr. patološke promjene na koži su izmjene u smislu nastanka patoloških eflorescencija, onoga što nije bilo na normalno Sin. ---PROMJENLJIVvariabilis, e (lat.), variable (eng.), onaj koji se mijenja s vremena na vrijeme. varijabilan. Sin. ---PROMJENLJIVOSTvariabilitas, atis, f (lat.), variability (eng.), stanje u kojemu promjena dolazi do izražaja (v. promjena i promjenljiv). varijabilitet. Sin. ---PROMJERdiameter, tri, f (lat.), diameter (eng.), 1. duljina prave linije koja prolazi kroz sami centar kruga, a koji zatvara neka struktura i spaja dvije suprotne tacke na granicnoj liniji. 2. udaljenost izmedu dvije specificne tacke na periferiji strukture. dijametar, prijecnik., Sin. ---PROMOCIJApromotio, onis, f (lat.), promotion (eng.), 1. potpomaganje, podgurivanje, pokretanje, unaprjedivanje, uzdizanje na viši stepen, 2. proglašenje diplomiranih studenata medicine u zvanje doktora medicine Sin. . ---PROMOTORpromotor, oris, m (lat.), id.(eng.), 1. osoba koja vrši promociju (u oba smisla 1 i 2), 2. Sin. v. pokretac. ---PROMRZLINApernio, onis, m (lat.), chilblain, frostbite (eng.), rekuretni, lokalizirani eritem i tjestasti potkožni otok uzrokovan izlaganjem hladnoci i vlazi. Pracen je svrbežom i osjecanjem paljenja, a zahvata šake, stopala, uši i lice kod djece, nožne i rucne prste kod žena i rucne prste kod muškaraca. rujba. Sin. ---PRONACIJApronatio, onis, f (lat.), pronation (eng.), okretanje podlaktice i šake dlanom prema dolje, odnosno svaki pokret koji znaci okretanje podlaktice ili stopala prema unutra Sin. . ---PRONATORpronator, oris, m (lat.), id.(eng.), mišic koji radi pronaciju ( Sin. v.). ---PROPAGACIJA, V(LAT.), (ENG.), rasprostiranje Sin. . ---PROPEDEUTIKAars propedeutica (lat.), propedeutics (eng.), prethodno saznanje, ucenje, uvod u neki predmet (npr. klinicka propedeutika, je zbir znanja koja studenta uvode u klinicku medicinu) Sin. . ---PROPISATIordinare (lat.), ordinate (eng.), dati lijek, propisati lijek, dijetu, nacin lijecenja, napraviti recept sa sastavima lijeka, sin. ordinirati Sin. . ---PROPORCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. srazmjera. ---PROPRIOCEPTIVAN(LAT.), proprioceptive (eng.), onaj koji prima impulse u tkivima tijela (mišicima, tetivama) preko vlastitih živcanih završetaka Sin. . ---PROPTOZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. egzoftalmus. ---PROPUHAVANJEpertubatio, onis, f (lat.), pertubation (eng.), insuflacija zraka u cjevast organ (najcešce u jajovod) radi obezbjedivanja njegove prolaznosti, sin. pertubacija 1 Sin. . ---PROPULZIJApropulsio, onis, f (lat.), propulsion (eng.), 1. težnja da se ide naprijed pri hodanju (npr. tijelo ide naprijed, a noge zaostaju), 2. nevoljna tendencija da se prave kratki brži koraci pri hodanju Sin. . ---PROPUSTfistula, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalni kanal, prolaz ili komunikacija izmedu dva organa ili izmedu organa i površine tijela. Propusti nose imena organa koje spajaju. fistula. Sin. ---PROPUSTLJIVpermeabilis, e (lat.), permeable (eng.), onaj kroz kojeg se može proci (opna), koji dozvoljava prolaz (otopine, rastvaraca, jona), sin.permeabilan Sin. . ---PROPUSTLJIVOSTpermeabilitas, atis, f (lat.), permeability (eng.), kvalitet da se bude propustljiv ( Sin. v.), sin. permeabilnost. ---PRORAST(LAT.), (ENG.), SIN. v. rak. ---PROREZ1. hiatus, us, m (lat.), gap (eng.), uobicajeni anatomski termin za otvor, zjap, kroz koji nešto prolazi, hijatus, 2. scissura, ae, f, rima, ae, f (lat.), crack, cleft, rima (eng.), pukotina, procjep, uzak otvor, opci anatomski termin za neki takav ili slican otvor. rima. Sin. ---PROREZ, OCNIrima palpebrarum (lat.), palpebral fissure (eng.), longitudinalni otvor izmedu ocnih kapaka koji se djejstvom mišica povecava i smanjuje Sin. . ---PROSEKTOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. obducent. ---PROSEKTURAprosectura, ae, f (lat.), prosecture (eng.), mjesto gdje se mrtvaci obduciraju. Može to biti istovremeno i ustanova sa mrtvacnicom (v.) ili samo njoj pridodata. obdukciona dvorhana. Sin. ---PROSIJEDcanens, entis, incanescens, entis (lat.), grayish (eng.), osoba koja ispoljava prosijedost ( Sin. v.). ---PROSIJEDOST, POLIOSIS, is, f (lat.), id.(eng.), 1. prerano difuzno sijedenje kose, 2. cirkumskriptna ogranicena depigmentacija kose koja daje sijedo pramenje. Sin. ---PROSJEK(LAT.), 1. v. usjek, 2. average (eng.), prosjecna vrijednost neke pojave, kolicine, efikasnosti, aktivnosti neke specificne supstancije (obicno se izražava u procentima) Sin. . ---PROSTsimplex, cis, vulgaris, e (lat.), vulgar (eng.), obican, jednostran, svakodnevni, banalan, opci, uobicajen, rasprostranjen, narodni, plebejski, sirov, nevaspitan (npr. obicne akne, acne vulgaris) Sin. . ---PROSTAGLANDIN, ID(LAT.), .(eng.), bilo koja grupa sastojaka koji se izvode od nesaturiranih masnih kiselina sa 20 atoma ugljika, a koji su jaki medijatori raznih grupa fizioloških procesa. Ime su dobili jer se ranije vjerovalo da dolaze iz prostate. Djeluju u odajicama u kojima se sinteti Sin. . ---PROSTATA(LAT.), (ENG.), SIN. v. žlijezda kestenjaca. ---PROSTATEKTOMIJAprostatectomia, ae, f (lat.), prostatectomy (eng.), operativno vadenje prostate. adenektomija. Sin. ---PROSTATICANprostaticus-3 (lat.), prostatic (eng.), onaj koji pripada žlijezdi kestenjaci Sin. . ---PROSTATITIS(LAT.), id. lat i(eng.), isindija žlijezde kestenjace Sin. . ---PROSTATIZAMprostatismus, i, m (lat.), prostatism (eng.), simptomski kompleks koji nastaje pritiskom na ili opstrukcijom mokracnice, najcešce uslijed nodularne hiperplazije kestenjace (slabost mlaza pri burenju, težak pocetak burenja, osjecaj slaboga pražnjenja bešike, retencija mokrace i sl.) Sin. . ---PROSTATODINIJAprostatodynia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u kestenjaci Sin. . ---PROSTATOLIT, PROSTATOLITHUS, i, m (lat.), prostatolith (eng.), kamenac u žlijezdi kestenjaci Sin. . ---PROSTATOMEGALIJAprostatomegalia, ae, f (lat.), prostato-megaly (eng.), hipertrofija kestenjace Sin. . ---PROSTATOREJAprostatorrhoea, ae, f (lat.), prostatorrhea (eng.), kataralni iscjedak iz prostate Sin. . ---PROSTATOTOMIJAprostatotomia, ae, f (lat.), prostatotomy (eng.), incizija, rez na žlijezdi kestenjaci Sin. . ---PROSTITUTKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. fahiša. ---PROSTORspatium, ii (lat.), space (eng.), 1. neograniceni predio, prostor koji ne mora biti tacno definiran, 2. aktuelna ili potencijalna šupljina u tijelu. Sin. ---PROSTOR, MRTVI(LAT.), dead space (eng.), 1. prostor koji ostane zatvaranjem rane, a dozvoljava akumulaciju krvi ili seruma, pa time odgada zarastanje, 2. dio respiratornoga trakta u kojemu se ne dešava izmjena gasa (nos, usta, pa sve do terminalnih bronhiola), aproksimativno oko 150 ccm Sin. . ---PROSTRACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. iznemoglost. ---PROSTRIJELv. transsclopetarium (lat.), gunshot-wound (eng.), rana koja je nastala prolaskom kuršuma kroz tijelo, ima ulaznu i izlaznu ranu Sin. . ---PROSUÐIVANJE(LAT.), trial (eng.), donošenje zakljucka na osnovu testa ili eksperimenta Sin. . ---PROSUÐIVANJE, KLINICKO(LAT.), clinical trial (eng.), eksperiment kojemu su podvrgnuti ljudi u namjeri da se evaluiraju efikasnosti dva ili više nacina lijecenja. Uvijek moraju biti dvije jednake grupe, dobijene slucajnim priticanjem u seriju, jedna je kontrolna, a druga eksperimentalna. Eksperimentalna grup Sin. . ---PROSUÐIVANJE, UKRŠTENO(LAT.), crossover trial (eng.), klinicko prosudivanje gdje ima samo jedna grupa, pa je najprije izložena djejstvu supstancije u ispitivanju, a zatim placeba ili obratno. Sin. ---PROSVJETLJAVANJEtransiluminatio, onis, f (lat.), transilumination (eng.), polaz svjetla kroz tkiva radi ispitivanja. Objekt se stavlja izmedu ispitivaceva oka i jakoga izvora svjetla, sin. dijafanoskopija Sin. . ---PROTANOPSIJAprotanopsia, ae, f (lat.), protanopia (eng.), dihromazija karakterizirana videnjem 2 od 4 osnovne boje (plavo i žuto). Nesposobnost da se vidi crvena i zelena Sin. . ---PROTEIN(LAT.), (ENG.), SIN. v. bjelancevina. ---PROTEINAZE(LAT.), proteinase (eng.), bilo koji od enzima koji katalizira razaranje unutrašnjih peptidnih veza u nekome proteinu. To mogu biti serinske, EC 3.4.21., cisteinske, EC 3.4.22, aspartatske, EC 3.4.23. i metaloproteinaze, EC. 3.4.24. Sin. ---PROTEINEMIJAproteinaemia, ae, f (lat.), proteinemia (eng.), porast proteina u krvi. Sin. ---PROTEINOTERAPIJAproteinotherapia, ae, f (lat.), proteinotherapy (eng.), lijecenje bolesti parenteralnom injekcijom stranoga proteina. Sin. ---PROTEINOZAproteinosis, is, f (lat.), id.(eng.), akumulacija velikih kolicina proteina u tkivima Sin. . ---PROTEINOZA, LIPIDNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hipoproteinoza. ---PROTEINSKA KINAZA(LAT.), protein kinase (eng.), enzim, EC.2.7.1.37., jedna od transferaza koja katalizira reakciju AT Sin. P ---PROTEINURIJAproteinuria, ae, f (lat.), id.(eng.), prisustvo serumskih bjelancevina u mokraci. albuminurija. Sin. ---PROTEINURIJA, ESENCIJALNAproteinuria essentialis (lat.), essential proteinuria (eng.), oblik funkcionalne proteinurije i nije dio bolesti bubrega. Ovdje spada proteinurija uslijed napora i ortostatska proteinurija, odnosno proteinurija koja se javlja izmedu 10. i 20. godine života, u stojecem položaju, a prestane kada pacijent leži. Sin. ---PROTEINURIJA, FEBRILNAproteinuria febrilis (lat.), febrile proteinuria (eng.), proteniurija koja nastupi u toku velike vatre. Sin. ---PROTEINURIJA, FUNKCIONALNAproteinuria functionalis (lat.), functional proteinuria (eng.), svaka proteinurija koja nije patološka, kao što su prolazna proteinurija u adolescenciji ili trudnoci Sin. . ---PROTEINURIJA, ORTOSTATSKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. proteinurija, esencijalna. ---PROTEINURIJA, RENALNAproteinuria renalis (lat.), renal proteinuria (eng.), nefrogena proteinurija, proteinurija uzrokovana bolešcu bubrega. Sin. ---PROTEINURIJA, STVARNAproteinuria vera (lat.), true proteinuria (eng.), proteinurija karakterizirana izbacivanjem proteinskih elemenata krvi sa urinom. Sin. ---PROTEKCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zaštita 2. ---PROTEKTIVAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. zaštitnicki. ---PROTEKTOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. zaštitnik. ---PROTEOLIZAproteolysis, is, f (lat.), id.(eng.), cijepanje bjelancevina hidrolizom peptidnih veza i stvaranje polipeptida. Sin. ---PROTETICANprostheticus-3 (lat.), prosthetic (eng.), onaj koji je dodat da funkcionira kao zamjena za neki nedostajuci dio tijela Sin. . ---PROTETICAR(LAT.), prosthetist (eng.), osoba koja je savladala vješ-tinu izrade proteza i njihovu aplikaciju u svakom pojedinacnome slucaju Sin. . ---PROTETIKAars prosthetica (lat.), prosthetics (eng.), znanje, nauka o izradi, nošenju, aplikaciji i navikavanju na protezu Sin. . ---PROTETIKA, STOMATOLOŠKA(LAT.), prosthedontics, prosthetic dentistry (eng.), dio ukupne nauke i vještine u stomatologiji koja se bavi protetskom nadoknadom nedostajucih zuba i dijelova vilica u cilju održavanja funkcije i estetskoga izgleda. zubna protetika Sin. ---PROTETIKA, ZUBNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. protetika, stomatološka. ---PROTEUSproteus, i, m (lat.), id.(eng.), mikroorganizam iz istoimenoga roda gram-negativnih, pokretnih, pleomorfnih, fakultativno anaerobnih, štapicastih bakterija porodice Enterobacteriaceae Sin. . ---PROTEZAprosthesis, is, f (lat.), id.(eng.), vještacki nadomjestak nepostojecega dijela tijela (ruke, noge, oka, zuba) bilo radi boljega funkcioniranja, bilo radi izgleda ili najcešce oboje Sin. . ---PROTEZA, ZUBNAdentura, ae, f (lat.), denture (eng.), niz vještackih zuba, uklopljen u masu koja ih povezuje. Vještacka i protetska nadoknada prirodnih zuba i pridruženih tkiva Sin. . ---PROTEZAVICAagonia, ae, f (lat.), agony (eng.), hropac, predsmrtna borba, posljednji trenuci života pred smrt. agonija, krkljanje. Sin. ---PROTISKIVANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. probadi. ---PROTISLI(LAT.), (ENG.), SIN. v. probadi i sandžije. ---PROTJERATIpurgare (lat.), purge (eng.), najerati na stolicu, naglo ocistiti i isprazniti crijeva, dobiti proljev, driskavicu. Sin. ---PROTOBLASTprotoblastus, i, m (lat.), protoblast (eng.), 1. odajica bez odajickoga zida, zametna odajica, 2. blastoma od koje se razvija odredeni organ ili dio tijela Sin. . ---PROTOC(LAT.), (ENG.), SIN. v. proljev. ---PROTOK GENA(LAT.), gene flow (eng.), kretanje gena izmedu po-pulacija uslijed migracije i medusobnoga miješanja. Sin. ---PROTOKfluens, entis, m (lat.), flow (eng.), kolicina tecnosti, narocito krvi, koja protjece kroz neki organ ili dio organa za neko odredeno vrijeme (npr. cerebralni protok, cerebral blood flow, CBF, je kolicina krvi koja prode u jedinici vremena i racuna se kao razlika izmedu srednjega arterijskoga Sin. ---PROTOKOL(LAT.), protocol (eng.), 1. jasan, detaljan plan nekoga eksperimenta, procedure, testa, nacina lijecenja, 2. originalne primjedbe i zapisi istraživaca napravljene za vrijeme istraživanja, eksperimentiranja, testiranja i sl Sin. . ---PROTOKOL, OBDUKCIONI(LAT.), necropsy protocol (eng.), originalne primjedbe i zapisi, izvještaj obducenta koji se prave u toku obdukcije Sin. . ---PROTON(LAT.), id.(eng.), elementarna cestica pozitivnoga naboja koja cini jezgro mase atoma (originalno vodikova atoma), Nalaze se zajedno sa neutronima. Naboj iznosi 1,6x10-l9 coulomba Sin. . ---PROTOPLAZMAprotoplasma, atis, n (lat.), protoplasma (eng.), osnovni materijal svih životinjskih i biljnih odajica. Sastavljena je od nukleinskih kiselina, bjelancevina, lipida, ugljikohidrata i neorganskih soli. Protoplazma koja okružava jezgro zove se citoplazma. Sin. ---PROTOTIP(LAT.), prototype (eng.), 1. originalni tip ili oblik koji ostaje pošto se drugi tipovi ili oblici razviju, 2. (u mikrobiologiji) standardni soj, vriježa, onaj s kojim se uporeduju drugi tipovi Sin. . ---PROTRAKTOR, PROTRACTOR, oris, m (lat.), id.(eng.), instrument kojim se ekstrahiraju komadici kosti, kuršumi i druga strana tijela Sin. . ---PROTRATI (SE)(LAT.), (ENG.), SIN. v. sadno. ---PROTRUZIJAprotrusio, onis, f (lat.), protrusion (eng.), 1. ispadanje, izlaženje iz reda ili normalnoga odnosa, 2. stanje u kojem je struktura potisnuta naprijed ili lateralno kao mastikatorni pokret donje vilice. isturenost. Sin. ---PROVIDANpellucidus-3, translucidus-3 (lat.), pellucid, translucens (eng.), translucentan, proziran, prozracan, kroz (njega) prolazi svjetlo, ali koji i rasipa svjetlo, tako da objekti koji su iza njega nisu najjasniji, sin. transparentan Sin. . ---PROVITAMIN(LAT.), provitamin (eng.), prekurzor, preteca vitamina. Supstancija iz koje vitamin nastaje (npr. provitamin A je beta karotin) Sin. . ---PROVLAKAsetaceum, i, n (lat.), seton (eng.), svileni deblji konac ili tanka žica koja služi za povlacenje kroz sinusnu fistulu, epitelijalni kanal ili kroz šuplji instrument. Obicno služi kao vodic za kasniju dilataciju instrumentima širega promjera. To nije sonda kako se nekad pogrješno zove. Sin. ---PROVOÐENJEconductio, onis, f (lat.), conduction (eng.), transfer zvucnih talasa, nervnih impulsa, elektriciteta kroz neko tkivo ili materijal Sin. . ---PROVODLJIVOSTconductabilitas, atis, f (lat.), conductivity (eng.), sposobnost tkiva ili nekoga tijela, odnosno mate-rijala, da provodi struju. Provodljivost je reciprocna otporu. Sin. ---PROVODNIKconductor, oris, m (lat.), id.(eng.), materijal koji posjeduje sposobnost provodenja, supstancija koja pro-pušta elektricitet. V. konduktor. Sin. ---PROVOKACIJAprovocatio, onis, f (lat.), provocation (eng.), izazivanje, stimuliranje pojave znaka, simptoma, refleksa, reakcija i terapijskih ucinaka. izazivanje. Sin. ---PROVRT, PERFORATIO, onis, f (lat.), perforation (eng.), akt probadanja kroz neku strukturu ili ulaska u neku šupljinu. perforacija, probijanje. Sin. ---PROZEB, V(LAT.), (ENG.), nazima. Sin. ---PROZENCEFALON(LAT.), (ENG.), SIN. v. mozak, prednji. ---PROZOPLAZIJAprosoplasia, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. nenormalno prevelika diferencijacija tkiva, 2. razvoj, uoblicavanje, izdizanje na viši, organski ili funkcionalni nivo Sin. . ---PROZOPLEGIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. oduzetost lica. ---PROZOPOŠIZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. rascjep lica ---PROZORfenestra, ae, f (lat.), window (eng.), otvor koji spaja dvije šupljine, dva tjelesna prostora, kojim jedna šupljina komunicira sa drugom. Opci termin za otvor na kosti, gipsu i sl Sin. . ---PROZRACNOST, RADIOLOŠKA(LAT.), radiolucency (eng.), svojstvo da rendgenski zraci ili drugi oblik zracenja sa malehnom kolicinom apsorpcije prolaze kroz tkivo ili druge strukture. Prozracne regije su tamnije na filmu Sin. . ---PROŠIRENdilatatus-3, distensus-3 (lat.), dilated, distended (eng.), povecanoga lumena, otvora, širi nego inace, sadrži vecu kolicinu materijala nego inace. Struktura, otvor ili tubularni organ koja je šira od svoga normalnoga kalibra uslijed interventnoga širenja ili bolesti. U pobosancenoj terminologiji razlika izmedu di distendiran, dilatiran. Sin. ---PROŠIRENE VENEvarices cruris, varicosis, is, f (lat.), varices, varicosis (eng.), pojava proširenih, izvijuganih, distendiranih vena na potkoljenicama, ali i na drugim dijelovima tijela varikoza, krvavnica. Sin. ---PROŠLICAepidemia, ae, f (lat.), epidemy (eng.), nagli porast broja bolesnih koji daleko prevazilazi uobicajenu fiksi-ranu vjerovatnost pojave, narocito kod infektivnih bolesti, ali je, takoder, aplikabilno i za druge dogadaje sa narušavanjem zdravlja populacije. epidemija. Sin. ---PROŽDIRANJEdevoratio, onis, n (lat.), devoration (eng.), gutanje u velikim zalogajima, gutanje bez žvakanja Sin. . ---PROŽDRLJIVOSTvoracitas, atis, f, phagomania, ae, f (lat.), voracity, phagomania (eng.), opsesivna preokupacija hranjenjem, uzimanje velike kolicine hrane u cestim obrocima, pretjerani nagon za uživanjem hrane koja se jede brzo u velikim zalogajima Sin. . ---PROŽETIinfiltrare (lat.), infiltrate (eng.), penetrirati, proci kroz tkivo, ispuniti tkivo drugim tkivom, tumorskim ili produktima isindije. infiltrirati. V. nadje Sin. v. ---PROŽETOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. nadjev. ---PRSA, V(LAT.), (ENG.), grudi. Sin. ---PRSINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. koš, grudni. ---PRSIŠTE(LAT.), (ENG.), SIN. v. duplja, grudna. ---PRSNI SEPETthorax, acis, m (lat.), chest (eng.), dio tijela izmedu vrata i dijafragme kojemu skelet cine rebra, kicma i prsna kost. Sadrži organe dihanja, srce i velike krvne sude. prsina, grudni koš, toraks. Sin. ---PRSNIpectoralis, e (lat.), pectoral (eng.), ono što pripada grudima, prsima, grudni. pektoralni. Sin. ---PRSOBOLJA(LAT.), chestache (eng.), bol u prsima bez obzira na porijeklo Sin. . ---PRSTdigitus, i, m, dactylus, i, m (lat.), finger (eng.), bilo koji od deset prstiju ruka ili noga. Termin obicno podrazumijeva prste na ruci, a nožni prsti trebaju pobližu oznaku. Sin. ---PRST, MALEHNI1. v. ud, muški, 2. digitus minimus (lat.), smallfinger (eng.), peti prst ruke ili noge, najmanji je, ali gradom identican drugim, osim palca. mjezimac, rožnjak. Sin. ---PRST, MRTVACKIdigitus mortuus (lat.), dead finger (eng.), jako blijedi, obicno utrnuti prst sa akrocijanozom koji se vidi kod vaskularnih poremecaja. Sin. ---PRST, NOŽNIdigitus pedis (lat.), toe (eng.), svaki od deset prstiju noga. Sin. ---PRST, OKIDACdigitus recellens (lat.), trigger finger (eng.), prst na kojem se vida momentalno zaustavljanje fleksije ili ekstenzije, a zatim naglo vracanje u normalnu poziciju. Nastaje kod stenozirajucega tendovaginitisa. Sin. ---PRST, SREDNJIdigitus medius (lat.), middle finger (eng.), najduži prst ruke, treci prst, gradom identican ostalim, osim palca. Sin. ---PRSTEN 1. anulus, annulus, i, m (lat.), ring, circle (eng.), prstenolika cirkularna struktura koja obavija ili steže drugu, 2. (u hemiji), kolekcija atoma koja je sjedinjena vezom u prstenoliki lanac. Sin. ---PRSTENAK, V(LAT.), (ENG.), gorcak. Sin. ---PRSTENASTanularis, e (lat.), anular (eng.), onaj koji ima strukturu u obliku prstena. Obicno tkivo koje okružuje drugo tkivo oko kojega zatvara prsten (npr. prstenast mišic oko otvora i sl.). anularan. Sin. ---PRSTENJAKdigitus anularis (lat.), ring finger (eng.), cetvrti prst ruke, gradom istovjetan ostalim osim palca. Na njemu se nosi prsten, po cemu je dobio ime. Sin. ---PRSTI, MALJICASTIdigiti hippocratici (lat.), clubbed fingers (eng.), deformitet koji nastaje proliferacijom mehkoga tkiva oko distalnoga clanka bez stalnih koštanih promjena. Situacija se vidi kod hronicnih bolesti grudnih organa. Sin. ---PRSTOLIKdigitatus-3, dactylatus-3 (lat.), digitated, dactylatyed (eng.), izraštaj koji je na prst nalik, izdužen i uzak kao prst, nastavak u obliku ispruženoga prsta Sin. . ---PRTOKAL(LAT.), (ENG.), SIN. v. naranca. ---PRUGAstria, ae, f (lat.), stripe, sreak, line (eng.), 1. opci termin za usku, na traku nalik, strukturu, 2. linija, široka linija, narocito onda ako se smjenjuju linije drugih svjetlosnih kvaliteta. strija, up. ožeta koža. Sin. ---PRUGASTstriatus-3 (lat.), striated (eng.), karakteriziran prugama, narocito ako se one jednolicno smjenjuju, pa predstavljaju dvije kategorije koje razlicito lome svjetlo ili daju drugu boju tkiva (npr. poprecno-prugasti mišic) Sin. . ---PRURIGINOZANpruriginosus-3 (lat.), pruriginous (eng.), 1. onaj koji je prirode pruriga ( Sin. v.), 2. svrabljiv, onaj koji svrbi, bez obzira na postojanje svraba kao parazitoze, odnosi se na svrab kao simptom. ---PRURIGOprurigo, inis, f (lat.), id.(eng.), 1. ime koje se daje nekolicini kožnih erupcija koje svrbe, a nepoznatoga su uzroka. Pojavljuju se karakteristicne eflorescence, prurigo papule, obicno u obliku kubeta sa prolaznim mjehuricem na vrhu, 2. Sin. v. svrabež. ---PRURITUS(LAT.), (ENG.), SIN. v. svrabež. ---PRVIprimus-3 (lat.), first (eng.), onaj koji dolazi najprije u slijedu elemenata, struktura ili dogadaja, (npr. prvi prst) Sin. . ---PRVINEcolostrum, i, n (lat.), id.(eng.), mlijecna tecnost koju luce mlijecne žlijezde, dan prije ili neposredno poslije poroda. Sadrži oko 20% bjelancevina, najviše imunoglo-bulina, manje šecera i masti od mlijeka, a više minerala (Kulenovic,……"tri prvine u mom mlijeku"). babinje mlijeko, grušalina, kuljada, kolostrum, prvo mlijeko. Sin. ---PRVINKINJAprimipara, ae, f (lat.), id,(eng.), žena koja je imala jednu trudnocu koja je rezultirala plodom težine najmanje 500 grama ili 20 nedjelja gestacije, bez obzira da li je dijete živo pri rodenju ili ne. Jednom je rodila dijete. primipara, prvorotka. Sin. ---PRVO MLIJEKO(LAT.), (ENG.), SIN. v. prvine. ---PRVOROÐENprimogenitus-3 (lat.), first form (eng.), dijete, obicno muško, koje je prvo rodeno. Važan element pri nasljedivanju titula i dostojanstava po zakonima nekih zemalja Sin. . ---prvorotka(lat.), (eng.), Sin. v. prvinkinja. ---PRŠLJENvertebra, ae, f (lat.), id.(eng.), bilo koja od 33 specijalno gradene kosti kicmenoga stuba, columna vertebralis, medusobno spojenih medupršljenskim hrskavicama, a unutar njihovih otvora se zatvara kanal u kojemu se nalazi kicmena moždina. Ima ih 7 vratnih, 12 grudnih, 5 slabinskih, 5 sakr kralježak, kraljež, vitnjak. Sin. ---PRŠLJENI, GRUDNIvertebrae thoracales (lat.), thoracic vertebre (eng.), 12 pršljena koji zajedno sa rebrima cine skelet grudnoga koša. Kako se spuštaju prema dolje njhov izgled, koji u pocetku podsjeca na vratne, sve više dobija osobine slabinskih pršljena. Sin. ---PRŠLJENI, REPNIvertebrae coccygeae (lat.), coccygeal vertebre (eng.), zadnjih 3 do 5 pršljena, spojenih u jednu malehnu, repnu kost, os coccygis. Rudimentarni su i ostatak repnih pršljena, te nemaju potpornu funkciju kod covjeka. Sin. ---PRŠLJENI, SAKRALNIvertebrae sacrales (lat.), sacral vertebre (eng.), pršljeni koji se nalaze ispod ili iza slabinskih. Ima ih pet i normalno su spojeni u jednu kost, sakrum, krapilo, kropilo, koja veže karlicne kosti i kicmu. Djeluje kao poluga i prenosi težinu tijela na noge. Sin. ---PRŠLJENI, SLABINSKIvertebrae lumbales (lat.), lumbar vertebre (eng.), 5 pršljena koje uglavnom cine skelet trbuha, izmedu grudnih i sakralnih kralježaka. Najveci i najjaci pršljeni koji nose težinu gornjega dijela tijela (57% tjelesne težine). Sin. ---PRŠLJENI, VRATNIvertebrae cervicales (lat.), cervical vertebre (eng.), gornjih sedam pršljena koji cine skelet vrata. Najgracilniji su od svih potpornih kralježaka (osim kokcigealnih). Sin. ---PRŠLJENSKIvertebralis, e (lat.), vertebral (eng.), ono što pripada pršljenu, što proizilazi iz njega ili je u intimnome kontaktu s njim. Sin. ---prženjeinustio, onis, f (lat.), cauterisation (eng.), spaljivanje kauterom, npr. prženje bradavice, sin. kauterizacija Sin. . ---psamomapsammoma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor, narocito meningioma, koji sadrži psamozna tjelašca, u obliku zrnaca pijeska, nastala kalcifikacijom. Sin. ---psamozanpsammosus-3 (lat.), psammous (eng.), onaj koji sadrži psamozna tjelešca, nalik na zrnca pijeska, pjeskovit. Sin. ---pseudoakuzija, pseudoacusis, is, f (lat.), pseudoacusma (eng.), subjektivni osjecaj koji se cuje promijenjen u tonalitetu, boji, jacini i sl Sin. . ---pseudoaldosteronizampseudoaldosteronismus, i, m (lat.), pseudoaldosteronism (eng.), hereditarni poremecaj u djecijoj dobi karakteriziran znacima manjka aldosterona, mada se luci normalna kolicina aldosterona. To je defekt receptora za aldosteron i renalna disfunkcija Sin. . ---pseudoanafilaksijapseudoanaphylaxia, ae, f (lat.), pseudoanaphylaxis (eng.), reakcija koja nalici na anafilaksiju ili anafilakticni šok, a nastaje intravenskim dava-njem seruma, ali ne ukljucuje antigen-antitijelo reakciju Sin. . ---pseudoanginapseudoangina, ae, f (lat.), id.(eng.), lažne anginozne srcane senzacije koje se vide kod neurotiziranih pojedinaca. Bol je bez organskoga porijekla Sin. . ---pseudoartroza(lat.), (eng.), Sin. v. lažni zglob. ---pseudocistapseudocysta, ae, f (lat.), pseudocyst (eng.), 1. nenormalno velika dilatirana šupljina koji nalici na cistu, ali nije, jer nema sloja epitela koji joj pravi zid, 2. cistoidna kolekcija tecnosti i detritusa ciji zid prave gušte-raca i drugi okolni organi, a nastaje kao komplikacija akutnoga pankreatit Sin. . ---pseudodemencija, pseudodementia, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. poremecaj koji nalici na demenciju, ali nije, uslijed odsustva organske lezije na mozgu i može se lijeciti, 2. ekstremna apatija i nezainteresiranost za okolicu uz odsustvo duševnoga poremecaja Sin. . ---pseudodifterijapseudodiphteria, ae, f (lat.), id.(eng.), pri-sustvo lažne opne na sluzavici pocetnih dijelova dihalnoga aparata, a koja nije uzrokovana sa Corynabacterium diphteriae Sin. . ---pseudofolikulitispseudofolliculitis, idis, f (lat.), barber's itch (eng.), bakterijska infekcija uzrokovana obicno sa Staphylococcus aureus koja se javlja na bradi pretežno crnaca, narocito ispod brade. Karakteristicne promjene su eritematozne papule, nekada pustule sa zavrnutim dlakama. Ova se kondicija vidi kod ljudi koji se b Sin. . ---pseudoglobulin(lat.), (eng.), Sin. v. globulin. ---pseudohermafrodit(lat.), (eng.), Sin. v. prividni hermafrodit. ---pseudohiperkalijemija(lat.), pseudohyperkalemia (eng.), laboratorijski nalaz u kojem je serumski kalijum visok, a plazmin normalan. To se dešava kod trombocitoze, leukocitoze, a najcešce kod mioproliferativnih smetnji, jer se krv zgrušava i uzrokuje oslobadanje kalijuma krvnih plocica i leukocita Sin. . ---pseudokrup(lat.), pseudocroup (eng.), stanje koje nalici na zadavicu ( Sin. v.), ali nije, nego je posljedica ili stridoroznoga laringitisa ili zaduhe uslijed pritiska velikoga timusa. ---PSEUDOLEUKEMIJApseudoleucaemia, ae, f (lat.), pseudoleukemia (eng.), termin za grupu stanja koje pokazuju povecane limfne žlijezde, ali bez leukemicne slike. Tu spadaju Hodžkinova bolest, multipli mijelom, anogenicna mijeloidna metaplazija i sl Sin. . ---PSEUDOMONAS(LAT.), id. lat. i(eng.), svaki mikroorganizam iz roda gram negativnih bakterija porodice Pseudomonadaceae koji su izgleda pravih ili lahko savijenih štapica; pokretne su sa polarnim bicem. Ima ih nekoliko stotina vrsta, a najpoznatije su Pseudomonas aeruginosa koji daje piocijani Sin. . ---PSEUDOPARALIZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. lažna paraliza ---PSEUDOPARATIREOIDIZAMpseudoparathyreoidismus, i, m (lat.), pseudoparathyreoidism (eng.), urodeno stanje koje klinicki nalici na hipoparatireoidizam, ali je uzrokovan nesposobnošcu odgovora na normalno izlucivanje parathormona. Glavni uzrok su defektivni G proteini, neophodni za prenos Sin. . ---PSEUDOPODE(LAT.), (ENG.), SIN. v. ameba i ameboidizam. ---PSEUDOPUBERTET(LAT.), (ENG.), SIN. v. lažni pubertet. ---PSEUDOREAKCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. lažna reakcija. ---PSEUDOTUBERKULOZApseudotuberculosis, is, f (lat.), id.(eng.), bilo koja od razlicitih životinjskih bolesti koju uzrokuju patogeni, npr. Yersinia pseudotuberculosis, ali ne i sam uzrocnik verema. Narocito se vidi kod zamorcica, bijelih miševa, zeceva, kod kojih kezeozne gute nalice na one od verema Sin. . ---PSEUDOTUMOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. lažni tumor. ---PSIHA(LAT.), (ENG.), SIN. v. duša. ---PSIHALGIJA(LAT.), (ENG.), bol, psihicki Sin. . ---PSIHASTENIJApsychastenia, ae, f (lat.), id.(eng.), sve neuroze koje nisu svrstane kao histerija. Uglavnom su ukljucene fobije i anksiozne neuroze. Doslovan je prevod duševna slabost, malaksalost. Sin. ---PSIHATAKSIJApsychataxia, ae, f (lat.), id.(eng.), poremecaj duševnoga stanja karakteriziran konfuzijom i nesposobnošcu koncentriranja Sin. . ---PSIHIJATARpsychiater, tri, m (lat.), psychiatrist (eng.), ljekar specijalista iz psihijatrije ( Sin. v.). ---PSIHIJATRIJApsychiatria, ae, f (lat.), psychiatry (eng.), grana ukupne medicine koja se bavi izucavanjem, dijagnozom, lijecenjem i prevencijom duševnih smetnji. Sin. ---PSIHIJATRIJA, BIOLOŠKA(LAT.), biologic psychiatry (eng.), dio psihijatrije koja posebno zagovara biohemijske, neurološke i farmakološke uzroke i terapijske postupke. Sin. ---PSIHIJATRIJA, DESKRIPTIVNA(LAT.), descriptive psychiatry (eng.), psihijatrija koja se temelji na proucavanju primjetljivih simptoma i modela ponašanja. Sin. ---PSIHIJATRIJA, DINAMICNA(LAT.), dynamic psychiatry (eng.), psihijatrija koja se temelji na izucavanju nesvjesnih mehanizama, konflikata i drugih emocionalnih procesa koji motiviraju i determiniraju ljudsko ponašanje. Sin. ---PSIHIJATRIJA, ORGANSKA(LAT.), organic psychiatry (eng.), dio psihijatrije koja se bavi psihološkim aspektima organskih promjena na mozgu. Sin. ---PSIHIJATRIJA, SOCIJALNA(LAT.), social psychiatry (eng.), dio psihijatrije koji se bavi kulturološkim, ekološkim i sociološkim elementima koji uzrokuju, intenziviraju, precipitiraju, prolongiraju i kompliciraju mentalne smetnje i poremecaje ponašanja. Sin. ---PSIHIJATRIJA, SUDSKA(LAT.), forensic psychiatry (eng.), dio psihijatrije koji se bavi sudskim aspektima mentalnih poremecaja. Sin. ---PSIHIJATRIJSKIpsychiatricus-3 (lat.), psychiatric (eng.), ono što pripada, što je unutar psihijatrije. Sin. ---PSIHOAKTIVANpsychoactivus-3 (lat.), psychoactive (eng.), ono što djeluje na duševni život, ponašanje i doživljava-nje dogadanja (odnosi se uglavnom na droge) Sin. . ---PSIHOANALIZA, PSYCHOANALYSIS, es, f (lat.), id.(eng.), metoda kojom se saznavanjem i analizom pacijentovoga prethodnoga života utvrduje njegova uloga u aktuelnome duševnome životu u namjeri da se otkriju konflikti, te postupak njihovoga razrješenja. Sin. ---PSIHODELICANpsychodelicus-3 (lat.), psychodelic (eng.), ono što pripada ili je karakterizirano vidnim halucinacijama i nekada psihoticnim ponašanjem. Uglavnome droge daju takve efekte. Sin. ---PSIHOGENpsychogenes (lat.), psychogenic (eng.), nastao ili uzrokovan psihickim ili duševnim faktorima u vecoj mjeri nego organskim somatskim poremecajima. Sin. ---PSIHOHIRURGIJApsychochirurgia, ae, f (lat.), psychosurgery (eng.), hirurgija centralnoga nervnoga sistema koja se radi lijecenja psihijatrijskih poremecaja, obicno prekidanjem asocijativnih puteva Sin. . ---PSIHOLAGNIJApsycholagnia, ae, f (lat.), psycholagny (eng.), seksualno uživanje u zamišljenome i imaginarnome seksualnome odnosu Sin. . ---PSIHOLOGIJApsychologia, ae, f (lat.), psychology (eng.), grana nauke i prakse koja se bavi duševnim procesima sa narocitim aspektom na ponašanje Sin. . ---PSIHOLOGIJA, KLINICKA(LAT.), clinical psychology (eng.), korišce-nje psihološkoga znanja i tehnika u lijecenju bolesnika sa duševnim, emocionalnim i razvojnim poremecajima po-našanja Sin. . ---PSIHOPATIJApsychopathia, ae, f (lat.), psychopathy (eng.), duševna poremecenost koja nije razvrstana kao duševna bolest. Uglavnom nije udružena sa gubitkom inteligencije, a mogla bi se karakterizirati kao poremecaj ponašanja. duhobolja. Sin. ---PSIHOSEDACIJApsychosedatio, onis, f (lat.), psychosedation (eng.), administracija psihosedativnih supstancija cime pacijent biva osloboden straha kao osnovnoga simptoma Sin. . ---PSIHOSEDATIV(LAT.), psychosedative (eng.), sredstvo, lijek, koje svojim djejstvom na supkortikalne centre omogucuje spoznaju i uklanjanje straha sa minimalnim djejstvom na motorne i senzorne poremecaje Sin. . ---PSIHOSENZORAN(LAT.), psychosensory (eng.), onaj koji pripada svjesnoj percepciji impulsa na duševni život i, istovremeno, na osjecaje Sin. . ---PSIHOSOMATSKI(LAT.), psychosomatic (eng.), onaj koji pripada odnosima duševno-tjelesno, onaj koji ima tjelesne simptome uslijed psihickih, emocionalnih i duševnih uzroka Sin. . ---PSIHOSTIMULANS(LAT.), psychostimulant (eng.), onaj koji daje, proizvodi, porast psihomotorne aktivnosti (obicno je rijec o lijeku, drogi, npr. amfetaminu) Sin. . ---PSIHOTERAPIJApsychotherapia, ae, f (lat.), psychotherapy (eng.), lijecenje duševnih smetnji i poremecaja ponašanja upotrebljavajuci psihološke tehnike, kao što su podrška, sugestija, ubjedivanje, reedukacija, uvjeravanje u namjeri adaptacije ili promjene slabo adaptirane licnosti. To je uglavnom terapija neuroza Sin. . ---PSIHOTICANpsychoticus-3 (lat.), psychotic (eng.), onaj koji je karakteriziran psihozom, ponašanjem koje se uklapa u psihozu ili koji pokazuje znake psihoze Sin. . ---PSIHOZApsychosis, is, f (lat.), id.(eng.), duševni poremecaj kod kojega su mentalne funkcije oštecene do takvoga stepena da to znatno utjece na uvid bolesnika u vlastito sta-nje, na njegovu sposobnost da udovolji obicnim zahtjevima života i da održi primjeran odnos sa realnošcu. bolest duševna. Sin. ---PSITAKOZA, PSITTACOSIS, is, f (lat.), psittacosis, parrot fever (eng.), akutna ili primarno hronicna respiratorna ili sistemska bolest raznih divljih ili domacih ptica uzrokovana sa Chlamidia psittaci, a prenosi se na covjeka i na druge domace životinje. Infekcija kod ljudi nastaje udihanjem suhih pticijih ekskreta ili pera, Sin. ---PSORIJAZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ljuskavica. ---PTIJALEKTAZIJAptyalectasis, is, f (lat.), id.(eng.), dilatacija pljuvacnih kanala, bilo morbidno bilo operativno Sin. . ---PTIJALIN, V(LAT.), (ENG.), amilaza Sin. . ---PTIJALIZAMptyalismus, i, m (lat.), ptyalism (eng.), prekomjerno lucenje pljuvacke. ptijaloreja, ptyalorrhoea, hipersalivacija, hypersalivatio, sijaloreja, sialorrhorea. Sin. ---PTIJALOGRAFIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sijalografija. ---PTIJALOREJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ptijalizam. ---PTILOZA1. v. opadanje trepavica, 2. ptilosis, is, f (lat.), id.(eng.), forma pneumokonioze nastale udihanjem prašine od nojeva perja Sin. . ---PTOMAIN(LAT.), ptomaine (eng.), toksicna baza nastala dekarboksilacijom neke aminokiseline, najcešce bakterijskim djejstvom (npr. kadaverin je ptomain) Sin. . ---PTOZA1. v. spad kapka, 2. ptosis, is, f (lat.), id.(eng.), svako spadanje nekoga organa u odnosu na njegov anatomski položaj. Takoder naziv nosi i ime organa (npr. nefroptoza, spad bubrega) Sin. . ---PUBERTET(LAT.), (ENG.), SIN. v. doraslost. ---PUBERTET, PRERANIpubertas precox (lat.), precocious puberty (eng.), neuobicajeno rana pojava seksualne zrelosti, bilo da je idiopatska, bilo uslijed patološkoga uzroka, a može biti izoseksualna i heteroseksualna, tj. sa pojavom seksualnih karakteristika oba spola. Sin. ---PUBERTETSKIpuberalis, e (lat.), pubertal (eng.), onaj koji se odnosi ili je karakteriziran pubertetom, doraslošcu Sin. . ---PUBICANpubicus-3 (lat.), pubic (eng.), onaj koji je smješten, nalazi se u pubicnoj regiji ili na stidnoj kosti Sin. . ---PUBIOTOMIJApubiotomia, ae, f (lat.), pubiotomy (eng.), hirurško presijecanje stidne kosti lateralno od medijalne linije Sin. . ---PUCANJE NOKATAonychorrhexis, is, f (lat.), id.(eng.), pojava da nokat ima izraženije uzdužne pruge što je praceno pucanjem slobodnoga ruba po tim prugama Sin. . ---PUCANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. rascjep. ---PUCEtrochanter majus (lat.), greater trochanter (eng.), široki, ravni izraštaj na gornjemu kraju lateralne strane butne kosti na koji se hvataju mišici. veliki trohanter. Sin. ---PUCE, MALEHNOtrochanter minus (lat.), lesser trochanter (eng.), kratki, konicni, izdanak koji se proteže medijalno od donjega stražnjega ruba baze vrata butne kosti, a služi za hvatanje mišica. malehni trohanter. Sin. ---PUCKETANJE(LAT.), rale (eng.), nenormalni, diskontinuirani, nemuzikalni zvuk koji se cuje pri auskultaciji, uglavnom pri inhalaciji Sin. . ---PUDENDALANpudendalis, e (lat.), pudendal (eng.), ono što pripada vanjskim genitalijama, stidnim organima, stidan. Sin. ---PUERIKULTURApuericultura, ae, f (lat.), puericulture (eng.), nauka i vještina njege i odgoja djeteta. Sin. ---PUERPERALANpuerperalis, e (lat.), puerperal (eng.), ono što pripada babinama ( Sin. v.). ---PUFER(LAT.), buffer (eng.), hemijski sistem koji sprjecava promjene u koncentraciji ili kiselosti (pH) drugoga sistema Sin. . ---PUHA(LAT.), (ENG.), SIN. v. puhvica. ---PUHVICApustula, ae, f (lat.), pustula (eng.), vidljiva kolekcija gnoja u ili ispod epiderma cesto u folikulima dlaka ili znojnim porama. prištic, gnojanica, gnojavica, pustula, svilarica, puha, 2. Sin. v. cibuljica. ---PUKNUT, RUPTUS-3 (lat.), ruptured (eng.), organ ili struktura koja je pod djejstvom unutrašnje ili vanjske sile naprsla, pukla i ima rascjep na sebi Sin. . ---PUKNUTA MATERICAruptura uteri (lat.), rupture of womb (eng.), rascjep zida materice uslijed slabosti ili prejakoga napinjanja, odnosno jatrogeno nastala. Sin. ---PUKOTINA1. fissura, ae, f (lat.), groove, cleft (eng.), opci i cest anatomski termin u smislu brazda, napuklina, razrez, rasjeklina, procijep, oluk, rov, žlijeb, jaz, sin. cijep, raskolina, razdor, procijep, fisura, jap, 2. u pl. ragades, um, f (lat.), sitne, linearne naprsline ili ožiljci kože, narocito oko u ragade. Sin. ---PULJCIsin. puljak, alveoli pulmonis (lat.), pulmonary alveoli (eng.), malehne šuplje izbocine duž zidova alveolarne vrece i alveolarnih kanalica kroz cije se zidove mijenjaju plinovi izmedu sadržaja u alveolarnoj šupljini i kapilara u zidu. plucni mjehurici. Sin. ---PULMEKTOMIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. pneumektomija. ---PULMOLITpulmolithus, i, m (lat.), pulmolith (eng.), kamen u plucima Sin. . ---PULMOLOGIJApulmologia, ae, f (lat.), pulmology (eng.), dio interne medicine, zasebna internisticka specijalizacija, koja se bavi dijagnozom i konzervativnim lijecenjem bolesti pluca. Nastala je iz ftiziologije i cesto je zovu pneumoftiziologija Sin. . ---PULMOMETRIJApulmometria, ae, f (lat.), pulmometry (eng.), mjerenje plucnoga kapaciteta. Sin. ---PULMONALNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. plucni. ---PULPA(LAT.), (ENG.), SIN. v. srž 2. ---PULPA, ZUBNApulpa dentis (lat.), dental pulp (eng.), bogato vaskularizirano i inervirano vezno tkivo mezodermalnoga porijekla koje se nalazi u zubnoj šupljini, a ima nutritivnu, senzornu protektivnu i formativnu funkciju. zubna srž. Sin. ---PULPEKTOMIJApulpectomia, ae, f (lat.), pulpectomy (eng.), kompletna ekstirpacija zubne pulpe iz pulpne komore Sin. . ---PULPITIS(LAT.), id. lat. i(eng.), isindija zubne srži, obicno uslijed bakterijske infekcije ušle kroz karijes, prelom zuba, ili druge situacije koje znace izlaganje pulpe. Mogu ga uzrokovati i hemijski i iritativni faktori Sin. . ---PULPOZAN, V(LAT.), (ENG.), mesnat 2 Sin. . ---PULS DVOUDARANpulsus bisfericus (lat.), bisferious pulse (eng.), puls karakteriziran dvama jakim sistolicnim vrhovima koji su odvojeni medusistolicnim razmakom. Vidi se kod aortne regurgitacije sa stenozom Sin. . ---PULSpulsus, us, m (lat.), pulse (eng.), 1. ritmicna ekspanzija arterija nakon srcane kontrakcije koja se može palpirati na periferiji, 2. kratki udar struje ili napona više voltaže. Sin. ---PULS(LAT.), (ENG.), aritmican, Sin. v. aritmija. ---PULS, ABDOMINALNIpulsus abdominalis (lat.), abdominal pulse (eng.), puls na abdominalnoj aorti koji kod mršavih osoba može biti vidljiv na prednjemu trbušnome zidu, narocito pri ležanju. Sin. ---PULS, BIGEMINALNIpulsus bigeminus (lat.), bigeminal pulse (eng.), puls u kojem dva otkucaja slijede jedan drugoga u brzoj sukcesiji. Svaka dva otkucaja su odvojena od slijedeca dva dužim intervalom. Sin. ---PULS, BRZIpulsus celer (lat.), quick pulse (eng.), ubrzan puls normalnih kvaliteta, brži od normalne frekvencije, obicno preko 100 otkucaja u minuti Sin. . ---PULS, DIKROTICANpulsus dicroticus (lat.), dicrotic pulse (eng.), puls koji je karakteriziran sa dva vrha. Drugi nastaje u dijastoli i predstavlja pojacanje dikroticnoga vala Sin. . ---PULS, FILIFORMANpulsus filiformis (lat.), filiform pulse, thready pulse (eng.), koncast puls, istanjen puls toliko da se arterija pipa kao deblji konac Sin. . ---PULS, FREKVENTANpulsus frequens (lat.), frequent pulse (eng.), ubrzan puls, puls koji je po broju otkucaja brži nego što je normalno, obicno preko 100 otkucaja u minuti, ali postoje i individualne razlike. Sin. ---PULS, INTERMITENTANpulsus intermittens (lat.), intermittent pulse (eng.), puls sa prekidima i ponovnim pocetkom, puls kod kojega pojedini otkucaji nestaju. Sin. ---PULS, IREGULARANpuls irregularis (lat.), irregular pulse (eng.), puls ciji otkucaji nastaju u nepravilnim intervalima. Sin. ---PULS, JAKpulsus fortis (lat.), strong pulse (eng.), snažan puls, puls visoke amplitude, jakoga udara pod prstom za palpaciju. Sin. ---PULS, KAPILARANpulsus capillaris (lat.), capillary pulse (eng.), naizmjenicno crvenjenje i blijedenje kože, sinhrono pulsu, koje se može opservirati na nekoliko nacina, a uobicajen je pritiskom na kraj nokta dok se fenomen vida na korijenu kao ritmicno crvenjenje i blijedenje. Sin. ---PULS, LABILANpulsus labilis (lat.), labile pulse (eng.), puls koji je normalan kad pacijent leži, ali brzo postaje frekventan kod sjedenja, ustajanja, hodanja, pogotovu kod napora. Sin. ---PULS, MALEHANpulsus parvus (lat.), small pulse (eng.), malehni, sitan puls Sin. . ---PULS, MEHAKpulsus mollis (lat.), soft pulse (eng.), puls koji je mehak pri palpaciji, lahko se komprimira arterijski krvni sud i ne odiže prste. Sin. ---PULS, MLITAVpulsus debilis (lat.), weak pulse (eng.), ekstremno slab puls, jedva pipljiv, mlitavoga krvnoga suda pri palpaciji. Sin. ---PULS, NEJEDNAKpulsus inaequalis (lat.), unequal pulse (eng.), puls kod kojega su pojedini otkucaji jaki i cvrsti, a drugi slabi i mlitavi Sin. . ---PULS, ODSUTANpuls deletus (lat.), abscence of pulse (eng.), kaže se kad je pacijent bez pulsa, nedostaje mu periferni puls Sin. . ---PULS, PARADOKSALANpulsus paradoxus (lat.), paradoxical pulse (eng.), puls koji znacajno opada u jacini, brzini za vrijeme inspiracije i obicno se nalazi kod konstriktivnoga perikarditisa. Sin. ---PULS, POSKOCNI(LAT.), pulsus capricans (eng.), jerky pulse (eng.), puls kod kojeg se arterija naglo i iznenada jako distendira, kao da poskoci Sin. . ---PULS, PROMJENJIVpulsus alterans (lat.), alterating pulse (eng.), puls u kojem postoje regularne promjene u jacini, cas je slab, cas jak, bez promjene u dužini pulsnoga talasa. Sin. ---PULS, PUNpulsus plenus (lat.), full pulse (eng.), lahko pipljiv puls, onaj koji je široke amplitude i ekspanzije palpiranoga krvnoga suda. Sin. ---PULS, RAVNOMJERANpulsus aequalis (lat.), equal pulse (eng.), puls podjednak u svojim amplitudama, jacini, frekvenciji. Normalan puls, izmedu 60-100 otkucaja u minuti. Sin. ---PULS, RAZLICITpulsus differens (lat.), different pulse (eng.), razlicit puls na istim mjestima suprotnih strana tijela. Sin. ---PULS, SPORpulsus tardus (lat.), slow pulse (eng.), abnormalno spor puls, puls ispod normalne frekvencije, obicno ispod 60 otkucaja u minuti. Sin. ---PULS, TVRDpulsus durus (lat.), tense pulse (eng.), puls koji je cvrst i pun, bez velikih pulsnih ekskurzija, ima se osjecaj tvrde, debele kanafe pri palpaciji. Sin. ---PULS, VALOVITpulsus undulans (lat.), undulating pulse (eng.), puls koji daje utisak talasanja pri palpaciji, osjecaj slijeda vala, a ne otkucaja. Sin. ---PULS, VELIKIpulsus magnus (lat.), large pulse (eng.), visok, pun, obiman, pun puls Sin. . ---PULS, VENSKIpulsus venosus (lat.), venous pulse (eng.), pulzacija koja se javlja na veni, obicno veni jugularis, iznad sternoklavikularnoga zgloba. Sin. ---PULVERIZACIJApulverisatio, onis, f (lat.), pulverization (eng.), usitnjavanje, pretvaranje neke supstancije u prah (mljevenjem, sitnjenjem, tucenjem i sl.). Sin. ---PULVERIZIRAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. usitnjen. ---PULZACIJApulsatio, onis, f (lat.), pulsation (eng.), ritmicko otkucavanje (srca, velikih krvnih suda), ritmicno udara-nje pulsa, damar, bilo Sin. . ---PUMPA(LAT.), pump (eng.), aparat koji služi potezanju ili forsiranju protoka tekucine ili gasa Sin. . ---PUN, PLENUS-3 (lat.), full (eng.), ispunjen, popunjen, prepun, napunjen, potpun, citav, dovršen, (o utlini), bez slobodnoga prostora, (o stomaku) sit, (o tijelu), debeo, (o glasu) zvucan, snažan (o moci) velik, neogranicen, (o zahtjevima) kompletan Sin. . ---PUNJENJEimpletio, onis, f, repletio, onis, f (lat.), repletion, filling (eng.), 1. materijal, zlato, amalgam, cement, sinteticke smole, inseriran u preparirani zubni kavitet. ispun, plomba, 2. inseriranje materijala za ispune u pripremljenome kavitetu, 3. svako ispunjavanje neke šupljine koja nastaje poslije vadenja mase hirurškim putem. Sin. ---PUNJENJE, DEFINITIVNO(LAT.), permanent filling (eng.), punjenje koje trajno ostaje kao nadomjestak karioznih defekata zuba. Sin. ---PUNJENJE, DIREKTNO(LAT.), direct filling (eng.), punjenje koje te-rapeut direktno unosi i formira na zubu pacijenta (amalgami, kompoziti). Sin. ---PUNJENJE, INDIREKTNO(LAT.), indirect filling (eng.), ispuni koji se izraduju po prethodno uzetom otisku u zubnoj tehnickoj laboratoriji, a potom fiksiraju u zubu pacijenta. Sin. ---PUNJENJE, KANALSKO(LAT.), (ENG.), root canal filling (eng,), punjenje korijenskoga kanala malehnim ili tvrdim materijalima radi lijecenja ili kompletne opturacije. Sin. ---PUNJENJE, KOMPOZITNO(LAT.), composite filling (eng.), punjenje sintetskim smolama. Sin. ---PUNJENJE, PRIVREMENO(LAT.), temporary filling (eng.), punjenje koje se stavlja da obezbijedi retenciju lijeka i sprijeci ulazak pljuvacke, a time i ponovnu infekciju. To se vadi za kratko vrijeme. Sin. ---PUNJENJE, RETROGRADNO(LAT.), retrograde filling (eng.), apikalno zatvaranje korijenskoga kanala amalgamom ili drugim materijalom za vrijeme apikotomije, prilazeci apikalno. Sin. ---PUNJENJE, VIŠEPOVRŠINSKO(LAT.), compound filling (eng.), pu-njenje koje ispunjava dvije ili više površina zuba. Sin. ---PUNKCIJApunctura ae, f, centesis, is, f (lat.), puncture, centesis (eng.), ubadanje, penetracija oštrim instrumentom u tjelesnu duplju, šupalj organ ili krvni sud, cistu, pa i solidan organ, u cilju uzimanja uzorka za analizu sadržaja, unošenja lijeka ili kontrastnoga sredstva. centeza. Sin. ---PUNKCIJA, TRBUŠNAabdominocentesis, is, f (lat.), andominal paracentesis (eng.), intervencija koja se izvodi ubadanjem šuplje igle, troakara ili šiljastoga noža u trbušnu utlinu da bi se ispraznila tecnost iz nje ili uzeo uzorak. Sin. ---PUNKTATpunctatum, i, n (lat.), sample (eng.), materijal dobijen punkcijom ( Sin. v.). ---PUNKTIFORMANpunctiformis, e (lat.), punctiform (eng.), 1. struktura koja ima oblik tacke, postavljen ili se dešava na jednoj tacki, 2. (u bakteriologiji), vrlo sitna kolonija na kulturi Sin. . ---PUNOKRVANplethoricus, ae, f (lat.), prethoric (eng.), osoba lica prepunjenoga krvlju, crvenoljubicaste boje Sin. . ---PUNOKRVNOSTplethora, ae, f (lat.), id.(eng.), crvenoljubicasta boja lica i vrata, narocito ako je posljedica prepunjenosti krvlju. Sin. ---PUNOKRVNOST, OPCApanhyperaemia, ae, f (lat.), general plethora (eng.), pojava da su svi organi jako napunjeni, našikani, krvlju, hiperemicni. panhiperemija. Sin. ---PUNOLJETAN(LAT.), fullaged (eng.), osoba koja po našem zakonu ima l8 godina i duševno je zdrava, a po americkom zakonu je to osoba sa 21 godinom Sin. . ---PUPAKumbilicus, i, m (lat.), navel (eng.), ožiljak koji oznacava mjesto gdje je bila u fetalno doba pupcana vrpca, pupcani gajtan. Sin. ---PUPCANumbilicalis, e, omphalicus-3 (lat.), umbilical, omphalic (eng.), onaj koji pripada pupku, izlazi iz njega. omfalican. Sin. ---PUPCANIK(LAT.), (ENG.), SIN. v. vrpca, pupcana. ---PUPILARANpupillaris, e (lat.), pupillary (eng.), ono što pripada zjenici. Sin. ---PUPILATONIJApupillatonia, ae, f (lat.), atonic pupill (eng.), obicno jednostrano stanje oka u kojem je zahvacena zjenica veca od zdrave i slabo odgovara na svjetlo, akomodaciju i konvergenciju ili djeluje nenormalno. Neki tetivni refleksi (patelarni) su odsutni kod nosilaca ovoga stanja Sin. . ---PUPILOMETAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. pupilometrija. ---PUPILOMETRIJApupillometria, ae, f (lat.), pupillometry (eng.), mjerenje širine zjenice oka. To se radi posebnim instrumentom, pupilometrom Sin. . ---PUPKOVINA, V(LAT.), (ENG.), vrpca, pupcana. Sin. ---PUPOLJAKgemma, ae, f (lat.), bud, sprig (eng.), mladica cvijeta ili grancice, pocetna razvojna faza cvijeta ili grancice. U tome stanju neke trave imaju najviše ljekovitih sastojaka. fiden, gondže. Sin. ---PURGATIVIremedia purgativa, pl., (lat.), purgatives (eng.), sredstva koja uzrokuju pražnjenja crijeva, narocito ona koja stimuliraju peristaltiku. Sredstva za cišcenje. cistila. Sin. ---PURIFICIRAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. cist. ---PURIFIKACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. precišcavanje. ---PURIN(LAT.), purine (eng.), bezbojni kristalni, heterociklicni spoj C5H4N4 koji se u prirodi nalazi u slobodnome stanju, a razlicito se vrše zamjene na njegovoj molekuli i time pravi purinske baze ciji je krajnji produkt uricna kiselina (acidum uricum). U baze spadaju adenin i gvani Sin. . ---PURINEMIJApurinaemia, ae, f (lat.), purinemia (eng.), pri-sustvo purinskih baza u krvi Sin. . ---PURPURApurpura, ae, f (lat.), id.(eng.), malehna krvarenja do 1 cm u promjeru na koži, sluzavici ili seroznoj površini koja mogu biti uzrokovana razlicitim faktorima, ukljucujuci i krvne diskrazije, abnormalnosti krvnih suda i povredu. Mogu biti udružene sa isindijom Sin. . ---PURULENTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. zagnojen. ---PUSAT(LAT.), (ENG.), SIN. v. ud, muški. ---PUSATLIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ud, muški. ---PUSTIKARA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bakarcic. ---PUSTULA, V(LAT.), (ENG.), gnojnica, puhvica, prištic. Sin. ---PUSTULOZApustulosis, is, f (lat.), id.(eng.), stanje karakte-rizirano stvaranjem mnogih i razasutih puhvica Sin. . ---PUSTULOZANpustulosus-3 (lat.), pustular (eng.), obasut puhvicama, gnojnicama ili je karaktera puhvice Sin. . ---PUT HRANEtractus digestivus (lat.), digestive tract (eng.), dio digestivnoga aparata kojega cini put hrane bez pripadajucih žlijezdi (usta, jednjak, želudac, tanko i debelo crijevo), sin. alimentarna cijev, digestivni trakt, digestivna cije Sin. v. ---PUTvia, ae, f (lat.), passage (eng.), 1. staza, putanja, pruga, polaz, nacin, metod, otvor, pogled, vid, duljina, kanal, trasa prolaza sonde, katetera, zvuka ili bužije kroz prirodan kanal, 2. tractus, us, m (lat.), tract, path, pathway (eng), nervna struktura gradena od niza nervnih odajica Sin. . ---PUT, DIHALNIapparatus respiratorius (lat.), respiratory tract (eng.), niz cjevastih i kavernoznih organa i struktura pomocu kojih se vrši plucna ventilacija i izmjena plina izmedu zraka u okolici i krvi. Glavni su organi: nos, grk-ljan, dušnik, dušnice, dušnicice, pluca, sin. sistem, respiratorni, trakt, respiratorni Sin. . ---PUT, MOTORNItractus motorius (lat.), motor tract (eng.), bilo koji snopic živcanih vlakana koji nose motorne niti od centralnoga nervnoga sistema do mišica Sin. . ---PUT, OSJETNItractus sensitivus (lat.), sensitive tract (eng.), bilo koji snopic živcanih niti koje nose osjetne impulse (bol, temperatura, dodir, vibracija) Sin. . ---PUT, PIRAMIDALNItractus pyramidalis (lat.), pyramidal tract (eng.), dvije grupe nervnih niti (iz kore prema jezgrama i iz kore prema kicmenoj moždini), koje uglavnom prolaze od motornih regija kore i idu kroz capsula interna, pedunculi cerebri, pons u medulla oblongata. Kortikonuklearne niti idu u sinapse sa motornim jezg Sin. . ---PUT, SENZORNItractus sensorius (lat.), sensory tract (eng.), bilo koji snopic živcanih niti koji nose senzorne impulse od perifernoga receptora od centralnoga nervnoga sistema. Tu spadaju npr. vidni, slušni i drugi putevi Sin. . ---PUTOVANJE ZUBAextrusio dentium (lat.), tooth extrusion (eng.), fizicko pokretanje zuba poslije završene erupcije u vertikalnom ili horizontalnom pravcu kao posljedica abrazije. Može biti fiziološko i patološko. Patološko je posljedica gubitka agonista i antagonista Sin. . ---PUTRESCIN, PUTRESCINE(LAT.), (eng.), tetrametilendiamin, NH2(CH2)4NH2, najprije naden pri truhljenju životinjskih tkiva, a kasnije naden i u skoro svim tkivima i kulturama nekih bakterija. Sin. ---PUTRIDAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. truho. ---PUTROMAIN(LAT.), putromaine (eng.), bilo koji produkt truhljenja nastao dekompozicijom hrane, a koji može djelovati otrovno na organizam Sin. . ---PUZANJEtetrapodisis, is, f (lat.), crawl (eng.), kretanje dojencadi i malehne djece sa sva cetiri ekstremiteta, kretanje koje nalici na cetveronožno hodanje. Predstavlja uvod u uspravni hod Sin. . ---PUZATI(LAT.), repere (eng.), crawl (eng.), kretati se sa sva cetiri uda, hmiljeti. Nacin kako se krece dojence dok se ne postavi na noge i ne prohoda. U principu, u vrijeme od godine dana, uz individualne varijacije, treba prohodati Sin. , ---PUZDRApenis, is, f (lat.), id.(eng.), muški vanjski spolni organ. penis, muški ud. Sin. ---PUŠAKanus, i, m (lat.), asshole (eng.), izlaz završnoga dijela debeloga crijeva koji je obezbijeden sfinkterom. cmar, burma. Sin. ---PUŠENJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. duhan. ---PUŠNICAdessicator, oris, m (lat.), id.(eng.), mjesto gdje se suši meso. Sin. ---PUŠTANJE KRVIvenesectio, onis, f (lat.), plebotomy (eng.), ispuštanje krvi zasjekom vene iz terapeutskih razloga. Ta se metoda dosta rabila, a danas ima samo historijski znacaj. venesekcija, flebotomija. Sin. ---RABDOMIOMArhabdomyoma, atis, n, myoma striocellulare (lat.), rhabdomyoma (eng.), dobrocudni tumor poprecno prugastih mišica. Sin. ---RABDOMIOSARKOMArhabdomyosarcoma, atis, n (lat.), id.(eng.), visoko zlocudni tumor poprecno prugaste muskulature koji se izvodi iz primitivnih mezenhimalnih odajica i koje pokazuju diferencijaciju duž rabdomioplasticnih li-nija. Vide se i odajice sa poprecnim prugama. Ima tri forme Sin. . ---RABDOVIRUS(LAT.), rhabdovirus (eng.), pripadnik porodice RNA virusa Rhabdoviridae koji imaju virion u obliku štapa 130-180 x 70-85 nm koji ima ovojnicu koja sardži lipide. Genom ima jednu RNA molekulu, a virus sadrži 4 ili 5 polipeptida Sin. . ---RABIES(LAT.), (ENG.), SIN. v. hudobica. ---RACEMAT(LAT.), racemate (eng.), ekvimolekularna mješavina dva izomera koja su opticki inaktivni, jer postoji isti broj molekula koje rotiraju svjetlo desno i lijevo Sin. . ---RACEMOZANracemosus-3 (lat.), racemose (eng.), grozdast, ono što nalici grozdu, u obliku grozda grožda. Sin. ---RACIONALIZACIJArationalisatio, onis, f (lat.), rationalisation (eng.), nesvjesni odbrambeni mehanizam pomocu kojega pojedinac prosuduje stavove i ponašanje nastojeci ih logicno objasniti, a koji bi inace bili nepodnošljivi Sin. . ---RACIONIRANA HRANA(LAT.), ration (eng.), tacno odredena i fiksi-rana kolicina hrane i pica za jedan dan ili jednu jedinicu vremena Sin. . ---RACVA(LAT.), (ENG.), SIN. v. rahle. ---RACVAST(LAT.), (ENG.), SIN. v. rahlast. ---RAÐANJEparturitio, onis, f (lat.), parturition (eng.), akt ili proces dolaska na svijet, proces poroda djeteta. poradanje. Sin. ---RAÐATIparere (lat.), to give birth (eng.), donijeti na svijet mlado, poroditi se, roditi. Sin. ---RADICTaraxacum officinale (lat.), lions's teeth, dandelion (eng.), široko rasprostranjena biljka. Upotrebljava se kao amarum, holeretik, a u kulinarstvu kao salata. mlijecac, maslacak, sindžirac, dimac, gologlavica, jergot, trava, zmijina. Sin. ---RADIEKTOMIJAradiectomia, ae, f (lat.), radiectomy (eng.), ekstrakcija samo jednoga ili dva korijena kod višekorijenih zuba (molara), sin. premolarizacija Sin. . ---RADIJACIJAradiatio, onis, f (lat.), radiation (eng.), 1. zracenje ( Sin. v.), 2. širenje iz jednoga zajednickoga centra, rasipanje u obliku lepeze. Ovaj se termin upotrebljava u anatomskoj literaturi da oznaci zrakastu strukturu, kolekciju nervnih niti koje vežu razne dijelove mozga, 3. struktura napravljena od elemenata koji ---RADIJACIONA NEKROZAradionecrosis is, f (lat.), id.(eng.), destrukcija tkiva, nekroza, uzrokovana radijacionom energijom. Sin. ---RADIJACIONO OŠTECENJE(LAT.), radiolesion (eng.), oštecenje tkiva nastalo izlaganjem radijaciji, id. ustvari sa radionekrozom, samo je u terminu radionekroza definiran i karakter oštecenja Sin. . ---RADIJALANradialis, e (lat.), radial (eng.), ono što pripada malehnom cipcu i vanjskoj strani ruke, nasuprot ulnarnome, medijalnom dijelu. Sin. ---RADIJUMradium, ii, n (lat.), id,(eng.), rijetki radioaktivni elemenat, simbol Ra, atom. tež. 226, atom. broj 88. Poluživot mu je 1622 godine, podliježe spontanoj dezintegraciji sa formiranjem radona (poluživot 3,8 dana). U medicini se koristi kao izvor zracenja u radioterapiji i dijagnostici, u Sin. ---RADIJUSradius, ii, m (lat.), radius (eng.), 1. precnik, linija od jednog do drugog kraja kružnice koja prolazi kroz centar te iste kružnice, sin. precnik, 2. kost podlaktice, palcana kost, vanjska kost podlaktice. kljak, cipac malehni. Sin. ---RADIKAL(LAT.), radical (eng.), grupa atoma koja ulazi i izlazi iz hemijske reakcije bez promjene, a cini jedan od bazicnih sastojaka molekule. Skr.R Sin. . ---RADIKALANradicalis, e (lat.), radical (eng.), onaj koji je usmjeren ka iskorjenjivanju uzroka, korijena, izvora bolesnoga procesa (npr. radikalni hirurški zahvat). Sin. ---RADIKS(LAT.), (ENG.), SIN. v. korijen. ---RADIKULARAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. korijenski. ---RADIKULEKTOMIJAradiculectomia, ae, f (lat.), radiculectomy (eng.), hirurška resekcija korijena kicmene moždine Sin. . ---RADIKULITIS, RADICULITIS, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija korijena spinalnoga živca, narocito onoga dijela izmedu kicmene moždine i intervertebralnoga kanala Sin. . ---RADIKULOPATIJAradiculopathia, ae, f (lat.), radiculopathy (eng.), bilo koja bolest nervnih korijena, obicno pracena bolom radikularnoga porijekla Sin. . ---RADIOAKTIVANradioactivus-3 (lat.), radioactive (eng.), onaj koji ima sposobnost zracenja, posjeduje sposobnost radioaktiviteta. Sin. ---RADIOAKTIVNI FOSFOR(LAT.), radiophosporus (eng.), svaki od dva radiaktivna izotopa i P32 i P33. Prvi ima poluživot l4,3 dana. Sin. ---RADIOAKTIVNI IZOTOP(LAT.), radioisotope (eng.), izotop koji je radiaktivan, tj. ima nestabilnu jezgru. Pravi se od stabilnoga izotopa radijacijom u ciklotronu ili nuklearnom reaktoru. Mnogo se upotrebljavaju za dijagnostiku, te-rapiju i istraživanje Sin. . ---RADIOAKTIVNI JOD(LAT.), radioiodine (eng.), radioaktivni izotop joda,. Ima ih 9, a J131 i J125 se najcešce upotrebljavaju za dijagnozu i terapiju benignih i malignih bolesti tireoidne žlijezde. J131 ima poluživot 8 dana, a J125 60 dana Sin. . ---RADIOAKTIVNI KALCIJUM(LAT.), radiocalcium (eng.), radioaktivni izotop kalcijuma Ca45 sa poluživotom od l80 dana, a upotrebljava se za ispitivanje metabolizma kalcijuma Sin. . ---RADIOAKTIVNI KALIJUM(LAT.), radiopotassium (eng.), radioaktivni izotop kalijuma, K42 sa poluživotom od 12,4 sahata i upotrebljava se uglavnom za pracenje kalijuma u tijelu Sin. . ---RADIOAKTIVNI UGLJIK(LAT.), radiocarbon (eng.), radioaktivni izotop ugljika kao što je C14 sa poluživotom od 5000 godina Sin. . ---RADIOAKTIVNOSTradioactio, onis, f (lat.), radioactivity (eng.), sposobnost sa se emitiraju korpuskularna ili elektromagnetska zracenja uslijed nuklearne dezintegracije, što je prirodna osobina svih hemijskih elemenata atomskoga broja iznad 83. Broj dezintegracija radioaktivnoga materijala u jedinici vremena se mjeri u Sin. ---RADIOAKTIVNOST, VJEŠTACKAradioactio artefitialis (lat.), arteficial radioctivity (eng.), radioaktivnost koja nastaje bombardiranjem nekog elementa sa partikulima velike brzine. Sin. ---RADIOGRAFIJAradiographia, ae, f (lat.), radiography (eng.), 1. pravljenje filmskih slika unutrašnjih struktura tijela prolaskom rendgenskih ili gama zraka kroz tijelo koje aktiviraju specijalno osjetljiv film. rendgensko snimanje, rendgenografija, 2. film koji se pravi na gornji nacin. Sin. ---RADIOIMUNITET(LAT.), radioimmunity (eng.), stanje smanjene osjetljivosti na radijaciju koja je nekada nastala na ponovljena zracenja Sin. . ---RADIOLOG(LAT.), radiologist (eng.), ljekar koji je specijalista za upotrebu X zraka i drugih oblika zracenja u cilju dijagnoze i lijecenja bolesti. rendgenolog. Sin. ---RADIOLOGIJAradiologia, ae, f (lat.), radiology (eng.), grana medicinske nauke i prakse koja manipulira energijom zracenja u cilju dijagnoze (dijagnosticka radiologija) ili terapije (radioterapija, terapeutska radiologija), ukljucujuci i jonizirajucu (npr. rendgenski zraci) i nejonizirajucu (ultrazvuk) emanaci rendgenologija. Sin. ---RADIOLOGIJA(LAT.), (ENG.), dijagnosticka, Sin. v. radiologija. ---RADIOLOGIJA(LAT.), (ENG.), terapeutska, Sin. v. radiologija. ---RADIOLOŠKIradiologicus-3 (lat.), radiologic (eng.), onaj koji pripada radiologiji (v.). rendgenološki. Sin. ---RADIONEURITISradioneuritis, idis, f (lat.), id.(eng.), oblik neuritisa koji nastaje izlaganjem rendgenskim zracima ili drugim oblicima energije zracenja Sin. . ---RADIOOPACITET, RADIOOPACITY(LAT.), (eng.), nepropusnost, radiološka Sin. . ---RADIOSKOPIJAradioskopia, ae, f (lat.), radioscopy, fluoroscopy (eng.), pregled dubokih struktura organizma pomocu rendgenskih zraka upotrebom posebnog ekrana (v. fluorescentni ekran). rendgenoskopija. Sin. ---RADIOTERAPIJAradiotherapia, ae, f (lat.), radiotherapy (eng.), lijecenje neke bolesti primjenom jonizirajucega zracenja. rendgenoterapija. Sin. ---RADNA SPOSOBNOSTfacultas laborandi (lat.), work potency (eng.), sposobnost pojedinca da normalno obavlja posao za koji je kvalificiran i pored postojanja bolesti i iznemoglosti. Mjeri se u procentima Sin. . ---RAGADErhagades, um, f (lat.), rhagads (eng.), sitne li-nearne naprsline ili ožiljci kože, narocito oko usta ili na bradavici dojke u vrijeme laktacije. pukotine 2. Sin. ---RAHIODINIJArachiodynia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u kicmi, u kicmenom stubu Sin. . ---RAHIOPATIJArachiopathia, ae, f (lat.), rachiopathy (eng.), bilo koja bolest kicme Sin. . ---RAHITICANrachiticus-3 (lat.), rachitic (eng.), zahvacen rahitisom ( Sin. v.). Npr. rahiticno dijete. ---RAHITIS, RACHITIS, idis, f (lat.), rickets (eng.), stanje uzrokovano nedostatkom vitamina D, narocito u djetinjstvu, sa poremecajem normalne osifikacije. Klinicki se vidi savijanje kostiju, nodularna zadebljanja na epifizama kostiju, zaostajanje u zatvaranju fontanela, boli u mišicima. rakita,(eng.),leska bolest, gradska bolest, krivice, konjštak. Sin. ---RAHIŠIZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. rascjep kicme. ---RAHLASTfurcatus-3, bifurcatus-3 (lat.), forked, bifurcate (eng.), podijeljen na dvije grane koje se odvajaju od istoga stabla, racva se na dvije grane, ima dva dijela, u obliku dvozubih vila, ima rahle (v.). racvast. Sin. ---RAHLE(LAT.), furca, ae f, bifurcatio onis, f (lat. u jedn.), fork, bifurcation (eng.), racva, racvanje, grananje, podjela na dva ogranka, mjesto gdje se to dešava, sin. bifurkacija, racva Sin. . ---RAK KRVIleucaemia, ae, f (lat.), leukemia (eng.), maligna bolest krvotvornih organa, karakterizirana proliferacijom i prekomjernim razvojem leukocita i njihovih prekurzora u krvi i koštanoj srži. Leukemija se klinicki klasificira na bazi trajanja bolesti na akutnu i hronicnu, na bazi zahvacenih odajica n Sin. . ---RAK VODENIcancrum, i, n, noma, ae, f (lat.), canker, noma (eng.), akutni gangrenozni proces usta koji se javlja kod debilne ili pothranjene djece, a pocinje kao malehni mjehuric ili ulceracija na gingivi i brzo se širi sa nekrozom i jakom destrukcijom bukalne i labijalne sluzavice i tkiva lica. Razlicite bakterije mogu noma, gangrenozni stomatitis, 2. slican proces može biti u vulvi, ali je opisan kao erozivni vulvitis ili na penisu kao balanitis. Sin. ---RAK, CANCER, eris, m cancer cri, m carcinoma, atis, n (lat.), cancer, carcinoma (eng.), zlocudni tumor porijekla epitelijalnoga tkiva. Postoji mnogo tipova, a u principu je anaplastican, invazivan i daje metastaze. Bosanski termin divlje meso oznacava svaki maligni tumor, ali i benignu izraslinu izgleda mesa (v.),(eng.),leski termin cancer o prorast, kancer. Sin. ---RAK-RANA(LAT.), (ENG.), SIN. v. rana živa. ---RAKIJA(LAT.), brandy (eng.), alkoholno pice u Bosni, karakteristicnoga ukusa i mirisa, vecinom iz šljiva, mada može iz drugoga voca Sin. . ---RAKITA(LAT.), (ENG.), SIN. v. rahitis. ---RALOvomer, eris, m (lat.), id.(eng.), neparna, pljosnata kost koja pravi donji i stražnji dio nosne pregrade. vomer. Sin. ---RAME(LAT.), omos, eris, m (gr.-lat.), shoulder (eng.), predio zglobova koji vezuju ruku uz grudni koš što ukljucuje specificnu tjelesnu konfiguraciju, mišice ramena, ramene zglobove, pazuho, kosti (plecka, dio kljucne kosti), te sve pripadajuce elemente. Sin. ---RAME, SPUŠTENO(LAT.), drop shoulder (eng.), pojava da je jedno rame niže od drugoga, bez obzira na uzrok Sin. . ---RAMENICAhumerus, i, m (lat.), humeral bone (eng.), jedina kost koja cini skelet mišice. humerus. Sin. ---RAMENICNIhumeralis, e (lat.), humeral (eng.), onaj koji pripada ramenici ili ramenu Sin. . ---RAMIFIKACIJAramificatio, onis, f (lat.), ramification (eng.), razgranavanje, nacin razgranavanja, podjela na sitnije ogranke. grananje, arborizacija. Sin. ---RAMISEKCIJA, RAMISECTIO, onis, f (lat.), ramisection (eng.), operacija koja se sastoji u presijecanju jednoga ili više ogranaka (npr. rami communicantes systematis sympatici Sin. ) ---RAMUSramus, i, m (lat.), branch (eng.), grana, ogranak, opci termin za manju strukturu koja se je odvojila od vece, posebno kod živaca i krvnih suda. grana. Sin. ---RANA NA STOMAKU(LAT.), (ENG.), SIN. v. želudacni ulkus. ---RANA, INFICIRANAvulnus infectus (lat.), infected wound (eng.), rana koja je inficirana i pokazuje znake infekcije (crvenilo, otok, bol, toplinu), ali i gnojni iscjedak. otrovana rana. Sin. ---RANA, IŠCUPANAvulnus laceratum (lat.), lacerated wound (eng.), rana nastala cupanjem ili kidanjem tkiva. Nepravilnih rubova, sa defektom tkiva, sklona infekciji. Rijetko je samostalna, obicno je u kombinaciji sa nag-njecinom, pa je razdrto-nagnjecena rana Sin. . ---RANA, LACERIRANA(LAT.), (ENG.), SIN. v. rana razdrta. ---RANA, NAGNJECNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. nagnjecina. ---RANA, OTROVANA(LAT.), (ENG.), SIN. v. rana, inficirana. ---RANA, PENETRANTNAvulnus penetrans (lat.), penetrating wound (eng.), rana koja prodire kroz neku seroznu opnu, otvarajuci seroznu šupljinu i izlažuci je infekciji (peritoneum, pleura, dura, sinovija). Sin. ---RANA, PROSTRIJELNAvulnus transslopetarium (lat.), trans-sclopetar wound (eng.), ustrijelna rana kojoj je tane prošlo kroz tkivo ili organ, ušlo i izašlo. Ima ulaznu i izlaznu, obicno vecu ranu, te strijelni kanal koji ih povezuje. Sin. ---RANA, PUŠCANA(LAT.), (ENG.), SIN. v. rana, strijelna. ---RANA, RAZDERANAvulnus lacerum (lat.), (eng.), lacerated wound (lat.), rana nastala kidanjem i deranjem tkiva, djejstvom tupoga mehanickoga oruda, nepravilnih i iskidanih rubova. poderotina. Sin. ---RANA, STRIJELNAvulnus sclopetarium (lat.), sclopetar wound, gun-shot wound (eng.), rana nanesena vatrenim oružjem, karakterizirana je ulaznim otvorom koji je malehan, okrugao i nastavlja se strijelnim kanalom. Može imati izlaznu ranu, tada je prostrijelna rana, a ako nema, onda je ustrijelna rana ( Sin. v.). ---RANA, UBODNAvulnus punctum (lat.), puncture wound (eng.), rana nanesena uskim, tankim i šiljastim oružjem. Malehni ulazni otvor, dug prodor kroz tkiva. bodljina, ubodina. Sin. ---RANA, UJEDNAvulnus morsum (lat.), bite wound, animal bite wound (eng.), rana nastala ujedom životinje, ali i covjeka. Nepravilna je, sa defektom tkiva i otiscima zuba, jako podložna infekcijama, uz mogucnost bjesnila. grizotina, ujed, ujedina. Sin. ---RANA, USTRIJELNAvulnus sclopetarium (lat.), sclopetar wound, gunshot wound, bullet wound (eng.), rana nastala ulaskom taneta vatrenoga oružja. Ima ulazni otvor, na koji se nastavlja kanal, strijelni kanal, razlicite duljine, na kraju je obicno tane koje je uzrokovalo ranu. Sin. ---RANA, VULNUS, eris, n (lat.), wound (eng.), otvorena mehanicka povreda, karakterizirana prekidom normalnoga kontinuiteta struktura i tkiva. bola, boljetica 1. Sin. ---RANA, ŽIVAepithelioma cutis (lat.), skin epithelioma (eng.), rak kožne lokalizacije, sa egzulceracijom, cime je formirana rana koja ne zarašcuje. Histološki može imati razne forme od bazeocelularnoga do cilindrocelularnoga karcinoma. rak-rana. Sin. ---RANAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. hirurg. ---RANARSTVO(LAT.), (ENG.), SIN. v. hirurgija. ---RANDOMIZIRATI, RANDOMIZE(LAT.), (eng.), smjestiti subjekte u odredenoj eksperimentalnoj i kontrolnoj seriji po nekoj poznatoj distribuciji vjerovatnosti Sin. . ---RANICA(LAT.), (ENG.), malehna rana, Sin. v. rana. ---RANITIvulnerare (lat.), wound (eng.), nanijeti ranu, povredu, povrijediti, napraviti prekid kontinuiteta tkiva Sin. . ---RANJAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. ranjenik 1. ---RANJAVulcerosus-3 (lat.), ulcerous, sore (eng.), onaj koji je karakteriziran stvaranjem rana, ulcera ili koji je prirode neke rane po tipu ulkusa, sin. ulcerozan Sin. . ---RANJENIK1. Betonica officinalis (lat.), wood betony (eng.), trava koja se ranije dosta upotrebljavala kao adstringens, aromatik i emetik u obliku caja od biljke u cvatu, Betonicae herba. ranjak, 2. vulneratus-3 (lat.), wounded (eng.), osoba koja je pretrpjela ranjavanje, mehanicku povredu integriteta tkiva. Sin. ---RANJIVOSTvulnerabilitas, atis, f (lat.), vulnerability (eng.), povredljivost, podložnost povredi, prijemcivost na zarazu, sklonost povredi, lahkoca povredivanja ili obolijevanja. U mentalnom smislu osjetljivost i podložnost psihickim inzultima. Sin. ---RANULAranula, ae, f (lat.), id.(eng.), oblik retencione ciste pod jezikom, na podu usne duplje, obicno uslijed okluzije podjezicne žlijezde. dilatlija. Sin. ---RAREIFIKACIJArarefactio, onis, f (lat.), rarefaction (eng.), ono što postaje manje gusto, smanjenje gustine ili težine, ali se ne odnosi na zapreminu, razrjedenje, razblaženje. Sin. ---RASA, RACE(LAT.), (eng.), 1. grupa pojedinaca koja ima izvjesne zajednicke osobine nasljednoga tipa. podvrsta, 2. grupa pojedinaca zajednicke vriježe, nacionalno, plemenski ili etnicki posebna grupa. Sin. ---RASCIJEPLJENfissus-3, (lat.), bifidus-3 (lat.), cleft, bifid (eng.), podijeljen na dvije grane, racva se na 2 dijela, prepolovljen, ima rahle, narocito ako to nastaje u embrionalnome životu. raskoljen. Sin. ---RASCJEP DLAKEtrichoschisis, is, f (lat.), id.(eng.), pojava da se dlaka uzdužno rascijepi na nekoliko dijelova Sin. . ---RASCJEP KICMEspina bifida, raschisis, is, f (lat.), id.(eng.), kongenitalna mahana kada se dijete rada sa nedovoljno srašcenim lateralnim osnovama pršljena. U rascjep se mogu ubaciti strukture kao što su ovojnice i moždinsko tkivo (mijelo, meningocela). Može biti i potpuno otvorena što je najcešca definicija rascjepa Sin. ---RASCJEP LICAprosoposchisis, si, f (lat.), id.(eng.), kongenitalna pukotina lica, poremecaj razvoja, sin. prozopošiza Sin. . ---RASCJEP ZUBAodontoschisma atis, n (lat.), odontoschism (eng.), nastajanje pukotina ili prekobrojne fisure na krunskome dijelu zuba. odontošizma, šizodoncija. Sin. ---RASCJEP(LAT.), shear (eng.), pucanje neke strukture, prekid njenoga kontinuiteta, nastao kongenitalno ili djejstvom sila istoga djejstva, ali suprotnoga smjera. pucanje. Sin. ---RASHLADA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ohlada. ---RASHLADITIrefrigerare (lat.), get cold, cool (eng.), ohladiti, spustiti temperaturu, uciniti hladnijim nego što je bilo Sin. . ---RASIPANJEdispersio, onis, f (lat.), dispersion (eng.), akt odvajanja, separacije, te širenje i smještanje po širokome podrucju. disperzija. Sin. ---RASKOLINAfissura, ae, f (lat.), fissure (eng.), opci termin za rascjep, brazdu, jarak, narocito duboki jarak nastao previjanjem tkiva koje zahvata citavu njegovu debljinu. Sin. ---RASKOLJEN(LAT.), (ENG.), sin. rascijepljen Sin. . ---RASNI(LAT.), racial (eng.), ono što pripada rasi ( Sin. v.) kao bitna odlika. ---RASPARCAVANJEcomminutio, onis, f (lat.), comminution (eng.), akt lomljenja ili pucanje u sitne komadice. Sin. ---RASPATORIJUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. strugac. ---RASPLODNJAprocreatio, onis, f (lat.), procreation (eng.), radanje, širenje radanjem i nastankom Sin. . ---RASPOL(LAT.), (ENG.), SIN. v. rahle. ---RASPON(LAT.), range (eng.), 1. razlika izmedu gornjih i donjih granica varijabli ili serija vrijednosti, 2. interval vremena izmedu dva uzastopna otklona, udarca, djejstva i sl., 3. ekurzija mjerenja stepenima koliko se maksimalno može zglob kretati, po, za njega tipicnim, ekskurzi Sin. . ---RASPONICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bubnjic. ---RASPORINAobductio, onis, f (lat.), autopsy, necropsy (eng.), ispitivanje leša njegovim otvaranjem i pregledom unutrašnjih organa. obdukcija. Sin. ---RASPROSTIRANJEpropagatio, onis, f (lat.), propagation (eng.), širenje, pronošenje, raznošenje, prenošenje sa jedne individue na drugu i tako širenje bolesti ili pojave, sin. propagacija Sin. . ---RASPRŠIVACapparatus conspergeus (lat.), spray (eng.), aparat koji dispergira, raspršuje, tecnost u veoma sitne kapljice da bi se mogle udihati i na taj nacin unositi lijek Sin. . ---RAST TUMORSKI(LAT.), tumor growth (eng.), nenormalno nakup-ljanje i umnožavanje odajica koje daju posebnu, manje ili više ogranicenu masu, benigne ili maligne prognoze Sin. . ---RAST(LAT.), growth (eng.), normalan proces na tijelu, od tijela u cjelini do najmanje odajice, nastao porastom velicine i težine. Na organima, tkivu i organizmu je rezultat nakupljanja tkiva Sin. . ---RAST, DIVOVSKImacrosomia, ae, f (lat.), macrosomatia (eng.), nenormalno veliki rast bilo koje strukture, narocito tijela u cjelini Sin. . ---RAST, PATULJASTInanosomia, ae, f (lat.), id.(eng.), malehan, ali proporcionalan rast. U cjelini je to tijelo organizma patuljka, ali svi dijelovi su proporcionalno razvijeni. nanizam, nanozomija. Sin. ---RASTAPALO(LAT.), (ENG.), SIN. v. otapalo. ---RASTIcrescere (lat.), grow (eng.), povecavati obim i visinu, dozrijevati. Glavna karakteristika živih bica, narocito u odredenome periodu. Sin. ---RASTOCAacarus, i, m (lat.), mite (eng.), svaki pojedinac iz roda malehnih ektoparazita koji svojim prisustvom uzrokuje neke bolesti, kao što je svrab. Medu njima je i svrdac, Sarcoptes scabiei, grinja, pregalj. Sin. ---RASTOKcuprum ustum (lat.), copper oxide (eng.), kozmeticko sredstvo crne boje za bojenje obrva i benova Sin. . ---RASTOP, V(LAT.), (ENG.), sirup Sin. . ---RASTOPINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. otopina. ---RASTOPLJENdissolutus-3 (lat.), dissolved (eng.), stanje neke supstancije koja se nalazi u homogenoj mješavini, molekularno dispergirana u dovoljnoj kolicini sredstva za rastapanje, sin. rastvoren, otopljen Sin. . ---RASTVARACremedium dissolutum (lat.), dissolvent (eng.), sredstvo u kojemu se razne supstancije mogu rastvoriti Sin. . ---RASTVOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. otopina. ---RASTVOREN(LAT.), (ENG.), SIN. v. rastopljen. ---RASTVORENA KRVdyscrasia sanguinens (lat.), blood dyscrasia (eng.), patološko stanje krvi koje se uglavnom odnosi na poremecaj odnosa raznih odajickih elemenata. krvna diskrazija. Sin. ---RASTVORLJIV(LAT.), (ENG.), SIN. v. topljiv. ---RAVANplanum, i, n (lat.), plane (eng.), takva površina gdje prava linija povucena na njoj povezuje bilo koje dvije tacke te površine. To je na tijelu zamišljena površina koja prolazi ljudskim tijelom i dijeli ga na odredene tacno definirane dijelove Sin. . ---RAVAN, FRONTALNA(LAT.), planum frontale (eng.), frontal plane (eng.), bilo koja ravan koja ide longitudinalno, okomito na medijalnu ravan, s kraja na kraj tijela, paralelno sa celom i dijeli tijelo na prednji i stražnji dio Sin. . ---RAVAN, HORIZONTALNA1. planum horizontale (lat.), horizontal plane (eng.), bilo koja ravan koja prolazi kroz tijelo pod pravim uglom na frontalnu i medijalnu ravan ( Sin. v.), a dijeli tijelo na gornji i donji dio, 2. (u stomatologiji), ravan koja prolazi kroz zub pod pravim uglom prema njegovoj uzdužnoj osovini, sin. ravan transverzalna. ---RAVAN, MEDIJALNA(LAT.), planum mediale (eng.), median plane (eng.), zamišljena ravan koja ide longitudinalno kroz sredinu tijela dijeleci tijelo na desnu i lijevu polovicu Sin. . ---RAVAN, SAGITALNAplanum sagittale (lat.), sagittal plane (eng.), svaka vertikalna ravan koja ide kroz tijelo paralelno sa medijalnom linijom ili sagitalnom suturom, a dijeli tijelo na dvije polovice, koje, u ovom slucaju, mogu biti nejednake, dok su u slucaju medijalne ravni jednake Sin. . ---RAVAN, TRANSVERZALNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ravan horizontalna 2. ---RAVAN, VERTIKALNAplanum verticale (lat.), vertical plane (eng.), svaka ravan tijela koja ide okomito na horizontalnu, pa, prema tome, može biti identicna sa frontalnom, ali i sa sagitalnom ravni Sin. . ---RAVEDRheum officinale (lat.), rhubarb (eng.), osušeni korijen istoimene biljke iz kojega se dobiva tecni ekstrakt za aromaticnu tinkturu. Djeluje kao katartik Sin. . ---RAVLJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. zejtin, ricinusov. ---RAVNODUŠANindifferens, entis (lat.), indifferent (eng.), onaj koji se ne priklanja ni jednoj strani, koji nema afiniteta prema angažiranju interesa za nešto, ne ulazi u proces Sin. . ---RAVNODUŠNOSTapathia, ae, f (lat.), apathy (eng.), nedostatak, odsustvo osjecaja, emocija, sin. apatija Sin. . ---RAZBISTRAVANJEclarificatio, onis, f (lat.), clarification (eng.), 1. bistrenje neke tecnosti taloženjem ili filtrira-njem, 2. pren. razjašnjavanje, rašcišcavanje situacije, objašnjenja i slicno. Sin. ---RAZBITAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. djevosilje. ---RAZBLAŽEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. razvodnjen. ---RAZBLAŽITI(LAT.), (ENG.), SIN. v. razvodniti. ---RAZBOLJETI (SE)morbo sorripi (lat.), get ill (eng.), dobiti bolest, preci iz stanja zdravlja u stanje bolesti Sin. . ---RAZDERANlacer-3 (lat.), lacerated (eng.), pocijepan, poderan, razbucan, oštecen deranjem i kidanjem tkiva. laceriran. Sin. ---RAZDIRANJEdivulsio, onis, f (lat.), divulsion (eng.), snažno cijepanje ili odvajanje tkiva na dva ili više dijelova. divulzija. Sin. ---RAZDOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. cijep. ---RAZDRAŽLJIVOSTincitabilitas, atis, f (lat.), excitability (eng.), spremnost da se odgovori na bilo koji stimulus, brzo, promptno, mada ne mora biti adekvatno, narocito u verbalnom i psihološkom smislu Sin. . ---RAZDVAJANJEdieresis, is, f (lat.), id.(eng.), 1. odvajanje, separacija dijelova koji su normalno spojeni, 2. ( u hirurgiji) operativno odvajanje spojenih dijelova inci-zijom, kauterom i slicno. separacija, dijereza. Sin. ---RAZDVOJIVseparabilis, e (lat.), separable (eng.), komplet kojeg je moguce razdvojiti, odvojiti (dio, režanj, blizanac), rastavlji Sin. v. ---RAZGNOJAVANJE KOSTIJUosteomyelitis, idis, f (lat.), id.(eng.), gnojna isindija kosti koja najprije pocne kao flegmona mehkih tkiva, subperiostalni apsces, a potom se vide i promjene na kosti Sin. . ---RAZJED1. corrosio, onis, f (lat.), corrosion (eng.), lagahna destrukcija tkiva akcijom neke materije koja najeda, nagriza, korodira, razjeda. korozija. Up. razjedanje. Sin. ---RAZJEDANJE1. exulceratio, onis, f (lat.), exulceration (eng.), stvaranje i nastajanje lokalnoga defekta na površini tijela ili šupljini organa, sin. egzulceracija, 2. diabrosis, is, f (lat.), id.(eng.),., perforacija koja nastaje uslijed korozivnoga procesa (narocito na krvnome sudu), sin. dijabroza. Up. razjed. Sin. ---RAZJEDATIcorrodere (lat.), corrode (eng.), nagrizati kiselinom, malignim procesom, stvarati defekt tkiva, najedati Sin. . ---RAZJEDINAintertrigo, inis, f (lat.), id.(eng.), površni dermatitis koji nastaje na koži kad se dvije površine dodiruju (izmedu prsta, u pazušnoj jami, ispod dojki). Prisutan je eritem, maceracija, svrab, osjecaj paljenja, erozija. ojedina, potparnjaci, izjed, intertrigo. Sin. ---RAZLICITdiversus - 3 (lat.), various (eng.), struktura, pojava ili aktivnost koja posjeduje osobinu, kvalitet ili pojedinost koja je odvaja u odnosu na drugi isti takav element Sin. . ---RAZLICITvarius-3 (lat.), various (eng.), raznolik, mnogostran, raznovrstan, razlican, promjenljiv, pun promjena, nepostojan, nestalan, raznobojan Sin. . ---RAZLIJEVATIeffundere (lat.), effuse (eng.), 1. curiti (krv, transudat, eksudat) i prostirati se široko, 2. (o bakterijskome rastu na hranjivoj podlozi) profuzno se širiti u obliku tankoga sloja i neuobicajeno široko. Sin. ---RAZLIKAdifferentia, ae, f, diversitas, atis, f (lat.), difference, diversity (eng.), kvalitet, osobina ili pojedinost koja odvaja jednu strukturu, pojavu ili aktivnost od druge. diferencija. Sin. ---RAZMAK, DISTANCIA, ae, f (lat.), distance (eng.), udaljenost izmedu dvije referentne tacke, dva objekta. Sin. ---RAZMAZ(LAT.), smear (eng.), uzorak nastao razmazivanjem materijala po predmetnom staklu i njegovim eventualnim bojenjem radi mikroskopskoga ispitivanja Sin. . ---RAZMEKŠANJE SLEZENEsplenomalacia, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalna mehkoca, razmekšanje slezene, bez obzira na uzrok, sin. splenomalacija Sin. . ---RAZMEKŠAVANJEmalaxatio, onis, f (lat.), kneading (eng.), nastajanje novoga kvaliteta u odnosu na crvstocu tkiva, koje postaje mekše. Sin. ---RAZMIŠLJANJEcontemplatio, onis, f (lat.), contemplation (eng.), logicko rasudivanje, premišljanje, razmatranje (pažljivo prosudivanje i ocekivanje reakcije, akt najviše nervne djelatnosti Sin. . ---RAZMJERA(LAT.), (ENG.), SIN. v. odnos 3. ---RAZMNOŽAVANJEreproductio, onis, f (lat.), reproduction (eng.), 1. razmnožavanje, proizvodnja potomstva, 2. proizvodnja, umnožavanje, kopija nekoga objekta ili situacije, umnožavanje, povecavanje broja, sin. reprodukcija. Sin. ---RAZMNOŽAVANJE, SPOLNOsyngamia, ae, f (lat.), syngamy (eng.), razmnožavanje, reprodukcija spolnim nacinom, spajanjem istih jedinki raznoga spola Sin. . ---RAZNOBOJNOSTpleochromatismus, i, m (lat.), pleochromatism (eng.), osobina koju posjeduju neki kristali koji odaju jednu boju u jednoj poziciji, a mijenjajuci položaj pokazuju drugu boju; preneseno na odajice nekoga tkiva to su odajice koje pokazuju razlicito bojenje istom tehnikom Sin. . ---RAZNOLIKmultiformis, e (lat.), multiform (eng.), onaj koji ima razne oblike, razlicitu gradu (npr. glioblastoma multiforme) Sin. . ---RAZNOOBLICANpolymorphus-3 (lat.), polymorphic (eng.), onaj koji se javlja u nekoliko raznih oblika, a takoder i onaj koji se javlja u nekoliko oblika za vrijeme razvoja, sin. polimorfan Sin. . ---RAZREZdiscissio, onis, f (lat.), discission (eng.), rez po duljini, rez sa razdvajanjem. Sin. ---RAZRIJEÐEN, DILUTUS-3 (lat.), dilute (eng.), ucinjen rijetkim, blažim, smanjenoga broja molekula ili raspršenih cestica u otopini, povecavajuci medijum, otapalo. Sin. ---RAZRIJEDITIrarefacere (lat.), rarefy (eng.), uciniti rijetkim (zrak, gas, plin, otopinu), smanjti broj molekula, broj raspršenih cestica i sl., povecavajuci medijum u kojemu su te cestice otopljene ili raspršene. razblažiti. Sin. ---RAZROK(LAT.), (ENG.), SIN. v. hilj. ---RAZROKOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. hiljavost. ---RAZUDITIsecare (lat.), pare, cut (eng.), rezati, sjeci mrtvo tijelo, obducirati, secirati, napraviti obdukciju, sekciju, sin. secirati. Sin. ---RAZUMIJEVANJEapprehensio, onis, f (lat.), apprehension (eng.), percepcija i prihvacanje svih percipiranih elemenata kao potpuno prihvatljivih, shvatljivih i lahkih za pamcenje i reprodukciju Sin. . ---RAZVITAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. razvoj. ---RAZVODNICAaorta, ae, f (lat.), id.(eng.), glavni krvni sud koji izvodi krv iz srca za veliki krvotok i iz kojeg izlazi arterijski sistem. aorta, srcanik, srcanica, srcana žila. Sin. ---RAZVODNITIdiluere (lat.), dilute (eng.), razblažiti, smanjiti koncentraciju dodatkom vode Sin. . ---RAZVODNJENdilutus-3 (lat.), diluted (eng.), razblažen, smanjenje koncentracije dodatkom vode Sin. . ---RAZVOJ JEDINKEontogenesis, is, f (lat.), ontogeny (eng.), individualni razvoj jednoga organizma, sin. ontogenija, ontogeneza Sin. . ---RAZVOJevolutio, onis, f (lat.), evolution, development (eng.), proces rasta i diferencijacije tkiva i organa. Proces razvijanja u kojemu organ ili organizam postaje sve više kompleksan diferencijacijom svojih dijelova, kontinuiranim i progresivnim promjenama prema odredenim zakonima i vlastitim snagama. evolucija, razvitak. Sin. ---RAŠIRENJE ODVODNICE(LAT.), (ENG.), SIN. v. navor. ---RAŽSecale cereale (lat.), rye (eng.), vrsta žita karakteristicnoga izgleda i ukusa, na njoj raste gljivica izvor alkaloida ( Sin. v. crna raž), inace se koristi za hranu ili dodatnu hranu. ---RAŽENA GLAVICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. crna raž. ---REAGENSreagens, entis, m (lat.), reagent (eng.), bilo koja supstancija koja je u stanju proizvesti, otkriti, mjeriti, neku drugu supstanciju. Sin. ---REAKCIJA ANTIGEN-ANTITIJELO(LAT.), antigen-antibody reaction (eng.), reverizibilno vezanje antigena na specificno antitijelo, nastalo stvaranjem hlabavih veza izmedu determinanti na antigenskim molekulima i predilekcionim mjestima sa imunoglobulinskim molekulima. Neki efekti nastaju samim vezivanjem (precipitacija, aglutin Sin. ---REAKCIJAreactio, onis, f (lat.), reaction (eng.), 1. suprotna akcija, suprotni odgovor na stimulaciju, sin. djelovanje, 2. hemijski proces u kojemu se jedna supstancija mijenja, transformira u drugu ili druge supstancije, 3. duševno ili emocionalno stanje koje se javlja kao odgovor na odredenu situaciju. Sin. ---REAKCIJA, AKUTNA STRESNA(LAT.), acute stress reaction (eng.), prolazna, ogranicena akutna emocionalna reakcija na akutni i jaki psihološki stres (poremecaji ponašanja i prilagodavanja, psihoticne reakcije, posttraumatske stresne reakcije i sl.). Sin. ---REAKCIJA, ALERGICNAreactio allergica (lat.), allergic reaction (eng.), lokalna ili generalizirana reakcija karakterizirana promijenjenom reaktivnošcu životinjskoga organizma u odnosu na antigensku supstanciju. Sin. ---REAKCIJA, ALKALNA(LAT.), alkaline reaction (eng.), prisustvo viška hidroksilnih jona u otopini, tj. reakcija otopine preko pH sedam. Sin. ---REAKCIJA, ANAFILAKTICNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. anafilaksija i šok anafilakticni. ---REAKCIJA, ANTIGLOBULINSKA(LAT.), antiglobulin reaction (eng.), aglutinacija partikula, obicno eritrocita koji su bili senzibilizirani apsorpcijom otopljenoga antigena, tretirani antitijelom na taj antigen ili tretirani sa antiserumom na serumski globulin životinjske vrste koja je proizvela to antitijelo. Sin. ---REAKCIJA, KISELA(LAT.), acid reaction (eng.), višak jona vodika u otopini ili reagiranje otopine ispod pH sedam. Sin. ---REAKCIJA, ODBACIVANJA(LAT.), homograft reaction, alograft reaction (eng.), odbacivanje homotransplantata od strane domacina kojemu je implantiran. Sin. ---REAKCIJA, STRESNA(LAT.), alarm reaction, stress reaction (eng.), fiziološki efekti provodeni djejstvom simpaticnoga nervnoga sistema i oslobadanjem hormona srži nadbubrežne žlijezde kao odgovor na akutni stres (povecani krvni pritisak, glikoliza, glikemija itd.). alarmna reakcija. Sin. ---REAKTIVACIJA SERUMA(LAT.), reactivation of serum (eng.), ponovno uspostavljanje imunoloških aktivnosti seruma dodavanjem svježega komplementa. Sin. ---REAKTIVACIJAreactivatio, onis, f (lat.), reactivation (eng.), ponovno uspostavljanje aktivnosti necega što je bilo inaktivirano. Sin. ---REAKTIVATORreactivator, oris, m (lat.), id.(eng.), agens koji ponovo uspostavlja aktivnost Sin. . ---REAKTORreactor, oris, m (lat.), id.(eng.), osoba, aparat ili supstancija koja reaguje na odredeni nacin, stavljena pod odredene uslove ili okolnosti. Sin. ---REANIMACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. oživljavanje. ---REANIMACIJA, KARDIOPULMONALNAreanimatio cardiopulmonalis (lat.), cardiopulmonary reanimation, CPR, (eng.), vještacko održavanje funkcije srca i pluca, što je indicirano kod nagloga srcanoga zastoja, a što se provodi posebnim tehnikama i aparatima. Sin. ---REANIMIRATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. oživjeti. ---REAPSORPCIJAreabsorptio, onis, f (lat.), reabsorption (eng.), proces ponovne apsorpcije nekih supstancija koje su vec secernirane (npr. bubrežna reapsorpcija primarnoga urina). Sin. ---REBRACApleura costalis (lat.), costal pleura (eng.), dio parijetalne pleure koji prekriva grudni koš sa unutrašnje strane. porebrica, plucna mahramica. Sin. ---REBROcosta, ae, f (lat.), rib (eng.), dugacka, savijena, relativno tanka kost, kojih ima 12 sa svake strane i cine skelet grudnoga koša. Sin. ---REBRO, LAŽNOcosta spuria, f (lat.), false rib (eng.), donjih pet rebara sa svake strane od kojih se prva tri sa svojim hrskavicnim nastavcima hvataju za rebarni luk, a zadnja dva slobodno vise, pa se zovu costae fluctuantes, lebdjeca rebra. Sin. ---REBRO, LEBDJECE(LAT.), (ENG.), SIN. v. rebro lažno. ---REBRO, PRAVOcosta vera (lat.), true rib (eng.), gornjih sedam rebara sa svakoj strani koja se sa svojih hrskavic-nim nastavcima pripajaju uz prsnu kost. Sin. ---REBRO, VRATNOcosta cervicalis (lat.), cervical rib (eng.), prekobrojno rebro koje izrasta iz sedmoga vratnoga prš-ljena, uzrocnik skalenus sindroma. Cešce je mnogo kod žena. Sin. ---RECENTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. svjež. ---RECEPTpraescriptio, onis, f (lat.), prescription (eng.), napisana uputa apotekaru za pravljenje i nacin administracije nekoga sredstva, lijeka. Pocinje sa rijecju recipe, skr. rp., uzmi. Po tome je u bosanskome jeziku dobio nazi Sin. v. ---RECEPTAKULUM, RECEPTACULUM, i, n (lat.), receptacle (eng.), sud u koji se nešto smješta, služi za prihvatanje i držanje necega. Sin. ---RECEPTORreceptor, oris, m (lat.), id.(eng.), 1. molekularna struktura u odajici ili na njenoj površini koja je karakte-rizirana selektivnim vezivanjem specificne supstancije ili specificnim fiziološkim efektom koji prati to vezanje, 2. senzorni nervni primalac koji je podražljiv na razlicite stimula Sin. ---RECIDIVrecidivum, i, n (lat.), relapse (eng.), povratak bolesti poslije njenoga ociglednoga prestanka ili znatnijega slabljenja; ponavljanje bolesti, ponavljanje istovrsnoga postupka, obicno poslije nekoliko mjeseci. odvala, pogoršanje. Sin. ---RECIDIVIST(LAT.), id.(eng.), osoba koja nastoji da ponovo ucini krivicno djelo odnosno da ponovo sprovede svoje kriminalne navike poslije lijecenja i zakonskoga kažnjavanja Sin. . ---RECIPIJENTrecipiens, entis, m (lat.), recipient (eng.), primalac, narocito onaj u kojega nešto utjece (npr. sud reci-pijent, sud na anastomozi u koji utjece krv poslije hirurškoga spajanja ili organizam u kojeg utjece krv kod transfuzije) Sin. . ---RED1. ordo, inis, f (lat.), order (eng.), taksonomska kategorija biljki i životinja koja je manja od klase, a veca od porodice, familije, 2. successio, onis, f (lat.), succession (eng.), slijed, ono što slijedi, pravilni poredak jedinica ili pojava, nizanje, niz, diz, dolaženje jedno za drugim, s Sin. . ---REDIFIKACIJA, V(LAT.), (ENG.), ispravljanje 1. i 2. Sin. ---REDIJE(LAT.), redia (eng.), razvojni oblik larve metilja, Trematodes. Nastaje iz sporociste nastankom germinativnih odajica. Redije se mogu razmnožavati i stvarati redije mladice. Uz njih nastaju cerkarije. Sin. ---REDNJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zaraza. ---REDOKS, V(LAT.), (ENG.), oksidacija-redukcija Sin. . ---REDUCIRANreductus-3 (lat.), reduced (eng.), 1. vracen na odgovarajuce mjesto, položaj, namješten, uložen, sveden (npr. reduciran prelom, namješten prelom). uložen, namješten, 2. promijenjen u hemijskom smislu, tako što je primio elektrone, privucen na stranu redukcije u procesu oksidacija-redukcija. Sin. ---REDUKCIJAreductio, onis, f (lat.), reduction (eng.), 1. ispravljanje, korekcija, namještanje preloma, išcašenja, 2. (u hemiji) dodavanje vodika nekoj supstanciji, 3. svode-nje na prostije, jednostavnije, 4. smanjivanje obima, kolicine, Sin. ---REDUKCIJA, OTVORENAreductio aperta (lat.), open reduction (eng.), namještanje preloma ili išcašenja otvorenim, hirurškim, krvavim putem, operacijom. Sin. ---REDUKTAZE, REDUCTASES(LAT.), (eng.), enzimi iz klase oksireduktaza, EC. 1. koji kataliziraju reakcije a koje vrše redukciju metabolita Sin. . ---REFLEKSreflexus, us, m (lat.), jerk, reflex (eng.), 1. nevoljna radnja kao odgovor na djejstvo nekoga draženja. Suma svih pojedinacnih nevoljnih aktivnosti, 2. odraz slike nekoga objekta, odraz. Sin. ---REFLEKSAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. spontan. ---REFLEKSIJA(LAT.), (ENG.), 1. Sin. v. opažanje, 2. v. odbijanje. ---REFLEKSOLOGIJAreflexologia, ae, f (lat.), reflexology (eng.), zbir znanja i saznanja o proucavanju refleksa Sin. . ---REFLUXrefluxus, us, m (lat.), return flow (eng.), onaj koji natrag tece, izlazi, odlijeva se unazad, sam akt odlijevanja, i tecenja nazad (npr. refluxus oeseophagi je pojava da se sadržaj iz želuca vraca u jednjak Sin. ) ---REFRAKCIJArefractio, onis, f (lat.), refraction (eng.), devijacija svjetla koje prolazi koso kroz neki medijum prema drugome koji je razlicite gustine. Prelamanje svijetla na granici 2 medija razlicitih gustina, 2. proces prelamanja svjetla, narocito odredivanja refrakcijskih grješaka oka i njihove korekcije n Sin. ---REFRAKTERAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. uporan. ---REFRAKTOMETAR(LAT.), refractometer (eng.), 1. instrument koji mjeri jacinu refrakcije oka, 2. instrument koji odreduje indekse refrakcije raznih supstancija, narocito onih za odredivanje jacine naocala. optometar. Sin. ---REFRAKTOMETRIJArefractometria, ae, f (lat.), refractometry (eng.), mjerenje jacine refrakcije pomocu refraktometra. Sin. ---REFRAKTURArefractura, ae, f (lat.), refracture (eng.), 1. ponovni prekid kontinuiteta kosti na istome mjestu, 2. hirurški zahvat koji se sastoji od ponovnoga prekida kontinuiteta kosti radi ispravnoga položaja. Sin. ---REFRIGERACIJA, REFRIGERATIO, onis, f (lat.), refrigeration (eng.), terapeutska aplikacija hladnoce ili izlaganje nižim temperaturama. ohlada, hladenje. Sin. ---REGENERACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. obnavljanje. ---REGIJAregio, onis, f (lat.), region (eng.), prostor ogranicen nekim linijama, medama, prostor sa više ili manje definiranim granicama. Sin. ---REGISTRACIJAregistratio, onis, f (lat.), record (eng.), permanentno pracenje i bilježenje pojava na pogodnom papiru ili filmu Sin. . ---REGRESIJAregressio, onis, f (lat.), regression (eng.), 1. vracanje u prethodno stanje, 2. smanjivanje simptoma i ublažavanje bolesti , 3. (u biologiji) tendencija slijedecih generacija da naslijede manje od roditelja ("prosjecni roditelji radaju prosjecnu djecu, ali potomci posebno nadarenih roditelja nasljed Sin. ---REGRESIVANregressivus-3 (lat.), regressive (eng.), onaj koji ide unazad u razvojnome ili funkcionalnome smislu, karakteriziran regresijom Sin. . ---REGULACIJAregulatio, onis, f (lat.), regulation (eng.), 1. proces prilagodavanja nekome standardu, 2. (u biologiji) adaptacija oblika ili ponašanja nekoga organizma promijenjenim uslovima, ali u evolucionom smislu znaci korak unazad Sin. . ---REGULARAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. pravilan. ---REGULARNOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. pravilnost. ---REGURGITACIJAregurgitatio, onis, f (lat.), regurgitation (eng.), pojava toka unazad (npr. vracanje krvi u srce kod hrdavoga zaliska, vracanje nesvarene hrane na put kojim je vec prošla) Sin. . ---REHABILITACIJArehabilitatio, onis, f (lat.), rehabilitation (eng.), 1. ponovo uspostavljanje normalnoga oblika ili funkcije poslije povrede ili bolesti, 2. osposobljavanje bolesnika ili povrijedenoga za normalne životne funkcije, rad i privredivanje Sin. . ---REHIDRACIJArehydratio, onis, f (lat.), rehydration (eng.), obnavljanje vodenoga sadržaja u organizmu ili nekom supstratu koji je izgubio vodu Sin. . ---REIMPLANTACIJAreimplantatio, onis, f (lat.), reimplantation (eng.), vracanje, ponovno usadivanje tkiva ili strukture (npr. zuba) na mjesto odakle je uklonjeno, izvadeno Sin. . ---REINERVACIJAreinervatio, onis, f (lat.), reinervation (eng.), ponovno uspostavljanje živcane funkcije u onome dijelu gdje je bila izgubljena Sin. . ---REINFEKCIJAreinfectio, onis, f (lat.), reinfection (eng.), druga, ponovna infekcija istim patološkim agensom, 2. druga, ponovna infekcija nekoga organa (npr. bubrega) drugim patološkim agensom Sin. . ---REINTEGRACIJA, REINTEGRATIO, onis, f (lat.), reintegration (eng.), 1. biološko uspostavljanje ponovne cjeline poslije disrupcije, 2. ponovno uspostavljanje harmonicne duševne funkcije poslije dezintegracije licnosti kod neke duševne bolesti Sin. . ---REKLINACIJAreclinatio, onis, f (lat.), reclination (eng.), povijanje, pregibanje, naslanjanje unazad Sin. . ---REKONSTRUKCIJAreconstructio, onis, f (lat.), reconstruction (eng.), ponovno uspostavljanje, vracanje funkcije ili izgleda, reformiranje iz dijelova od kojih se supstrat sastoji Sin. . ---REKONVALESCENCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. oporava. ---REKONVALESCENTreconvalescens, entis, n (lat.), convalescent (eng.), osoba koja se oporavlja poslije bolesti ili operacije Sin. . ---REKREACIJArecreatio, onis, f (lat.), recovery, recreation (eng.), u današnjem smislu aktivni odmor, cime neka osoba ponovo uspostavlja duševnu i fizicku ravnotežu, baveci se aktivnošcu koja je odmara, a koje nije ista sa zanimanje te osobe Sin. . ---REKREIRANrecreatus-3 (lat.), recovered (eng.), osoba koja je ponovo uspostavila ravnotežu u smislu rekreacije ( Sin. v.). ---REKREMENT, V(LAT.), (ENG.), otpadak Sin. . ---REKTALANrectalis, e (lat.), rectal (eng.), onaj koji pripada završnom debelom crijevu Sin. . ---REKTOCELArectocele, es, f (lat.), id(eng.), protruzija dijela rektuma u obliku kile u vaginu Sin. . ---REKTOPEKSIJArectopexia, ae, f (lat.), rectopexy (eng.), fiksacija završnoga debeloga crijeva za okolna tkiva pojedinacnim šavima. proktopeksija. Sin. ---REKTOPLASTIKArectoplastia, ae, f (lat.), rectoplasty (eng.), plasticna operacija rekonstrukcije završnoga debeloga crijeva. proktoplastika. Sin. ---REKTOSIGMOID(LAT.), rectosygmnoid (eng.), dva završna dijela debeloga crijeva, rectum i colon sygmoides, posmatrani kao jedinstvena funkcionalna cjelina, takoder i prelaz jednoga u drugi Sin. . ---REKTOSKOPrectoscopium, i, n (lat.), rectoscope (eng.), cjevast instrument sa osvjetljenjem za pregled završnoga crijeva. proktoskop. Sin. ---REKTOSKOPIJArectoscopia, ae, f (lat.), rectoscopy (eng.), pregled završnoga debeloga crijeva sa rektoskopom. proktoskopija. Sin. ---REKTUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. crijevo, završno. ---REKTUS(LAT.), (ENG.), SIN. v. prav. ---REKUPERACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. popravak 1. - 4. ---REKURENS(LAT.), (ENG.), SIN. v. vatra, rekurentna. ---REKURENTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. povratan. ---RELACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. odnos. ---RELAKSACIJArelaxatio, onis, f (lat.), relaxation (eng.), opuštanje, smanjenje napetosti, smirivanje, umirivanje bola. Sin. ---REM(LAT.), id.(eng.), skr. za roendgen-eqivalent-man, kolicina bilo kojega jonizirajucega zracenja koja ima istu biološku vrijednost kao jedan rad rendgenskih zraka. Sin. ---REMEDIJUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. lijek. ---REMISIJAremissio, onis, f (lat.), remission (eng.), privremeno smanjenje, popuštanje znaka neke bolesti. Takoder naziv za period u vrijeme kojeg je popustila. opadanje, jenjanje, patisanje. Sin. ---REMOTIVACIJAremotivatio,onis, f (lat.), remotivation (eng.), (u psihijatriji), tehnike grupne terapije koju administriraju sestre u mentalnim bolnicama, a koristi se da stimulira komunikacione vještine i interes za okolinu kod povucenih pacijenata Sin. . ---RENALANrenalis, e (lat.), renal (eng.), bubrežni, ono što pripada bubregu. bubrežni. Sin. ---RENDGEN(LAT.), (ENG.), roentgen (eng. po W.K. Roentgenu) internacionalna jedinica x zracenja koja u 0,001293 grama suhoga zraka pravi zracne jone koji nose jednu elektrostaticku jedinicu elektricnoga naboja. Znak R Sin. . ---RENDGENOGRAFIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. radiografija. ---RENDGENOLOG(LAT.), (ENG.), SIN. v. radiolog. ---RENDGENOLOGIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. radiologija. ---RENDGENOSKOPIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. radioskopija. ---RENDGENOTERAPIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. radioterapija. ---RENIN(LAT.), id.(eng.), enzim iz klase hidrolaza, EC 3.4.23.15. koji katalizira pucanje lanca leucin-leucin kod angiotenzina i time ga pretvara u angiotenzin I. Ovaj enzim pravi bubreg i otpušta ga u krv poslije nekih metabolickih stimulansa Sin. . ---RENOGRAFIJArenographia, ae, f (lat.), renography (eng.), radiološki prikaz bubrega Sin. . ---RENOGRAM(LAT.), renogram (eng.), graficki prikaz bubrežne funkcije koji se pravi mjerenjem radioaktivnosti u mokracnoj bešici dok radiofarmak ide iz bubrega kroz uretere Sin. . ---RENOPATIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. nefropatija. ---REOBAZArheobasis, is, f (lat.), rheobase (eng.), minimalna kolicina elektricne struje neprekidnoga djejstva potrebna da proizvede trzaj u mišicu Sin. . ---REOSTAT(LAT.), (ENG.), SIN. v. otpornik. ---REOVIRUS(LAT.), id.(eng.), grupa eter rezistentnih RNA virusa, ranije razvrstanih kao subgrupa ehovirusa. Mogu se odvajati u 3 serotipa i izolirani su kod djece sa gornjim respiratornim infekcijama i kod mnogo životinja Sin. . ---REP SPERMATOZOIDAflagellum spermatozoidi (lat.), tail of spermatozoon (eng.), krajnji, veoma pokretni dio muške spolne odajice koji sadrži aksonemu. bic spermatozoida. Sin. ---REPcauda, ae, f (lat.), tail (eng.), 1. svaki izraštaj u obliku sve tanjega produžetka (npr. rep pankreasa), 2. Kod živo-tinja nastavak kicme u obliku slobodnoga produžetka na kraju trupa. kujruk, povornjaca, koltun. Sin. ---REP, KONJSKIcauda equina (lat.), horse tail (eng.), kolekcija spinalnih korijena koji izlaze iz donjega dijele kicmene moždine i ispunjava vertebralni kanal ispod drugoga lumbalnoga kralješka. pletenica. Sin. ---REPARABILAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. popravljiv. ---REPATcaudatus-3 (lat.), caudate (eng.), struktura, element, živo bice, koja ima produžetak u obliku repa (npr. repato jezgro, nucleus caudatus). Sin. ---REPELENTrepellens, entis (lat.), repellent (eng.), sredstvo, agens, koji odvodi, tjera, razgoni (npr. razgoni, tjera insekte) Sin. . ---REPERKUSIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. odjek. ---REPLIKACIJA1. v. nabiranje, 2. replicatio, onis, f (lat.), replication (eng.), proces dupliciranja i stvaranja tacne kopije polinukleotidnoga lanca RNA i DNA. Sin. ---REPNIcaudalis, e (lat.), caudal (eng.), onaj koji pripada repu ili proistice iz njega Sin. . ---REPOLARIZACIJArepolarisatio, onis, f (lat.), repolarisation (eng.), ponovno uspostavljanje polariteta, narocito vracanje potencijala odajicke opne poslije depolarizacije Sin. . ---REPOZICIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ulaganje. ---REPRESIJArepressio, onis, f (lat.), repression (eng.), 1. akt suprimiranja, inhibicije, potiskivanja, dušenja, 2. (u psihijatriji), nesvjesni odbrambeni mehanizam u kojemu se neprihvatljive ideje i impulsi izbacuju ili drže izvan svijesti Sin. . ---REPRODUKCIJAreproductio, onis, f (lat.), reproduction (eng.), 1. razmnožavanje, proizvodnja potomstva, 2, proizvodnja, umnožavanje, kopija nekoga objekta ili situacije. Umnožavanje, povecavanje broja Sin. . ---REPRODUKCIJA, BESPOLNAreproductio asexualis (lat.), asexual reproduction (eng.), razmnožavanje bez spajanja spolnih odajica, dupliciranje Sin. . ---REPRODUKCIJA, SPOLNAreproductio sexualis (lat.), sexual reproduction (eng.), razmnožavanje spajanjem muške i ženske spolne odajice Sin. . ---REPTIL(LAT.), (ENG.), SIN. v. gmizavac. ---RESA(LAT.), (ENG.), SIN. v. comba. ---RESAST(LAT.), (ENG.), SIN. v. combav. ---RESEKCIJA KORIJENAapicectomia, ae, f (lat.), apicectomy (eng.), hirurška ekscizija vrha zuba kroz otvor napravljen na kosti koja ga prekriva, sin. apicektomija Sin. . ---RESEKCIJA, RESECTIO, onis, f (lat.), resection (eng.), hirurška ekscizija dijela ili citavoga organa, odnosno neke druge strukture (npr. resekcija želuca) Sin. . ---RESICA UHAlobulus auriculae (lat.), earlobe (eng.), donji, viseci, mehki dio ušne školjke, ispod antitragusa, koji se sastoji od veznoga i masnoga tkiva, bez hrskavice Sin. . ---RESICAuvula palatina, staphyle, es, f (lat.), palatine uvula (eng.), malehna, mehka, prstolika masa koja visi sa mehkoga nepca, iznad korijena jezika sastavljena od mišica, veziva i sluzavice. Sin. ---RESICA, RASCIJEPLJENA(LAT.), uvula fissa, uvula biffida (eng.), cleft uvula (eng.), bifurkacija resice, postojanje dvije resice, nekompletno formiranje mehkoga nepca. Sin. ---RESICASTuvularis, e (lat.), uvular (eng.), onaj koji pripada resici ili ima izgled resice (uvulae palatinae) Sin. . ---RESICAVfrondosus-3 (lat.), tufted (eng.), onaj koji ima rese, pokriven resama, površine u obliku cohe zbog sitnih resa Sin. . ---RESORPCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. upijanje. ---RESPIRACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dihanje. ---RESPIRATOR(LAT.), id.(eng.), aparat koji kvalificira smjesu plina koji idu kroz njega, obogacuje ih kisikom, vlaži ih. Takoder i aparat koji daje kompletno kontrolirano dihanje. ventilator 1. Sin. ---RESPIRATORANrespiratorius-3 (lat.), respiratotry (eng.), dihalni, onaj koji pripada dihanju i potpomaže pri funkciji dihanja. Sin. ---RESTIFORMANrestiformis, e (lat.), restiform (eng.), formiran u obliku vrpce Sin. . ---RESTITUCIJArestitutio, onis, f (lat.), restitution (eng.), aktivan proces obnavljanja, ponovne izgradnje i ponovne konstrukcije. Obnavljanje, iSin. ecenje, oporavak, vracanje u prethodno stanje zdravlja. Sin. ---RESTRIKCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ogranicenje. ---RETARDACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zaostajanje. ---RETARDACIJA, MENTALNAretardatio mentalis (lat.), mental retardation (eng.), duševne smetnje karakterizirane siginifikantnim smanjenjem intelektualnoga funkcioniranja koji je ispod prosjeka. Kvocijent inteligencije je ispod 80, pa retardacija može biti granicna (IQ 70-80), blaga (IQ 50-70), srednja (IQ 35 -50) jaka (IQ 20-35) i du Sin. . ---RETARDIRAN, V(LAT.), (ENG.), zaostao 1 Sin. . ---RETENCIJAretentio onis, f (lat.), retention (eng.), 1. Sin. v. zadržavanje, 1, 2 i 3, 2.(u ortodonciji) period za koji se nosi ortodontski aparat da bi se održali i stabilizirali zubi u poziciji u koju su pomjereni. ---RETIKULARANreticularis, e (lat.), reticular (eng.), ono što nalici na mrežu, ima mrežastu strukturu, pripada mreži ili potjece od strukture nalik na rešetku mrežu, mušebak Sin. . ---RETIKULOCITreticulocytus, i, m (lat.), reticulocyte (eng.), mlado crveno krvno zrno koje pokazuje bazofilni retikulum ispod bojenja Sin. . ---RETIKULOCITOPENIJAreticulocytopenia, ae, f (lat.), id.(eng.), smanjenje broja retikulcita ( Sin. v.) u perifernoj krvi. ---RETIKULOCITOZAreticulocytosis, is, f (lat.), id.(eng.), porast broja mladih crvenih krvnih zrna u perifernoj krvi Sin. . ---RETIKULOZAreticulosis, is, f (lat.), id.(eng.), nenormalan porast broja odajica retikuloendotelijalne vriježe Sin. . ---RETINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. mrežica. ---RETINAKULUMretinaculum, i, n (lat.), id.(eng.), opci termin za strukturu koja drži organ ili tkivo na mjestu, veza, uzda. Sin. ---RETINALANretinalis, e (lat.), retinal (eng.), mrežicin, onaj koji pripada mrežici oka, retini Sin. . ---RETINITISretinitis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija mrežice, retine. Uglavnom se upotrebljava za nabuh, eksudat u retini, nekad hemoragije, slabiji vid i izoblicenje slike Sin. . ---RETINOBLASTOMAretinoblastoma, atis, n (lat.), id.(eng.), maligni, urodeni blastoma koji nastaje i hereditarno i sporadicno, a sastavljen je od odajica koje nastaju od retinoblasta, a koje se javljaju na jednom ili oba oka djece ispod 5 godina Sin. . ---RETINOCITOMAretinocytoma, atis, n (lat.), id.(eng.), rijetka, benigna varijanta retinoblastoma. Vid je normalan, sin retinoma Sin. . ---RETINOGRAFIJAretinographia, ae, f (lat.), retinography (eng.), fotografija mrežice oka Sin. . ---RETINOMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. retinocitoma. ---RETINOMALACIJAretinomalacia, ae, f (lat.), id.(eng.), patološko razmekšanje retine Sin. . ---RETINOPAPILITISretinopapillitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija mrežice i papillae fasciculi optici Sin. . ---RETINOPATIJAretinopathia, ae, f (lat.), retinopathy (eng.), 1. Sin. v. retinitis, 2. v. retinoza. ---RETINOSKOPretinoscopium, i, n (lat.), retinoscope (eng.), instrument kojim se radi retinoskopija, sin. skijaskop Sin. . ---RETINOSKOPIJAretinoscopia, ae, f (lat.), retinoscope (eng.), objektivan metod ispitivanja i procjene refraktivnih anomalija oka projekcijom zrake u oko i opservacijom pokreta osvijetljenoga dijela na retinalnoj površini, sin. skijaskopija Sin. . ---RETINOTOKSICAN(LAT.), retinotoxic (eng.), onaj koji pokazuje izoliranu i posebnu toksicnost prema mrežici oka Sin. . ---RETINOZAretinosis, is, f (lat.), id.(eng.), opci termin za degenerativne neinflamatorne bolesti mrežice oka Sin. . ---RETRAKCIJA, RETRACTIO, onis, f (lat.), retraction (eng.), 1. akt povlacenja nazad ako je jednom ili više puta povucen mehanicki ili kao proces u odredenom pravcu, 2. distalno pokretanje zuba, obicno sa upotrebom ortodontskoga aparata Sin. . ---RETRAKTILANrectractilis, e (lat.), retractile (eng.), skupljiv, zgrcljiv, onaj koji se zgušnjava i smanjuje skupljanjem, onaj od kojeg se ocekuje da se može vratiti nazad mehanicki ili kao proces Sin. . ---RETROAKTIVANretroactivus-3 (lat.), retroactive (eng.), akcija u obrnutom pravcu sa djejstvom unazad, sa povratnim djejstvom Sin. . ---RETROBULBARANretrobulbaris, e (lat.), retrobulbar (eng.), 1. onaj koji se nalazi iza i pozadi ocne jabucice, 2. onaj koji je smješten, nalazi se, iza i ispod produljene moždine Sin. . ---RETROCERVIKALANretrocervicalis, e (lat.), retrocervical (eng.), onaj koji je smješten iza grlica materice Sin. . ---RETROFLEKSIJA UTERUSA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zavaljena materica 1. ---RETROFLEKSIJAretroflexio, onis, f (lat.), retroflexion (eng.), savijanje nekoga organa prema nazad, vrh se naginje prema nazad, a na tijelu organa se stvara krivina ili ugao. Najpoznatija retrofleksija je retrofleksija materice, kada se presavija tijelo uterusa u odnosu na cerviks i to prema nazad, obicno u oštrome u Sin. ---RETROGRADANretrogradus-3 (lat.), retrograde (eng.), 1. okrenut pri kretanju unazad ili postavljen protiv uobicajenoga toka ili pravca, 2. degenerativan, unazad u razvoj-nome smislu Sin. . ---RETROLISTEZAretrolisthesis, is, f (lat.), id.(eng.), pomicanje jednoga pršljena kicme prema nazad Sin. . ---RETROMANDIBULARANretromandibularis, e (lat.), retromandibular (eng.), onaj koji je smješten iza donje vilice Sin. . ---RETROPERITONEALANretroperitonealis, e (lat.), retroperitoneal (eng.), smješten iza isuke, pokriven stražnjim peritoneumom (npr. ureter je retroperitonealan organ) Sin. . ---RETROPOZICIJAretropositio, onis, f (lat.), retroposition (eng.), pomjeranje unazad, položaj koji ide prema nazad Sin. . ---RETROSTERNALANretrosternalis, e (lat.), retrosternal (eng.), onaj koji je postavljen, nalazi se iza sternuma (npr. retrosternalna guša) Sin. . ---RETROVERZIJA UTERUSA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zavaljena materica 2. ---RETROVERZIJAretroversio, onis, f (lat.), retroversion (eng.), naginjanje citavoga organa prema nazad, bez savijanja samoga organa. pregnuce. Sin. ---RETROVIRUS(LAT.), id.(eng.), bilo koji clan porodice Retroviridae, RNA virusi, koji imaju virion 80-100 nm u dijametru, a sastoje se od omotaca koji sadrži lipide. Genom se sastoji od 2 identicne molekule poliadenilirane jedne trake RNA. Imaju 7 glavnih polipeptida. Vecinom su onkoge Sin. . ---RETRUZIJAretrusio, onis, f (lat.), retrusion (eng.), 1. akt pokretanja prema nazad, 2. stanje vilice i zuba postav-ljenih prema pozadi i oralno, 3. sila koja zube potiskuje prema nazad Sin. . ---REUMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. reumatizam ---REUMATICANrheumaticus-3 (lat.), rheumatic (eng.), zahvacen reumatizmom ( Sin. v.). ---REUMATIZAMrheumatismus, i, m (lat.), id.(eng.), bilo koja od bolesti karakterizirana inflamacijom, degeneracijom ili metabolicnim smetnjama vezivnotkivnih struktura tijela, narocito zglobova, mišica, kesica, tetiva. Izražen reumatizam koštanoga sistema je kostobolja. reuma. Sin. ---REUMATOLOGIJArheumatologia, ae, f (lat.), rheumatology (eng.), grana medicine koja se bavi reumaticnim smetnjama i bolestima, njihovim uzrocima, patologijom dijagnozom i lijecenjem. Sin. ---REVAKCINACIJArevaccinatio, onis, f (lat.), revaccination (eng.), ponovno kalemljenje. Vakcinacija jednom uradena, pa se mora raditi ponovo sa istim ili sa vecim kolicinama vakcine da bi se postigao imunitet, druga vakcinacija Sin. . ---REVASKULARIZACIJArevascularisatio, onis, f (lat.), revascularisation (eng.), 1. ponovo uspostavljanje krvne cirkulacije poslije njenoga prekida, 2. uspostavljanje cirkulacije stavljanjem transplantata krvnoga suda Sin. . ---REVERBERACIJAreverberatio, onis, f (lat.), reverberation (eng.), trajanje nenormalne aktivnosti dugo iza pocetnoga stimuliranja uslijed transmisije impulsa duž granjanja živca. To ide uokrug, dozvoljavajuci pozitivnu povratnu spregu Sin. . ---REVIZIJArevisio, onis, f (lat.), revision (eng.), ponovni pregled, ponovna operacija u cilju pregleda zašto se nešto iskompliciralo, ponovno ustanovljenje invalidnosti, oštecenosti (npr. revizija invalidske penzije) Sin. . ---REVULZIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. odvodenje krvi. ---REZincisia, ae, f (lat.), incision (eng.), zasjek, prosijeca-nje, rezanje, otvaranje (gnojne kolekcije, šupljine), rana napravljena oštrim instrumentom u hirurškim uslovima, sin. incizija, zarez Sin. . ---REZ, CARSKIsectio caesarea (lat.), cesarean section (eng.), operacija vadenja djeteta iz majcine utrobe kroz trbušni zid i neki dio materice, prema cemu se onda operacija i zove, cervikalni, korporalni carski rez. Sin. ---REZERVA(LAT.), reserve (eng.), 1. ono što se štedi, cuva, drži, cega ima za buducu upotrebu (npr. srcana rezerva), 2. snabdijevanje iznad onoga što se obicno koristi i što se može iskoristiti u hitnom slucaju, višak Sin. . ---REZERVOAR(LAT.), (ENG.), reservoir (fr.), 1. mjesto, obicno neka šupljina koja služi za smještaj neke potrebne kolicine tekucine, 2. pasivni domacin ili neki nosilac koji zadrži patogene mikroorganizme, a da sam ne obolijeva i služi kao izvor od kojega se drugi organizmi inficira Sin. . ---REZIDUALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. zaostao 2. ---REZOLUCIJAresolutio, onis, f (lat.), resolution (eng.), 1. opadanje, nestajanje patološkoga stanja (inflamacije, otoka), 2. (u mikroskopiji) minimalna udaljenost u kojoj se dva bliska objekta mogu percipirati kao odvojena Sin. . ---REZONATOR, RESONATOR, oris, m. (lat.), id.(eng.), instrument kojim se intenziviraju zvuci Sin. . ---REŠETACA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sitnik. ---REŠETKAcancellus, i, m (lat.), lattice (eng.), bilo koja struktura koja je gradena u obliku rešetke Sin. . ---REŠETKASTcancellosus-3 (lat.), cancellous (eng.), retikularan, sunderast, spongiozan, mrežast, rupicast, struktura u obliku rešetke, u obliku mušepka Sin. . ---REŽANJlobus, i, m (lat.), lobe (eng.), 1. Sin. v. lapat ili hlapat, 2.(u plasticnoj hirurgiji) tkivni transplantat koji se prenosi na drugo mjesto, 3. manje ili više dobro definiran dio jednoga organa, narocito mozga, pluca i žlijezda, odvojen fisurama, sulkusima i vezivnim tkivom. ---REŽNJEVITlobulatus-3 (lat.), lobulated (eng.), podijeljen u režnjeve, režnjevite grade, lobuliran. Sin. ---REŽNJEVITOSTlobulatio, onis, f (lat.), lobulation (eng.), proces ili stanje ili davanja izgleda režnjevitosti, Sin. v. režanj. ---REŽNJIClobulus, i, m (lat.), lobule (eng.), malehni režanj, sin. laptic, hlaptic. Sin. ---RIBICthenar, aris, m (lat.), id.(eng.), mišicno uzdignuce na bazi palca sa volarne strane dlana. tenar. Sin. ---RIBOFLAVINOZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. vitamin B. ---RICINUSRicinus communis (lat.), castor plant (eng.), biljka cije je masno sjeme, habu-salatin, otrovno zbog sadržaja toksoalbumina ricina. Iz sjemena se hladnim cijedenjem dobije ricinusov zejtin, oleum Ricini, castor plant oil, koje se kuha da bi se odstranio ricin. Ovaj zejtin je purgativ, ali i odlicno m arepak, up. haber-salatin. Sin. ---RIGATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. bljuvati. ---RIGIDNOSTrigiditas, atis, f (lat.), stiffness, rigidity (eng.), ukrucenost, ukocenost, nesavitljivost, uglavnom kao patološka karakteristika. Sin. ---RIGIDNOST, ANATOMSKArigiditas anatomica cervicis uteri (lat.), anatomical rigidity (eng.), ukrucenost grlica materice za vrijeme poroda koji se širi samo do odredenoga ogranicenoga obima. Sin. ---RIGIDNOST, DECEREBRACIONArigiditas decerebrationis (lat.), decerebrate rigidity (eng.), položaj eksperimentalne životinje poslije decerebracije ili pacijenta nakon teške kraniocerebralne povrede, karakteriziran ukocenom ekstenzijoim nogu, dok su ruke rotirane u ramenima, ispružene i pronirane u laktu, sa flektiranim prstima u metakarpofalang Sin. ---RIGOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. ukocenost. ---RIJEDAKrarus-3 (lat.), rare (eng.), pripada pojavi koja nije ucestala ili nije rasprostranjena, ali je ipak ima. Nije cest. Sin. ---RIKAVACpertussis, is f (lat.), whooping cough (eng.), akutna, jako zarazna infekcija respiratornoga puta koja najcešce zahvaca djecu, obicno uzrokovana sa Borderella pertussis. Karakterizirana je kataralnim, a zatim paroksizmalnim stadijem u kojem bolesnik ima tipicne napade kašlja sa zacenjivanjem. veliki kašalj, pertusis, kukurikavac, magareci kašalj. Sin. ---RIMArima, ae, f (lat.), crack, cleft, rima (eng.), procjep, prorez, uzak otvor, opci anatomski termin za neki otvor. prorez. Sin. ---RINOLALIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hunkanje. ---RITAMrhythmus,i, m (lat.), rhythm (eng.), stalno ponav-ljanje akcije ili funkcije u regularnim intervalima, mjerljivo kretanje koje stalno pravilno ponavlja Sin. . ---RIZOMrhizoma, atis, n (lat.), rhizome (eng.), podzemni dio biljke (korijen, gomolj i sl. Sin. ) ---ROBORANSroborans, antis, f (lat.), roborant (eng.), sredstvo, lijek koje ojacava, daje snagu, krijepi. kuvvet-lijek. Sin. ---ROBORIRATIroborare (lat.), to get strength (eng.), ojacati, osnažiti, okuvvetiti, potkuvvetiti. Sin. ---RODgenus, eris, n (lat.), id.(eng.), sistematska kategorija koja sadrži jednu ili više raznih vrsta kao nižih kategorija, a niža je od plemena. Redoslijed od najniže kategorije prema gore: vrsta, species; rod, genus; pleme, tribe; familija, family; red, order itd. soj. Sin. ---RODENSrodens, entis, m (lat.), rodent (eng.), sredstvo kojim se vrši jetkanje. V. jetkati. Sin. ---RODILJKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. materica. ---RODNICAvagina, ae, f (lat.), id.(eng.), ženski cjevasti organ koji pocnje od grlica materice i seže do himena, pokriven višeslojnim plocastim epitelom i predstavlja organ kopulacije i porodajni put, sin. vagina 2, jaža, sargija. Sin. ---ROKtermen, inis, n, terminus, i, m (lat.), term (eng.), definitivni period trajanja (npr. rok za prestanak trudnoce nastaje 40 hefti poslije posljednje menstruacije), kraj, sin. edžel Sin. . ---ROLAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. uš, stidna. ---ROSTELUMrostellum, i, n (lat.), id.(eng.), malehna protuberancija, kljuncic na skoleksima plosnatih gujavica koji može nositi kukice, ali i ne mora. Sin. ---ROSTRALANrostralis, e (lat.), rostral (eng.), onaj koji pripada kljunu, koji nalici na kljun, koji ima kljun. Sin. ---ROŽNICAcornea, ae, f (lat.), id.(eng.), providna struktura koja cini prednji dio fibrozne opne oka. rožnjaca, kornea. Sin. ---ROŽNJACA(LAT.), (ENG.), SIN. v. rožnica. ---RUBmargo, ginis, f (lat.), margin, edge, border (eng.), ivica, kraj neke strukture, granica. obod, cenar, prikrajak. Sin. ---RUBEFACIJENTremedium rubefacient (lat.), rubefacient (eng.), sredstvo koje zacrveni kožu prouzrokujuci aktivnu ili pasivnu hiperemiju. Sin. ---RUBELArubella, ae, f (lat.), german measles (eng.), akutna, obicno benigna infektivna bolest, uzrokovana Toga virusom, a zahvaca djecu i neimunizirane mlade osobe. Virus ulazi respiratornim traktom i širi se limfnim sistemom. Blaga drhat, bolno grlo, povecane limfne žlijezde na stražnoj strani vrata i kara crljenka, ospina, petici. Sin. ---RUBIGINOZANrubiginosus-3 (lat.), rubigious (eng.), tkivo ili promjena koja ima boju hrde, smedkastožuta ili smedkastocrvena boja koja ne izgleda svježe. Npr. rubiginozan balgam. Sin. ---RUCJEmetacarpus, us, m (lat.), wrist (eng.), id.(eng.),., dio šake izmedu dorucja, karpusa i prstiju. Njegov kostur cini pet cilindricnih metakarpalnih kostiju. Sin. ---RUCNImetacarpalis, e (lat.), metacarpal (eng.), onaj koji pripada šaci, metakarpalnom dijelu ruke Sin. . ---RUDICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cupica. ---RUDIMENTrudimentum, i, n (lat.), (eng.), id. bos., 1. prva naznaka neke strukture u toku razvoja, 2. struktura koja je ostala nerazvijena, sa malehnom ili nikakvom aktuelnom funkcijom, ali sa znatnom ranijom funkcijom u toku filogenije. Sin. ---RUDIMENTARANrudimentarius-3 (lat.), rudimentary (eng.), nedovoljno razvijen, zakržljao ostatak. V. rudiment. Sin. ---RUGOZAN(LAT.), rugosus-3 (eng.), rugose (eng.), naboran, nam-rješkan, karakteriziran gibama. Sin. ---RUKOPISscritura, ae, f (lat.), handwriting (eng.), nacin pisanja, individualni izgled onoga što je napisano. Može imati znacaja pri ocjeni nekih duševnih bolesti i sudskom vještacenju Sin. . ---RUMINACIJAruminatio, onis, f (lat.), rumination (eng.), preživanje. Osobina ishrane preživara, vracanje hrane iz posebno formiranoga želuca da se prežvace i ponovo guta. Kod covjeka regurgiracija hrane poslije obroka, od cega se dio bljuje, a ostatak ponovo vraca u želudac. Vida se kod djece. Sin. ---RUMINACIJA, OPSESIVNAruminatio obsessiva (lat.), obsessive rumination (eng.), konstantna preokupacija izvjesnim mislima sa nemogucnošcu da se potisnu ili izbace iz misaonog toka. Prežvakivanje istih misli. Sin. ---RUNJAV(LAT.), (ENG.), SIN. v. dlakav. ---RUPA(LAT.), (ENG.), SIN. v. otvor 1. ---RUPIJArhupia, ae, f (lat.), rupia (eng.), tamna, tvrda, uzdignuta, lamelirana adherentna krasta na koži kod tercijarnoga sifilisa. Sin. ---RUPTURAruptura, ae, f (lat.), tearing, (eng.), prskanje, cijepanje, provaljivanje, pucanje, rasprskavanje, razdira-nje tkiva. Sin. ---RUSA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ojedina 2. ---RUSOMACACapsella bursa pastoris (lat.), spheperd's bag (eng.), zeljasta biljka koja raste kao koro Sin. v. Djeluje blago hemostipticno, a upotrebljava se u obliku ekstrakta ili tecnoga ekstrakta kod krvarenja iz materice. ---RUTA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sedefot. ---RUTIN(LAT.), id.(eng.), bioflavonoid, C27H30O16, dobijen iz kore limuna. Za njega se vjeruje da smanjuje kapilarnu lomljivost, ucvršcuje lehem izmedu odajica endotela. Sin. ---RUZMARIN, V(LAT.), (ENG.), zimorod Sin. . ---RUŽArosa, ae, f (lat.), rose (eng.), svaka biljka ili vrsta istoimenoga roda. Cvijet majske ruže, Rosa centifolia, služi za pravljenje ružine vode, dulsije, aqua rosarum, rose water, a njene osušene latice imaju laksativno djelovanje. Cvijet ruže mjesecarke, Rosa gallica, se miješa sa medom, dul. Sin. ---SABLJARKA, ACORUScalamus (lat.), calamus (eng.), biljka ciji se aromatski korijen koristi kao popravljac okusa i repelent. Ranije se koristio kao karminativ i vermifug Sin. . ---SABLJASTE NOGEplatycnemia, ae, f (lat.), id.(eng.), kompresija tibije sa strana, tako da su golijeni spljoštene u smjeru desno-lijevo. To je bio znak bedžela Sin. . ---SAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. burež. ---SADISTA(LAT.), sadist (eng.), osoba koja prakticira sadizam Sin. . ---SADIZAMsadismus, i m (lat.), sadism (eng.), parafilija u kojoj se seksualno zadovoljstvo postiže nanoseci bol ili poniženje partneru. Sin. ---SADNOulcus decubitalis (lat.), decubital ulcer, pressure sore, bed sore (eng.), rana od ležanja, ulceracija uzrokovana prolongiranim pritiskom kod pacijenata koji dugo leže. Obicno su oduzeti, a koža je nakvašena izlucevinama, za nastajanje dekubitusa kaže se protrati (se). dekubitus 2. Sin. ---SADOMAZOHIZAM(LAT.), sadomasochism (eng.), stanje karakte-rizirano i sadistickim i mazohistickim tendencijama Sin. . ---SAFENEKTOMIJAsaphenectomia, ae, f (lat.), saphenectomy (eng.), hirurška ekstirpacija venae saphenae Sin. . ---SAFIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. lezbijstvo. ---SAFRA(LAT.), (ENG.), id. sa sinkopa, Sin. v. tamo. ---SAFUN(LAT.), sapo, onis, m (lat,), soap (eng.), svaki spoj jedne ili više masnih kiselina ili njihovih ekvivalenata sa alkalijama, Safun je sredstvo za pranje i upotrebljava se kao sredstvo za povracanje, te u cepicima za cišcenje i kao sastojak pilula. Blag je antacid Sin. . ---SAFUN, DOMACI(LAT.), sapo domesticus (alt.), curd soap (eng.), u domacinstvima pravljeni safun od životinjske masti (loja) i žive sode (NaOH) Sin. . ---SAFUN, KALIJEVsapo mollis, sapo kalinus (lat.), soft soap, potash soap (eng.), tecni safun, napravljen od potaše (KOH) i nekoga zejtina. mehki safun. Sin. ---SAFUN, MEDICINSKIsapo medicinalis (lat.), medicinal soap, green soap (eng.), kalijev safun koji se pravi od potaše (KOH) i biljnih zejtina sa izuzetkom palminoga i kokosovoga, bez uklanjanja glicerina. safun, zeleni. Sin. ---SAFUN, MEHKI(LAT.), (ENG.), SIN. v. safun, kalijev. ---SAFUN, TVRDIsapo durus (lat.), hard soap, soda soap (eng.), safun koji se pravi od žive sode (NaOH) i maslinovoga zejtina Sin. . ---SAFUN, ZELENI(LAT.), (ENG.), SIN. v. safun, medicinski. ---SAFUNIKASaponaria officinalis (lat.), soapwort (eng.), biljka koja se upotrebljavala kod kožnih bolesti, jer je u sta-nju praviti pjenu kad se mucka s vodom zbog sadržaja saponina. Sin. ---SAGIB(LAT.), (ENG.), SIN. v. pregibanje. ---SAGIBACm. flexor (lat.), flexor muscle (eng.), mišic koji savija dio ekstremiteta ili trup, pregibac, fleksor, svijacica Sin. . ---SAGIBANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. pregibanje. ---SAGITALANsagittalis, e (lat.), sagittal (eng.), postavljen u ravni koja je paralelna ili istovjetna sa sagitalnom suturom glave. To je ravan paralelna sa medijalnom ravni tijela. Sin. ---SAGRIJAvagina, ae, f (lat.), id.(eng.), šuplji organ ženskoga tijela koji veže matericu i vulvu, stidnicu. Predstavlja kopulacioni organ i porodajni put, a prekriven je višeslojnim plocastim epitelom Sin. . ---SAHARID(LAT.), saecharide (eng.), svaki od serije karbohidrata ukljucujuci i šecere. Dijele se u monosaharide, oligosaharide i polisaharide, prema broju monosaharidnih grupa (CnH2nOn-1) koje ih sacinjavaju Sin. . ---SAHARIMETARsaccharimeter, tri, f (lat.), id.(eng.), sredstvo za ocjenu kolicine šecera u otopini. Može to raditi polarimetrijski, hidrometrijski ili odredivanjem volumena CO2 koji nastaje fermentacijom Sin. . ---SAHARIMETRIJAsaccharimetria, ae, f (lat.), saccharimetry (eng.), odredivanje šecera saharimetrom Sin. . ---SAHNUCEatrophia, ae, f (lat.), atrophy (eng.), usahnulost, smanjenje u velicini odajice, tkiva, organa, dijela organa, sušenje, kopnjenje. atrofija, suhotica, uvehlost. Sin. ---SAHNUTIexarescere, atrophire (lat.), atrophy (eng.), presahniti, sušiti se, slabiti, gubiti se, izumirati, nestajati, mrijeti, sin. atrofirati, vehnuti, usahnuti. Sin. . ---SAKACENJEmutilatio, onis, f (lat.), mutilation (eng.), slucajno ili namjerno uništavanje ili otkidanje dijela tijela. Objekat sakacenja je covjek ili životinja, a sakatluk je stanje, život poslije sakacenja, život sa defektom. Sin. ---SAKAGIJA, MALLEUS, i, m (lat.), glanders, farcy (eng.), zarazna bolest konja koja se prenosi i na ljude. Uzrocnik je Malleomyces mallei (Pseudomonas mallei), a bolest je karakterizirana gnojnom isindijom sluzavica i erupcijom nodula na koži cijim se otvaranjem formiraju duboke ulceracije. konjska saradža, guntunar, mangafa. Sin. ---SAKATmutilus-3 (lat.), mutilated (eng.), bogalj, invalid, kljast, oštecen, ozlijeden, onaj kojem nedostaje dio tijela, Sin. v. sakacenje. ---SAKATLUK(LAT.), (ENG.), SIN. v. sakacenje. ---SAKAZ(LAT.), (ENG.), SIN. v. smola. ---SAKCIFORMAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. kesast. ---SAKRALANsacralis, e (lat.), sacral (eng.), onaj koji pripada ili je postavljen blizu krapila ili kropila. Sin. ---SAKRALGIJAsacralgia, ae, f (lat.), sacralgia (eng.), bol u krapilu, opdnosno u sakralnim pršljenima, sin. sakrodinija Sin. . ---SAKRALIZACIJAsacralisatio, onis, f (lat.), sacralisation (eng.), abnormalno spajanje petoga lumbalnoga pršljena sa prvim sakralnim, tako da se krapilo, kropilo, sastoji od 6 segmenata Sin. . ---SAKRODINIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sakralgija. ---SAKROILIJACANsacroiliacus-3 (lat.), sacroiliac (eng.), onaj koji pripada i krapilu, kropilu, i crijevnoj kosti ili se nalazi na njegovome spoju (npr. isindija) Sin. . ---SAKROKOKCIGEALANsacrococcygeus-3 (lat.), sacrococcygeal (eng.), onaj koji istovremeno pripada i krapilu i tankoj kosti Sin. . ---SAKROLUMBALANsacrolumbalis, e (lat.), sacrolumbar (eng.), onaj koji istovremeno pripada i krapilu i slabinskim pršljenima, odnosno njihovom spoju Sin. . ---SAKRUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. pršljeni, sakralni ili krapilo, kropilo, ---SALEPOrchis hircima (lat.), orchis (eng.), biljka od cijeg se korijena, Salep tuber, pravi istoimeni, sluzavi napitak zimi u Bosni. Sadrži dosta sluzi, Mucilago salep, a ona se koristi i protiv proljeva, narocito kod djece. Sin. ---SALIVACIJAsalivatio, onis, f (lat.), salivation (eng.), 1. lucenje pljuvacke, 2. ptijalizam, ekscezivna produkcija pljuvacke ( Sin. v.). ---SALIVARAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. pljuvacni. ---SALMONELA(LAT.), salmonella, ae f (lat. po D.E. Salmon, amer. patologu) id.(eng.), svaki mikroorganizam iz roda gram negativnih, fakultativno anaerobnih bakterija familije Enterobacteriaceae. Rod se dijeli na vrste ili serotipe na bazi antigena O (somatski), Vi (kapsularni) i H (flagelarni). Dalje se dijele prema serogrupama. Sin. ---SALMONELOZAsalmonellosis, is (lat.), id.(eng.), svaka bolest uzrokovana salmonelama koja se može klinicki manifestirati kao trovanje hranom sa akutnim gastroenteritisom, ali, rijetko, i septikemijom, odnosno tifusnom ili paratifusnom bolešcu. Sin. ---SALPINGITISsalpingitis, idis, f (lat.), id.(eng.), 1. isindija jajovoda (tubae uterinae), 2 isindija slušne tube (tubae pharyngotympanicae). Sin. ---SALPINGOGRAFIJA, SALPINGOGRAPHIA, ae, f (lat.), salpingography (eng.), radiografija jajovoda poslije ubrizgavanja kontrasta Sin. . ---SALPINGOPEKSIJAsalpingopexia, ae, f (lat.), salpingopexy (eng.), fiksacija jajovoda operativnim putem Sin. . ---SALPINGOPLASTIKAsalpingoplastia, ae, f (lat.), salpingoplasty (eng.), plasticna rekonstrukcija jajovoda, sin. tuboplastika Sin. . ---SAMOKOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. kostur. ---SAMOUBISTVOsuicidium, ii, n (lat.), suicide (eng.), nasilno oduzimanje vlastitoga života. suicid. Sin. ---SAMOZADOVOLJAVANJEmasturbatio, onis, f (lat.), masturbation (eng.), diranje spolnih organa rukom ili drugim dijelom tijela, odnosno posebnom napravom (najcešce vještacki penis), u cilju seksualnoga zadovoljenja. Ako to radi samo muškarac onda je sin. onanija, onanizam, inace za oba spola sin. je masturbacija Sin. . ---SAN1. somnium, ii, n (lat.), dream (eng.), mentalni fenomen koji nastaje za vrijeme aktivnoga spavanja ( Sin. v.), gdje se slike, emocije i misli prezentiraju kao realnost cesto u neobicnome okruženju, sin. sanjanje, 2. spavanje (v.). ---SAN, ZIMSKIhibernatio, onis, f (lat.), hibernation (eng.), stanje sna u kojem neke životinjske vrste provode zimu, karakteriziran je nekom vrstom narkoze i jakom redukcijom tjelesne temperature i metabolicne aktivnosti. hibernacija. Sin. ---SANATORIJUMsanatorium, ii, n (lat.), id.(eng.), ustanova za lijecenje bolesnika, narocito privatna bolnica za rekonvalescente i one koji nisu teško bolesni, smještena u lijepom prirodnom okruženju, cesto specijalizirana za bolesti gdje je prirodan faktor važan (verem, duševne bolesti). ljecilište. Sin. ---SANDUK, MRTVACKIarca, ae, f (lat.), (eng.), coffin (eng.) sanduk u koji se stavlja leš prije ukopa. Kod transporta leša mora zadovoljavati higijenske uslove. Kod muslimana sanduku je analogan tabut koji se u stvari daska, tenešir, sa niskom ogradom, bez poklopca. lijes. Sin. ---SANDŽIJEdolores trebrantes, neuralgia intercostalis (lat.), boring pains (eng.), probadanje, osjecaj tipicnih bola u obliku proboda, narocito u prsima. sijevajuci bol, bol lancinirajuci, interkostalna neuralgija, protisli, sjekavica. Sin. ---SANGVINOLENTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v.sukrvicav. ---SANIRATIsanitare (lat.), sanitate (eng.), uspostavljati uslove koji su korisni za zdravlje i eradikaciju bolesti, narocito zaraznih Sin. . ---SANITACIJAsanitatio, onis, f (lat.), sanitation (eng.), uspostavljanje uslova okolice koji su korisni za zdravlje i eradikaciju bolesti, narocito epidemija. Sin. ---SANITARANsanitarius-3 (lat.), sanitary (eng.), ono što pripada zdravlju, što unapreduje zdravlje ili što vodi ka zdravlju. Obicno se upotrebljava za okolicu. Sin. ---SANJANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. san 1. ---SAPAexhalatio, onis, f (lat.), exhalation (eng.), 1. izlaženje, odavanje vode ili vodene pare pri dihanju, 2. izdahnuta vodena para. Sin. ---SAPIregio sacralis (lat.), sacral region (eng.), dio leda koji leži preko sakralne kosti, narocito kod jahacih životinja. Sin. ---SAPON(LAT.), (ENG.), SIN. v. kicma. ---SAPONIFIKACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. osafunjenje. ---SAPROFITsaprophytum, i, n (lat.), saprophyte (eng.), organizam koji se hrani organskim materijalom nastalim truhljenjem mrtvih biljnih i životinjskih tjelesa Sin. . ---SARADŽA(LAT.), (ENG.), SIN. v. limfadenitis, tuberkulozni. ---SARADŽA(LAT.), (ENG.), konjska, Sin. v. sakagija. ---SARADŽELI(LAT.), (ENG.), onaj koji pripada tuberkuloznom limfadenitisu, Sin. v. limfadenitis tuberkulozni. ---SARADŽIKAScrophularia nodosa (lat.), figworth (eng.), biljka koja je upotrebljavana za lijecenje saradže, tuberkuloznoga limfadenitisa ili sakagije. Djejstvo je dubiozno. siridžika. Sin. ---SARANSAKAllium sativum (lat.), garlic (eng.), povrce od kojega se koristi lukovica kao zacin. Saransak ima, medutim, antisepticno, antibioticno i vermifugno djejsvo, te snižava krvni prtisak i djeluje vazodilatatorno. bijeli luk. Sin. ---SARCINA(LAT.), id. lat. i(eng.), specificna bakterija koja se vidi u kubicnim paketima od po 8 odajica (sin. bašca 2), uslijed toga što se kcerke odajice nisu razdvojile poslije dijeljenja Sin. . ---SARGIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zavoj. ---SARILUK, V(LAT.), (ENG.), žutica. Sin. ---SARKOIDOZAsarcoidosis, is, f (lat.), id.(eng.), hronicna, progresivna sistematska granulomatozna retikuloza nepoznate etiologije, koja zahvaca bilo koji organ ili tkivo (koža, pluca, limfni cvorovi, jetra, slezena, oci, malehne kosti šake i stopala) Sin. . ---SARKOMAsarcoma, atis, n (lat.), id.(eng.), grupa tumora koja obicno nastaje od veznoga tkiva, mada termin danas ukljucuje i neko epitelijalno porijeklo. Najveci broj je zlocudan. Prefiksi im oznacavaju tip tkiva koje je zahvaceno (npr. fibrosarkoma) Sin. . ---SARKOMATOZAsarcomatosis, is, f (lat.), id.(eng.), stanje karakterizirano stvaranjem vecega broja sarkoma na raz-nim mjestima u tijelu Sin. . ---SARKOMATOZANsarcomatosus-3 (lat.), sarcomatous (eng.), onaj koji je prirode i ponašanja sarkoma ( Sin. v.) ---SARKOPLAZMAsarcoplasma, atis, n (lat.), sarcoplasm (eng.), masa koja se nalazi izmedu mišicnih fibrila poprecno prugastih mišica. Sin. ---SARKOSTILsarcostylus, i, m (lat.), muscle column, sarcostyle (eng.), stubic, snop miofibrila ( Sin. v.). ---SASOVAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. kiselina, borna. ---SASTAV1. structura, ae, f (lat.), structure (eng.), sastavni dijelovi i nacin njihovoga rasporeda tako da cine cjelinu, sin. struktura, 2. habitus, us, m (lat.), attitude, composure (eng.), sastav, izgled, držanje tijela, položaj tijela, fiksi-rana ili konstantna praksa nastala cestim ponavljanjem Sin. . ---SASTAV, TJELESNIconstitutio, onis, f (lat.), constitution (eng.), grada ili funkcionalni elementi tijela, odredeni genetski, anatomski, biohemijski i fiziološki, te u dobroj mjeri, modificirani utjecajem okoline, sin. nasnova, konstitucija. Sin. ---SASTOJAKconstituens, entis, m (lat.), constituent (eng.), sastavni dio neke smjese, tinkture, lijeka, aktivnoga principa, krvi, tjelesne tecnosti, koji može, ali ne mora biti, hemijski vezan za drugi dio istoga ili širega supstrata Sin. . ---SATELIT(LAT.), (ENG.), SIN. v. pratilac. ---SATIRIJAZAsatyriasis, is. f (lat.), id.(eng.), nenormalna, jaka, ekscesivna, nezasitna spolna želja kod muškarca Sin. . ---SATISFAKCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zadovoljenje. ---SATURACIJA KISIKOM(LAT.), oxygen saturation (eng.), mjerenje stepena do kojeg je kisik vezan za hemoglobin, izraženo kao procenat. Sin. ---SATURACIJAsaturatio, onis, f (lat.), saturation (eng.), 1. Sin. v. zasicenost 1 i 2, 2. u radioterapiji davanje maksimalno tolerantne doze za tkivo u kratkome periodu, a zatim održavanje toga biološkoga efekta za duži period dava-njem dodatnih manjih doza. ---SATURNIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. trovanje olovom. ---SAVAT(LAT.), (ENG.), SIN. v. caklenica. ---SAVIJENOST PRSTIJUcampodactylia, ae, f (lat.), campodactyly (eng.), stalna i, konzervativnim mjerama napopravljiva, savijenost jednoga ili više prstiju Sin. . ---SAVJESNOSTscrupulositas, atis, f (lat.), scrupulosity (eng.), pretjerana tacnost, pedantnost, sitnicavost, obazrivost, narocito u moralnim i religioznim pitanjima Sin. . ---SAVJESTconscientia, ae, f (lat.), conscience (eng.), imaginarni pojam za moralni aspekt licnosti što otprilike odgovara psihoanalitickom konceptu super ega, nad ja ( Sin. v.), iako su akcije superega obicno nesvjesne dok su akcije savjesti svjesne i promišljene. To je neko unutrašnje oko koje posmatra aktivnosti, djelovanja, misli, postupke itd. ---SAŽEG(LAT.), (ENG.), SIN. v. opekotina. ---SCINTILACIJAscintillatio, onis, f (lat.), scintillation (eng.), 1. svjetlucanje, iskrenje, produkcija iskrica 2. subjektivna vizuelna senzacija, kao da se vide iskre, 3. stvaranje cestica dezintegracijom radioaktivnoga elementa. Sin. ---SCINTILIRAJUCIscintillans, antis, (lat.), scintillating (eng.), onaj koji iskri, baca iskre, varnici. Odnosi se u današnje vrijeme na metode koje na ekranu daju varnice (npr. scintilirajuce tehnike) Sin. . ---SEBOLITsebolithus, i, m (lat.), sebolith (eng.), konkrement, kamen, koji se formira u lojnoj žlijezdi Sin. . ---SEBOREJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. strup. ---SEDACIJAsedatio, onis, f (lat.), sedation (eng.), ustanov-ljenje efekta umirenja, trankvilizacija, akt ili proces umirenja. Sin. ---SEDATIVAremedia sedativa (lat.), sedatives (eng.), sredstva koja izazivaju umirenje, trankvilizaciju, sredstva koja smiruju uzbudenost. mirila, trankvilizeri. Sin. ---SEDATIVANsedativus-3 (lat.), sedative (eng.), umirujuci, onaj koji smanjuje aktivnost i uzbudenje. Sin. ---SEDATORANsedentarius-3 (lat.), sedentary (eng.), onaj koji ima naviku dugotrajnoga sjedenja (npr. sedatoran nacin života) Sin. . ---SEDEFparies conchalis (lat.), mother of pearl (eng.), cvrsta, bijela supstancija nadena u mnogim vrstama školjki, a sadrži konhiolin koji može dati bole kostiju i visoke temperature kod radnika u kontaktu sa školjkama Sin. . ---SEDEFAST(LAT.), nacreous (eng.), prozirne, sivobijele boje, nalik na sedef ili biser Sin. . ---SEDEFOTRuta graveolens (lat.), rue (eng.), biljka koja se upotrebljavala za dobijanje rutina i kao iritans, ali se u današnje vrijeme izbjegava jer je otrovna. ruta. Sin. ---SEDIMENT URINA(LAT.), urinary sediment (eng.), depozit cvrstih materija koje se nalaze u mokraci pošto je ona bila ostav-ljena da stoji odredeno vrijeme ili je bila centrifugirana. To je jedna od metoda ispitivanja urina, odnosno bubrega Sin. . ---SEDIMENTsedimentum, i, n (lat.), sediment (eng.), precipitat, talog, narocito onaj koji se spontano formira. butrag, talog, precipitat. Sin. ---SEDIMENTACIJA ERITROCITA(LAT.), erytrocite sedimentation (eng.), taloženje crvenih krvnih zrna u odredenoj kolicini uzete krvi kojoj je onemoguceno zgrušavanje. Sin. ---SEDIMENTACIJA, SEDIMENTATIO, onis, f (lat.), sedimentation (eng.), stvaranje taloga, taloženje, izdvajanje supstancije taloženjem. taloženje, precipitacija. Sin. ---SEDLASTsellaris, e (lat.), sellar (eng.), onaj koji ima oblik sedla (npr. nos), ono što pripada sedlu (narocito turskome sedlu). Sin. ---SEDLOsella (lat.), saddle (eng.), svaka depresija, pretežno na kosti, u obliku sedla koja obicno služi za podršku. Svaka anatomska struktura u obliku sedla. Sin. ---SEDLO, TURSKOsella turcica (lat.), sella (eng.), transverzalna depresija kosti u medijalnoj liniji na gornjoj površini tijela klinaste kosti, koja nalici turskome sedlu, zato što su prednje i stražnje uzdignuce skoro jednaki, pa je po tome dobila ime. U njemu je smještena hipofiza. Sin. ---SEDRA1. odontolithus, i, m (lat.), dental calculus (eng.), tvrda, na kamen nalik, konkretna masa na zubima i zub-nim protezama koja varira u boji, a nastaje kalcifikacijom plaka. zubni kamenac, odontolit, ozubina, 2. gypsum, i, n (lat.), plaster of Paris (eng.), prirodni dehidrirani kalcijum sulfat. Prašak se dodatkom vode hidrira i pomocu zavoja aplicira u cilju obezbjedenja imobilizacije, sin. gips, bjelokam. Sin. ---SEGMENT1. v. dio, 2. segmentum, i, n (lat.), segment (eng.), dio velike strukture, mase ili tijela, ogranicen prirodno formiranom granicom. Sin. ---SEGMENTACIJAsegmentatio, onis, f (lat.), segmentation (eng.), podjela u dijelove, manje ili više slicne odredene segmente sa postojanjem prirodnih granica. Sin. ---SEGMENTALANsegmentalis, e (lat.), segmental (eng.), onaj koji pripada nekom segmentu, dijelu, ili ga formira, odnosno ako je proizvod podjele na segmente i aranžiran je u obliku jednakih dijelova Sin. . ---SEGREGACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. odvajanje. ---SEKCIJAsectio, onis, f (lat.), section (eng.), 1. rez, zarez, sjecenje, 2. obdukcija, postmortalni pregled u cilju defi-nitivne dijagnoze ili ucenja, sin. rasporina. 3. segment organa, dio sistema, 4. taksonomska kategorija koja je manja od podreda, a veca od vrste Sin. . ---SEKNJAcephalea vasomotoria, (lat.), (eng.), migraine (fr.(eng.),.), cest simptomski kompleks, manifestiran periodicnim napadima glavobolje, unilateralno, cesto u kombinaciji sa nauzeom, bljuvanjem, zatvorom ili dijarejom, fotofobijom. Napadi nastaju zbog spazma kranijalnih krvnih suda, sa prodromal Sin. ---SEKRECIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. lucenje 2. ---SEKRECIJA, UNUTRAŠNJAsecretio interna (lat.), internal secretion (eng.), specificno lucenje žlijezda sa unutraš-njom sekrecijom (hormona) koje ide direktno u krv ili limfu, a efekat je daleko od mjesta nastanka. Sin. ---SEKRECIJA, VANJSKAsecretio externa (lat.), external secretion (eng.), sekrecija koja se realizira na vanjsku ili unutrašnju tjelesnu površinu (onu koja ima prirodan otvor). To je sekrecija koju cine žlijezde sa vanjskom sekrecijom, obicno kroz vlastiti izvodni kanal Sin. . ---SEKRET, SECRETUM, i, n (lat.), secret (eng.), ono što se odvaja od odajice, ono što odajica luci, izlucevina, produkt aktivnosti specificnih odajica i tkiva, a ima ulogu u ukupnome funkcioniranju organizma. Sin. ---SEKRETAGOG(LAT.), secretagogue (eng.), sredstvo koje stimulira lucenje bilo koje žlijezde i bilo kojega sekreta Sin. . ---SEKRETORANsecretorius-3 (lat.), secretory (eng.), ono što pripada procesu lucenja sekreta. Sin. ---SEKS(LAT.), (ENG.), SIN. v. spol. ---SEKSOLOGIJAsexologia, ae, f (lat.), sexology (eng.), nauka o spolu, spolnim odnosima, njihovome razvitku, fiziološkim i socijalnim aspektima. Sin. ---SEKSOPATIJAsexopathia, ae, f (lat.), sexopathy (eng.), ne-normalnost spolnoga doživljavanja, seksualna perverzija Sin. . ---SEKSUALANsexualis, e (lat.), sexual (eng.), 1. ono što pripada spolu, 2. osoba upecatljiva po svojim spolnim odnosima. Sin. ---SEKSUALNOSTsexualitas, atis, f (lat.), sexuality (eng.), 1. karakteristicni kvaliteti muških i ženskih reproduktivnih elemenata, id. spolni, 2. konstitucija pojedinca u odnosu na spolnu aktivnost i stavove. Sin. ---SEKTORsector, oris, m (lat.), id.(eng.), orig. rezac, sjekac, danas dio necega, podrucje, zona, dio cjeline, podrucje specijalne namjene Sin. . ---SEKUNDARANsecundarius-3 (lat.), secondary (eng.), drugi, manje znacajan, niži u toku vremena, mjesta, važnosti Sin. . ---SEKVELA(LAT.), (ENG.), SIN. v. posljedica. ---SEKVENCIJAsequentia, ae, f (lat.), sequence (eng.), spojeni niz (serija) dogadaja ili stvari koje se uzastopno dešavaju, Sin. ---SEKVESTARsequestrum, i, n (lat.), id.(eng.), komadic mrtve kosti koji postaje odvojen od zdrave kosti za vrijeme procesa nekroze. Up. mrlina. Sin. ---SEKVESTRACIJAsequestratio, onis, f (lat.), sequestration (eng.), formacija sekvestra ( Sin. v.). ---SEKVESTREKTOMIJAsequestrectomia, ae, f (lat.), sequestrectomy (eng.), vadenje komadica izumrle i demarkirane kosti, mrline Sin. . ---SELAMECIJACassia acutifolia (lat.), senna leaves (eng.), biljka cije se osušeno isitnjeno lišce, folium Sennae, upotrebljava sa istoimenim nazivom kao purgati Sin. v. Up. sjenanika. ---SELARANsellaris, e (lat.), sellar (eng.), onaj koji pripada sedlu, unutar sedla ili vodi porijeklo od sedla. Narocito se odnosi na tursko sedlo, sella turcica. Sin. ---SELEKCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. odabir. ---SELEKTIVANselectivus-3 (lat.), selective (eng.), onaj koji pokazuje razlicit stepen selektivnosti, npr. selektivan lijek Sin. . ---SELEKTIVNOSTselectivitas, atis, f (lat.), selectivity (eng.), (u farmakologiji), stepen do kojega neki lijek proizvodi željeni efekt u odnosu na suprotni efekt Sin. . ---SEMANTICAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. znacajan 1. ---SEMANTIKAsemantica, ae, f (lat.), semantics (eng.), nauka o znacenju rijeci, njihove pravilne upotrebe, znanje o odnosu izmedu jezika i njegova znacenja Sin. . ---SEMESTAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. polugodište. ---SEMIKOMA, SEMICOMA, atis, n (lat.), id.(eng.), besvjesno stanje tipa kome iz kojega se pacijent može oporaviti. Termin nije tacno definiran. Pacijent koji je u semikomi je semikomatozan Sin. . ---SEMIKOMATOZAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. semikoma. ---SEMIMEMBRANOZAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. poluopnast. ---SEMINOMAseminoma, atis, n (lat.), id.(eng.), maligna neoplazma testisa koja se izvodi iz primordijalnih zametnih odajica spolno nediferencirane gonade. Radiosenzitivan tumor. Može biti u 3 forme: tipicna, spermatociticna i disgerminoma. Kod žene je identican tumor disgerminoma ovarija. Sin. ---SEMINURIJAseminuria, ae, f (lat.), id.(eng.), prisustvo spermatozoida u bureži Sin. . ---SEMIOLOGIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. simptomatologija. ---SEMIPERMEABILAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. polupropusan. ---SEMITENDINOZANsemitendinosus-3 (lat.), semitendinous (eng.), onaj cija je polovica napravljena od tetivnoga materijala (npr. semitendinozni mišic) Sin. . ---SENA(LAT.), (ENG.), SIN. v. selamecija. ---SENIJUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. starost. ---SENILANsenilis, e (lat.), senile (eng.), osoba koja manifestira fizicku i mentalnu deterioraciju a u vezi sa poodmaklom dobi, senilnost. matuh. Sin. ---SENILNOSTsenilitas, atis (lat.), senility (eng.), psihicko i mentalno propadanje ispoljeno u starackom dobu. matuhluk. Sin. ---SENZACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. osjecaj. ---SENZIBILANsensibilis, e (lat.), sensible (eng.), osjetjiv, perceptivan za podražaje, sposoban za osjecanja, sin. osjetlji Sin. v. ---SENZIBILITETsensibilitas, atis, f (lat.), sensibility (eng.), osjetljivost na osjecaje ili podražaje, sposobnost da se osjeca ili percipira. osjetljivost. Sin. ---SENZITIVAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. culan. ---SENZOR(LAT.), sensor (eng.), sredstvo koje odgovara na fizicke stimulanse (svjetlo, toplina, pritisak itd.), tako što se u njemu generira impuls koji se može mjeriti ili na drugi nacin tumaciti, odnosno koristiti kao kontrola Sin. . ---SENZUALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. culan 2. ---SENZUALNOSTsensualismus, i, m (lat.), sensualism (eng.), stanje u kojemu dominira culnost, tjelesna želja. Dominiraju osjecaji nad racionalnošcu Sin. . ---SEPARACIJA, SEPARATIO, onis, f (lat.), separation (eng.), raz-dvajanje, odvajanje, izdvajanje. Sin. ---SEPARAT(LAT.), (ENG.), SIN. v. poseban otisak. ---SEPARATORseparator, oris, m (lat.), id.(eng.), 1. sredstvo koje odvaja jednu stvar od druge, 2. (u stomatologiji), naprava koja aproksimira strane dva susjedna zuba (agoniste). Koristi se u ortodonciji i protetici Sin. . ---SEPSAsepsis, is, f (lat.), id.(eng.), prisustvo patogenih mikroorganizama ili njihovih toksina u krvi ili drugim tkivima i klinicko stanje udruženo s tim prisustvom Sin. . ---SEPSA, PUERPERALNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. groznica, babinja. ---SEPTALANseptalis, e (lat.), septal (eng.), onaj koji pripada nekoj pregradi, septumu Sin. . ---SEPTEKTOMIJAseptectomia, ae, f (lat.), septectomy (eng.), hirurška ekscizija, ekstipracija dijela ili citavoga septuma, a narocito nosne pregrade Sin. . ---SEPTICANsepticus-3 (lat.), septic (eng.), 1. onaj koji ide sa dekompozicijom tkiva uzrokovanom mikroorganizmima, truho, 2. ono što pripada sepsi ili septikemiji. Sin. ---SEPTIKEMIJAsepticaemia, ae, f (lat.), septicemia (eng.), sistemska bolest prisustva patogenih mikroorganizama u krvi. gnjila. Sin. ---SEPTIKOPIJEMIJAsepticopyaemia, ae, f (lat.), septicopyemia (eng.), kombinacije sepse i pijemije ( Sin. v.). ---SEPTOPLASTIKAseptoplastia, ae, f (lat.), septoplasty (eng.), hiruška rekonstrukcija nosnoga septuma Sin. . ---SEPTOTOMIJA, SEPTOTOMIA, ae, f (lat.), septotomy (eng.), incizija na nosnoj pregradi Sin. . ---SEPTUMseptum, i, n (lat.), id.(eng.), opci termin za zid koji dijeli ili razdvaja, pregrada, pretin. Sin. ---SERICINsericinum, i, n (lat.), sericin (eng.), ljepilo od svile, svilina želatina, protein koji se dobije od svile, Sin. v. svila. ---SERIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. niz. ---SERIN(LAT.), serine (eng.), prirodna neesencijalna aminokiselina, 2-amino-hidroksipropionska kiselina. tetizira se iz glicerina i upotrebljava se za dijetu, dodatak hrani i podloga za kulturu Sin. ---SERODIJAGNOSTIKAserodiagnosis, is, f (lat.), id.(eng.), dijagnoza uradena upotrebom seroloških testova Sin. . ---SEROFIBRINOZANserofibrinosus-3 (lat.), serofibrinous (eng.), onaj koji je istovremeno serozan i fibrinozan. Obicno je rijec o eksudatu koji se javlja na seroznim površinama Sin. . ---SEROGLOBULINseroglobulinum, i, n (lat.), (eng.), id. bos., serumski globulin, globulin iz krvnoga seruma Sin. . ---SEROGRUPA(LAT.), serogroup (eng.), 1. grupa bakterija koja sadrži zajednicki antigen, vjerovatno ukljucujuci više od jednoga serotipa, vrste, roda bakterija, 2. grupa virursnih vrsta koje su blisko antigenski srodne Sin. . ---SEROLOGIJAserologia, ae, f (lat.), serology (eng.), dio medicinske znanosti koji se bavi proucavanjem reakcija imunih seruma in vitro. Danas se taj termin upotrebljava i da oznaci upotrebu tih reakcija za mjerenje titra antitijela kod infektivnih bolesti. Sin. ---SEROMA(LAT.), lat. i(eng.), id. bos., kolekcija seruma u tkivu, obicno na mjestu operacije, a koja, na prvi pogled, nalici tumoru Sin. . ---SEROMUKOZANseromucosus-3 (lat.), seromucous (eng.), (o eksudatu), onaj koji je dijelom serozan, tecan, a dijelom gust, mukozan Sin. . ---SERONEGATIVAN, SERONEGATIVUS-3 (lat.), seronegative (eng.), onaj koji je serološki negativan, pokazuje negativne rezultate prilikom seroloških ispitivanja, pokazuje odsustvo antitijela (npr. seronegativan sifilis) Sin. . ---SEROPOZITIVANseropositivus-3 (lat.), seropositive (eng.), onaj koji je serološki pozitivan, pokazuje pozitivne rezultate pri serološkim ispitivanjima, odnosno visoki nivo antitijela u serumu Sin. . ---SEROPURULENTAN, SEROPURULENTUS-3 (lat.), seropurulent (eng.), (o eksudatu), onaj koji je tecan, ali prožet krpicama gnoja Sin. . ---SEROREAKCIJAseroreactio, onis, f (lat.), seroreaction (eng.), serološka reakcija, reakcija koja pokazuje specificni antigen ili antitijelo u serumu Sin. . ---SEROTERAPIJAserotherapia, ae, f (lat.), serotherapy (eng.), lijecenje neke bolesti injekcijama imunoga seruma ili antitoksina Sin. . ---SEROTIP(LAT.), serotype (eng.), 1. tip mikroorganizma koji je odreden vrstom i kombinacijom antigena koji su sastavni dijelovi odajice, 2. tacno determiniran, odreden, mikroorganizam na bazi antigena koji ga cini, 3. taksonomska podjela bakterija koja se bazira na vrsti i kombinacijama Sin. . ---SEROTONIN(LAT.), id.(eng.), monoaminski vazodilatator koji se nalazi kod bakterija, biljaka i životinja. Kod ljudi se sintetizira u crijevnim hromafinskim odajicama, centralnim i perifernim neuronima. Ima ga u mnogim tkivima. Nastaje iz triptofana, hidroksilacijom i dekarboksilacijo Sin. . ---SEROZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. opna, serozna. ---SEROZANserosus-3 (lat.), serous (eng.), 1. onaj koji proizvodi ili sadrži serum, 2. cesto je sinonim za jako tecan, providan, sa malehnim sadržajem bjelancevina (npr. serozan eksudat), 3. serosal (eng.), onaj koji je napravljen od serozne opne, tjene ili njoj pripada Sin. . ---SEROZITISserositis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija serozne opne (npr. isuke) Sin. . ---SERUM REKONVALESCENATA(LAT.), convalescence serum (eng.), krvni serum pacijenta koji je prebolio neku infektivnu bolest. Sin. ---SERUMserum i, n (lat.), id.(eng.), 1. bistri dio svake tjelesne tecnosti, surutka, sin. osoka, osuka, kao osoka, odnosno osuka, krvi, 2. bistra tecnost koja oblaže serozne opne podmazujuci ih. Sin. ---SERUM, AKTIVNI(LAT.), active serum (eng.), serum koji posjeduje komplement pa je time aktiviran. Sin. ---SERUM, ANTIDIFTERICNIserum antidiphthericum (lat.), diphtheria antitoxin (eng.), konjski antitoksin protiv toksina uzrocnika difterije, Corynabacterium diphtheriae. Sin. ---SERUM, ANTIGANGRENOZNIserum antigangraenosum (lat.), gasgangrene antitoxin (eng.), polivalentni konjski antitoksin protiv toksina nekoliko klostridija uzrokovaca gasne gangrene. Sin. ---SERUM, ANTIKOMPLEMENTARNI(LAT.), anticomplementary serum (eng.), serum koji stupa u djejstvo sa ili razara aktivnost komplementa. Sin. ---SERUM, ANTILATRODEKTICNIserum antilatrodecticum (lat.), black widow spider antivenin (eng.), antitoksicni serum protiv ujeda crne hudovice ( Sin. v.), napravljen imuniziranjem konja otrovom toga pauka. ---SERUM, ANTILIMFOCITNI(LAT.), antilymphocyte serum, ALS (eng.), snažno, nespecificno imunosupresivno sredstvo koje uzrokuje destrukciju limfocita koji cirkuliraju, dobijen kao konjski antiserum protiv ljudskih limfocita. Sin. ---SERUM, ANTIRABICNI(LAT.), antirabies serum (eng.), antirabies serum koji se dobijeiz plazme konja imuniziranoga reabies vakcinom Sin. . ---SERUM, ANTITETANICNIserum antitetanicum, SAT (lat.), tetanus antitoxin (eng.), serum konja imuniziranoga toksinima Clostridium tetani koji se upotrebljava za pasivnu imunizaciju protiv tetanusa. Bolji je tetanusni imuni globulin. tetanusni antitoksin. Sin. ---SERUM, ANTIVIPERINIserum antiviperinum (lat.), antivenin viperidae polyvalent (eng.), sterilni polivalentni serum koji sadrži globuline što neutrališu otrove zmija porodice Viperidae, a dobije je hiperimunizacijom konja otrovima svih Viperida. Sin. ---SERUM, HETEROLOGNI(LAT.), heterogous serum (eng.), 1. u humanoj medicini životinjski serum, serum dobijen od životinje koja ne pripada istoj vrsti kao i recipijent, 2. serum dobijen od životinje koja je imunizirana drugim organizmom od onoga protiv kojeg ce se upotrijebiti Sin. . ---SERUM, HIPERIMUNI(LAT.), hyperimmune serum (eng.), antiserum koji ima narocito visok titar antitijela, a postiže se ponov-ljenim antigenim injekcijama. Sin. ---SERUM, HOMOLOGNI(LAT.), homologous serum (eng.), 1. serum koji se dobije od životinje koja pripada istoj vrsti kao i recipijent, 2. serum dobijen od životinje imunizirane istim organizmom protiv kojeg ce se i upotrijebiti. Sin. ---SERUM, IMUNI(LAT.), immune serum (eng.), krvni serum imunizirane životinje, a upotrebljava se za pasivnu imunizaciju. antitoksin, antiserum. Sin. ---SERUM, KRVNIserum sanguineum (lat.), blood serum (eng.), bistra tecnost koja se odvaja kompletnim zgrušavanjem krvi. To je u stvari frakcija plazme bez fibrinogena koji je uklonjen zgrušavanjem. krvna surutka. Sin. ---SERUM, MONOVALENTNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. antiserum, monovalentni. ---SERUM, POLIVALENTNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. antiserum, polivalentni. ---SERUM, SPECIFICNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. antiserum, monovalentni. ---SERUMSKIserumalis, e (lat.), serumal (eng.), onaj koji pripada ili je napravljen od seruma Sin. . ---SES(LAT.), (ENG.), SIN. v. glas. ---SESILANsessilis, e (lat.), sessile (eng.), onaj koji je pripojen bazom, nije na peteljci, nasaden Sin. . ---SESTRA, MEDICINSKA(LAT.), nurse (eng.), osoba koja je specijalno educirana i pripremljena na bazi aktuelnoga znanja i nauke, predodredena za njegu bolesnika, sa kvalifikacijama da pruža sve oblike njege bolesnim i iznemoglim. Sin. ---SESTRE(LAT.), siblings (eng.), dvije ili više ženskih osoba od istih roditelja Sin. . ---SEZAMSesamum indicum (lat.), sesame (eng.), biljka iz cijega se sjemena dobiva zejtin. Sjeme je blažilo i laksans. Upotrebljava se u losionima za kožu i kao vehikulum za intramuskularne injekcije Sin. . ---SEZAMOIDANsesamoides, idis (lat.), sesamoid (eng.), struktura koja nalici na kuglicu, kuglice, bobice. Oznacava malehnu, nodularnu kost, ugniježdenu u tetivu ili zglobnu cahuru. Sin. ---SFENOIDALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. klinast. ---SFERICANsphaericus-3 (lat.), spherical (eng.), onaj koji pripada lopti, loptici, ima oblik loptice, sin. sferoidan Sin. . ---SFEROCITsphaerocytus, i, m (lat.), spherocyte (eng.), malehno, loptasto crveno krvno zrno, u cjelini prožeto hemoglobinom, bez uobicajene centralno položene bljedine, koje se nade kod sferocitoza, ali i kod stecene hemoliticke anemije Sin. . ---SFEROCITOZAsphaerocytosis, is, f (lat.), spherocytosis (eng.), prisustvo sferocita ( Sin. v.) u krvi. Pojava može biti urodena, nasljedna, porodicni oblik hemoliticke anemije, karakteriziran sferocitima, nenormalnoj lomljivosti crvenih krvnih zrna, žuticom i splenomegalijom, ali se javlja i kod stecene hemoliticke anemije. ---SFEROFAKIJAsphaerophakia, ae, f (lat.), spherophakia (eng.), razvojna anomalija u kojoj je ocna leca malehna i okrugla, manja od normalne, sa djelomicnom ili kompletnom aplazijom zonule Sin. . ---SFEROIDAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. sferican. ---SFEROLITsphaerolithus, i, m (lat.), spherolith (eng.), bilo koji od sitnih sfericnih depozita koji se nadu u bubrežnom tkivu novorodenceta. Vjerovatno su uratni depoziti Sin. . ---SFIGMOGRAFsphygmographium, i, n (lat.), sphigmograph (eng.), instrument za registriranje pokreta koje nacini arterijski puls Sin. . ---SFIGMOGRAFIJAsphygmographia, ae, f (lat.), sphygmography (eng.), registracija pulsa pomocu sfigmografa Sin. . ---SFIGMOGRAMsphygmogramma, atis, n (lat.), sphygmogram (eng.), prikazivanje bila, pulsa. Papir na kojemu je putanja pulsa registrirana Sin. . ---SFIGMOMANOMETARsphygmomanometer, tri, f (lat.), id.(eng.), instrument kojim se mjeri arterijski krvni pritisak Sin. . ---SFINKTERsphincter, eris, m (lat.), id.(eng.), traka mišicnih niti u obliku jednoga kaišica, uzde, koji steže prolaz ili zatvara prirodan otvor. stezac. Sin. ---SFINKTERALGIJAsphincteralgia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u nekom sfinkterijalnom mišicu, narocito oko puška Sin. . ---SFINKTEROLIZAsphincterolysis, is, f (lat.), id.(eng.), operacija odvajanja dužice od rožnjace oka kod prednjih sinehija Sin. . ---SFINKTEROPLASTIKAsphincteroplastia, ae, f (lat.), sphincteroplasty (eng.), hirurška obnova bilo kojega sfinktera Sin. . ---SFINKTEROSKOPsphincteroscopium, i, n (lat.), sphincteroscope (eng.), spekulum za pregled analnoga sfinktera Sin. . ---SHVACANJEcognitio, onis, f (lat.), cognition (eng.), djejstvo uma covjeka kojim on postaje svjestan objekata dosegnutih razmišljanjem ili percepcijom. Ukljucuje sve elemente opažanja, razmišljanja i sjecanja Sin. . ---SI JEDINICE(LAT.), SI units (eng.), bilo koja jedinica Systeme International d' Unites, International System of Units. Baziran je na metrickom sistemu i izveden iz prirodnih konstanti. Baza mu je gram, metar i sekunda, a može se multiplicirati i minimizirati Sin. . ---SICANarsenicum album (lat.), arsenic trioxide, white arsenic (eng.), bijeli arsenov trioksid, As2O3, slatkastoga okusa, a ima eritropoetski efekt. Davao se u ponovljenim malehnim dozama radi popravka krvne slike. mišomor. Sin. ---SIDA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sindrom stecene imunodeficijencije. ---SIDEROBLASTsideroblastus, i, m (lat.), sideroblast (eng.), crveno krvno zrno koje ima jezgru i koje sadrži granule željeza u svojoj citoplazmi Sin. . ---SIDEROCITsiderocytus, i, m (lat.), siderocyte (eng.), crveno krvno zrno koje sadrži nehemoglobinsko željezo Sin. . ---SIDEROFAGsiderophagus, i, m (lat.), siderophage (eng.), makrofag koji je fagocitirao partikule koje sadrže željezo Sin. . ---SIDEROFILANsiderophilus-3 (lat.), siderophil (eng.), onaj koji pokazuje sklonost za gvožde (npr. tkivo) Sin. . ---SIDEROPENIJAsideropenia, ae, f (lat.), id.(eng.), smanjena kolicina željeza, nedostatak gvožda u organizmu Sin. . ---SIDEROSKOP(LAT.), siderocsope (eng.), magnet koji oznacava pri-sustvo metalnih, poglavito željeznih, stranih tijela u oku Sin. . ---SIDEROZA, SIDEROSIS, is, f (lat.), id.(eng.), 1. pneumokonioza zbog inhalacije cestica gvožda, 2. povecana kolicina gvožda u krvi, 3. odlaganje željeza u tkivima Sin. . ---SIFILISsyphilis, idis, f (lat.), syphilis (eng.), subakutna do hronicna zarazna bolest, uzrokovana sa Treponema pallidum, koja se prenosi seksualnim kontaktom. Sifilis prolazi kroz tri faze sa latentnim periodima izmedu njih, a periodi latencije su razlicito dugoga trajanja. frenjak. Sin. ---SIFILIS, ENDEMSKIsyphilis endemica (lat.), endemic syphilis (eng.), hronicna zarazna bolest koja se ne prenosi seksualnim putem nego drugim kontaktima, uzrokovana sa Treponema perpetue i Treponema caroteum koje se morfološki ne razlikuju od Treponema pallidum. bedžel. Sin. ---SIFILIS, KARDIOVASKULARNIsyphilis cardiovascularis (lat.), cardiovascular syphilis (eng.), oblik tercijarnog frenjka u kojemu na ascendentnoj aorti nastaje obliterirajuci endarteritis na vasa vasorum, prouzrokujuci oštecenje intime i medije, a što ima za rezultat aortalnu insuficijenciju, aortalnu aneurizmu, te srcanu slabost. Sin. ---SIFILIS, LATENTNIsyphilis latens (lat.), latent syphilis (eng.), latentni period poslije drugoga stadija sifilisa; karakteristicne ospe sa limfadenopatijom, bez klinickih znaka, a kada su jedino pozitivne reaktivne serološke probe. Može trajati dugi niz godina. Sin. ---SIFILIS, PRIMARNIsyphilis primaria (lat.), primary syphilis (eng.), prvi stadij sifilisa. U ovom se stadiju na mjestu inokulacije (u principu, spolni organ) javlja bezbolni tvrdi ulkus (ulcus durum, inicijalna skleroza, tvrdi cankir), udružena sa regionalnom limfadenopatijom (bubo indolens). Sin. ---SIFILIS, SEKUNDARNIsyphilis secundaria (lat.), secondary syphilis (eng.), drugi stadij sifilisa, karakteriziran specificnom ospom po cijelome tijelu sa povecanjem limfnih žlijezdi. Sin. ---SIFILIS, TERCIJARNI(LAT.), tertiary syphilis, late syphilis (eng.), treci stadij sifilisa. Ovaj je stadij karakteriziran destruktivnim le-zijama na raznim organima i tkivima, a može se javiti dosta brzo poslije drugoga stadija ili mnogo godina kasnije. Sin. ---SIFILIS, UROÐENIsyphilis congenita (lat.), congenital syphilis (eng.), sifilis koji se dobije u intrauterinom životu od maj-ke, a manifestira se u nekom od slijedecih oblika: karakteristicne malformacije kostiju i zuba, aktivna mukokutana forma, intersticijalni keratitis, neurogena gluhoca. Sin. ---SIFILITICANsyphiliticus-3 (lat.), syphilitic (eng.), onaj koji pripada sifilisu, bolestan od frenjka, zahvacen frenjkom. franca Sin. v. ---SIFON(LAT.), (ENG.), SIN. v. natega. ---SIFON, KAROTIDNIsipho caroticus (lat.), carotic siphone (eng.), dio art. carotis internae, karakteristicnoga izgleda koji nalici na nategu ( Sin. v.), sifon, prije nego što ona pocne davati ogranke unutar glave. ---SIGMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. crijevo, sigmoidno. ---SIGMATIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. vrskanje. ---SIGMOIDANsigmoideus-3 (lat.), sigmoid (eng.), onaj koji ima oblik slova S Sin. . ---SIGMOIDEKTOMIJAsigmoidectomia, ae, f (lat.), sigmoidectomy (eng.), hirurška ekstirpacija dijela i citavoga sigmoidnoga crijeva Sin. . ---SIGMOIDITIS(LAT.), id. lat. i(eng.), isindija sigmoidnoga crijeva Sin. . ---SIGMOIDOPEKSIJAsigmoidopexia, ae, f (lat.), sigmoidopexy (eng.), suspenzija i fiksiranje sigmoidnoga crijeva koja se radi radi rektalnoga prolapsa Sin. . ---SIGMOIDOSKOP(LAT.), sygmoidoscope (eng.), rigidni ili fleksibilni endoskop sa odgovarajucim osvjetljenjem za pregled sigmoidnoga crijeva Sin. . ---SIGMOIDOSKOPIJAsigmodoiscopia, ae, f (lat.), sigmoidoscopy (eng.), posmatranje sigmoidnoga crijeva pomocu sigmoidoskopa Sin. . ---SIGMOIDOSTOMIJAsigmoidostomia, ae, f (lat.), sigmoido-stomy (eng.), pravljenje otvora hirurškim putem na sigmoidnom crijevu koji vodi na trbušni zid Sin. . ---SIGMOIDOTOMIJAsigmoidotomia, ae, f (lat.), sigmoidotomy (eng.), operativna incizija na sigmoidnom crijevu Sin. . ---SIGNATURA1. v. natpis, 2. signatura, ae, f (lat.), signature (eng.), dio recepta koji daje upute pacijentu kako ce uzimati lijek. Skracenica S. Sin. ---SIGNIFIKANTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. znacajan 2. ---SIHAT(LAT.), (ENG.), SIN. v. zdravlje. ---SIJALADENITISsialadenitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija pljuvacne žlijezde Sin. . ---SIJALADENOGRAFIJA, SIALADENOGRAPHIA, ae, f (lat.), sialadenography (eng.), radiografija pljuvacnih žlijezdi i kanala Sin. . ---SIJALADENOMAsialadenoma, atis, n (lat.), id.(eng.), benigni tumor pljuvacnih žlijezdi Sin. . ---SIJALADENOPATIJAsialadenopathia, ae, f (lat.), sialadenopathy (eng.), bilo koja bolest pljuvacnih žlijezdi koja ide sa njenim nabuhom, uvecanjem Sin. . ---SIJALADENOTOMIJAsialadenotomia, ae, f (lat.), sialadenotomy (eng.), incizija i drenaža pljuvacne žlijezde Sin. . ---SIJALAGOGsialagogus-3 (lat.), sialagogue (eng.), sredstvo koje pojacava lucenje pljuvacke Sin. . ---SIJALEMEZAsialemesis, is, f (lat.), id.(eng.), bljuvanje same pljuvacke Sin. . ---SIJALIDAZA, V(LAT.), (ENG.), sijalidoza Sin. . ---SIJALIDOZA, SIALIDOSIS, is, f (lat.), id.(eng.), autozomalno recesivna smetnja uslijed nedostatka fermenta sialidaze (katalizira pucanje glukozidnih veza izmedu sialicne kiseline, nadene u mnogim saharidima i heksoza, osnosno heksozaminskih rezidua na oligosaharidima). Ide u 2 forme: tip I (adolescentna Sin. . ---SIJALOADENEKTOMIJAsialoadenectomia, ae, f (lat.), sialoadenectomy (eng.), hirurška ekscizija pljuvacne žlijezde Sin. . ---SIJALOCELAsialocele, es, f (lat.), id.(eng.), cista ili tumor pljuvacne žlijezde Sin. . ---SIJALOGRAFIJAsialographia, ae, f (lat.), sialography (eng.), radološki prikaz pljuvacnih kanala pomocu injiciranja opakne supstancije u njih prije rendgenskoga snimanja Sin. . ---SIJALOLITsialolithus, i, m (lat.), sialolith (eng.), kamenac ili nakupina nalik na kamen u pljuvacnome kanalu ili žlijezdi koji se najcešce nalazi u submaksilarnoj, a zatim u parotidnoj i sublingvalnoj žlijezdi ili njihovim kanalima Sin. . ---SIJALOLITIJAZAsialolithiasis, is, f (lat.), id.(eng.), stanje karakterizirano prisustvom sijalolita ( Sin. v.). ---SIJALOREJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ptijalizam. ---SIJEDcanus-3, canens, entis, m (lat.), whitehead, canescent (eng.), osoba cija je kosa pobijeljela Sin. . ---SIJEÐENJE, TRICHOPOLIOSIS, is, f (lat.), getting grayish or white (eng.), mijenjanje boje kose u bijelo sa starošcu i zbog genetskih uzroka. Pojava bijelih dlaka u kosi zove se sjedina Sin. . ---SIJEVATI (BOL)lancinare (lat.), tear, lancinate (eng.), trgati, kidati, udarati, munjevito prolaziti kroz neki dio tijela, Sin. v. sandžija. ---SIKILJclitoris, idis, f (lat.), id.(eng.), malehno, ponešto elongirano, erektilno tijelo na prednjem uglu stidnoga otvora, prekriveno malehnim usnama i vlastitim prepucijumom (preputium clitoridis). Homologan organ penisu kod muškarca, sin. klitoris, škakljac. Sin. ---SIKOZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. gorovez. ---SILA(LAT.), (ENG.), SIN. v. snaga. ---SILA, OKLUZALNA(LAT.), occlusal force (eng.), sila koja djeluje preko okluzalne površine. Sin. ---SILE ŽVAKANJAfortitudo masticatoria (lat.), mastication force (eng.), sile koje ucestvuju pri žvakanju, a proizvode ih mišici. Sin. ---SILE, EKSTRAORALNE(LAT.), extraoral forces (eng.), sile koje se koriste preko ortodontskih naprava, smještenih izvan usne šupljine. Sin. ---SILIKONI(LAT.), silicons (eng.), bilo koji organski spoj u kojega su svi ili samo jedan dio ugljikovih atoma zamijenjeni sa silicijumom. Upotrebljavaju se za estetske nadomjestke, najcešce njedara Sin. . ---SILIKOZAsilicosis, is, f (lat.), id.(eng.), pneumokonioza nastala inhalacijom kremene prašine koja sadrži silicijum dioksid. Kao reakcija na tu prašinu javljaju se nodularne fibrozne promjene u plucima. Sin. ---SILJEviolentia, ae, f (lat.), violence (eng.), sila, silovitost, silina, snaga, žestina, žestokost, naglost, jacina, burnost, neobuzdanost, plahovitost, naprasitost, strogost. sila, snaga. Sin. ---SILLE(LAT.), (ENG.), SIN. v. šamar. ---SILOVANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. djevosilje. ---SIMBIOZAsymbiosis, is, f (lat.), id.(eng.), 1. (u parazitologiji) zajednicki život ili bliska udruženost dvaju razlicitih organizama, a da je veza korisna za oba clana, 2. (u psihijatriji) zajednicki odnos dvaju osoba koje zavise jedna od druge. Sin. ---SIMBOL, FALUSNI(LAT.), phallic symbol (eng.), (u psihoanalizi), svaki uspravljeni objekat koji strši, a može reprezentirati muški spolni organ. Sin. ---SIMBOL, SYMBOLUM, i, n (lat.), symbol (eng.), znak ili neka posebna oznaka koja reprezentira neki kvalitet ili odnos (npr. u hemiji simbol nekoga elementa je pocetno slovo, jedno ili dva, njegovoga latinskoga imena). Sin. ---SIMETRICANsymetricalis, e (lat.), symetrical (eng.), struktura ili pojava koja pokazuje simetriju, jednak raspored po obliku i odnosu dvaju ili više dijelova rasporedenih na obje strane centralne ose organa ili obje strane tijela. Sin. ---SIMETRIJAsymetria, ae, f (lat.), symetry (eng.), jednak raspored po obliku i odnosu dvaju ili više dijela tijela, odnosno organa, rasporedenih na obje strane centralne ose ili na obje strane tijela. Sin. ---SIMFIZAsymphisis, is, f (lat.), id.(eng.), vrsta hrskavicnoga zgloba u kojemu su koštane površine cvrsto spojene plocom hrskavice. Bez pobliže oznake se misli na symphysis pubis, most. spoj. Sin. ---SIMFIZIOTOMIJAsymphisiotomia, ae, f (lat.), symphisiotomy (eng.), rastavljanje fibrozne hirskavice simfize ossis pubis hirurškim putem u namjeri da se olakša porod Sin. . ---SIMILARAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. nalik. ---SIMPATEKTOMIJAsympathectomia, ae, f (lat.), sympathectomy (eng.), hirurško presijecanje, resekcija ili prekid jednoga dijela simpatikusa na bilo koji nacin. Operacija se uglavnom zove po topografskoj lokaciji, npr. preganglionarna simpatektomija. Sin. ---SIMPATICANsympathicus-3 (lat.), sympathetic (eng.), 1. istovremeno se dešava sa drugim procesom, uglavnom uslijed toga procesa, s kojim, na odredeni nacin, pokazuje zajednicko ucestvovanje (npr. simpatican iSin. ev u zglob), 2. onaj koji pripada simpatickome nervnome sistemu Sin. ---SIMPATIJAsympathia, ae, f (lat.), sympathy (eng.), 1. Sin. v. naklonost 2, 2. uticaj bolesti ili smetnji jednoga organa na drugi, 3. odnos koji postoji izmedu duše i tijela, a odnosi se na uticaje jednoga na drugo, 4. uticaj jedne licnosti na drugu ili prijem uticaja jedne osobe od strane druge. ---SIMPATIKOBLASTsympathicoblastus, i, m (lat.), sympathoblast (eng.), pluripotencijalna odajica kod zametka koja ce se razviti u simpaticku nervnu ili hromafinsku odajicu Sin. . ---SIMPATIKOBLASTOMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. neuroblastoma. ---SIMPATIKOLITIKremedium sympathicolyticum (lat.), sympathicolytic (eng.), sredstvo koje se suprotstavlja efektima impulsa provedenih adrenergicnim postganglionarnim nitima simpaticnoga nervnoga sistema Sin. . ---SIMPATIKOTONIJA(LAT.), sympathicotonia, ae, f (lat.). id.(eng.), stanje u kojem simpaticni nervni sistem dominira opcim funkcioniranjem tjelesnih organa. Vidljivi su vaskularni spazmi, perzistentni pritisak, kontrakcija m. errectores pilorum itd Sin. . ---SIMPATIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. sugestibilnost. ---SIMPATOLITICAN(LAT.), sympatholithic (eng.), onaj koji se suprotstavlja efektima koji se provode adrenergicnim postganglionarnim nitima simpaticnoga nervnoga sistema Sin. . ---SIMPATOMIMETICANsympathomimeticus-3 (lat.), syumpathomimetic (eng.), onaj koji imitira efekte impulsa provodljivih postoganglionarnim nitima simpaticnoga nervnoga sistema, sin. adrenergican Sin. . ---SIMPATOMIMETIKremedium sympathomimeticum (lat.), sympathomimetic (eng.), sredstvo koje proizvodi efekte slicne onim koji nastaju impulsima kroz adrenergicne postganglionarne niti simpaticnoga nervnoga sistema. Sin. ---SIMPLAZMAsymplasma, atis, n (lat.), symplasm (eng.), tkivna promjena koja nema odajicku strukturu Sin. . ---SIMPOZIJUMsymposium, ii, n (lat.), id.(eng.), orig. banket, danas naucni skup koji raspravlja o jednoj temi Sin. . ---SIMPTOMsymptoma, atis, n (lat.), symptom (eng.), bilo koji subjektivni podatak o nekoj bolesti ili o pacijentovome stanju koje on izrice kao svoju vlastitu tegobu, a nije evidentirano od strane ljekara ili laboratorija. Up. znak. Sin. ---SIMPTOM, KARDINALNI(LAT.), cardinal symptom (eng.), simptom od najvece važnosti za ljekara, onaj koji predstavlja dijagnozu bolesti Sin. . ---SIMPTOM, LOKALNI(LAT.), local symptom (eng.), simptom koji je znak strogo ogranicene bolesti, simptom ogranicen samo na jedan organ ili tkivo Sin. . ---SIMPTOM, OBJEKTIVAN(LAT.), objective symptom (eng.), simptom koji se može registrirati culima ljekara ili dijagnostickim procedurama Sin. . ---SIMPTOM, OPCI(LAT.), constitutional, general, symptom (eng.), simptom koji se manifestira na opcem planu i karakteristican je za citav organizam Sin. . ---SIMPTOM, PRATECI(LAT.), concomitant symptom (eng.), simptom koji nije kljucni za neku bolest, ali može imati dodatnu vrijednost u njenoj procjeni Sin. . ---SIMPTOM, SUBJEKTIVNI(LAT.), subjective symptom (eng.), simptom koji se ne može registrirati niti opažati culima ljekara, ali ga pacijent doživljava kao tegobu Sin. . ---SIMPTOM, VODECI(LAT.), (ENG.), SIN. v. simptom, karakteristicni. ---SIMPTOMATICANsymptomaticus-3 (lat.), symptomatic (eng.), onaj koji je karakteristican za neki sindrom ili bolest, svojstven nekoj bolesti Sin. . ---SIMPTOMATOLOGIJAsymptomatologia, ae, f (lat.), symptomatology (eng.), 1. grana medicine koja se bavi izucavanjem pojedinih simptoma. Sistematska diskusija o simptomima, razmatranje simptoma, 2. zbir simptoma koji cine neku bolest, sin. semiologija. Sin. ---SIMULACIJA, V(LAT.), (ENG.), pretvaranje. Sin. ---SIMULATOR, SIMULATOR(LAT.), , oris, m (lat,), id.(eng.), nešto što simulira, aparat koji simulira, oponaša, uslove koji se mogu sresti u realnome životu, pretvaracu smislu da predstavlja neki dogadaj ili stvar, a da se on ne dešava. Sin. ---SIMULTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. istovremen. ---SIN, FILIUS, ii, m (lat.), son (eng.), muški direktni potomak Sin. . ---SINANTROZAsynanthrosis, is, f (lat.), id.(eng.), bilo koji fibrozni spoj kostiju po tipu zgloba Sin. . ---SINAPSAsynapsis, is, f (lat.), synapse (eng.), mjesto funkcionalne veze medu nervnim odajicama, gdje se impuls prenosi obicno hemijskim transmiterima (acetilholin, norepinefrin) koji se izlucuju na aksonalnom terminalu ekscidirane odajice. apse se nalaze izmedu nervnih završetaka i efektivnih organa, a samo nekoliko sinapsi centralnoga nervnoga sistema su elektricne Sin. ---SINAPTICANsynapticus-3 (lat.), synaptic (eng.), onaj koji pripada nekoj sinapsi Sin. . ---SINCICIJUMsuncytium, ii, n (lat.), id.(eng.), masa protoplazme za mnogo jezgara, bez odajicnoga zida Sin. . ---SINCIPITALANsincipitalis, e (lat.), sincipital (eng.), onaj koji pripada prednjem i gornjem dijelu glave, vrhu cela Sin. . ---SINDAKTILIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sraslost prstiju. ---SINDESMEKTOMIJAsyndesmectomia, ae, f (lat.), syndesmectomy (eng.), hirurška ekscizija nekoga ligamenta ili više njih Sin. . ---SINDESMOLOGIJAsyndesmologia, ae, f (lat.), syndesmology (eng.), zbir znanja o zglobovima i njihovim vezama Sin. . ---SINDESMOZAsyndesmosis, is, f (lat.), id.(eng.), vrsta veznoga spoja medu kostima, gdje vezno tkivo formira medukoštanu membranu ili ligament Sin. . ---SINDROM AORTNOGA LUKAsyndroma arcus aortae (lat.), aortic arch syndrome (eng.), bilo koja iz grupe smetnji koja vodi okluziji arterija koje odlaze sa luka aorte. Takva okluzija može nastati arteriosklerozom, embolijom, sifiliticnim i veremicnim arteritisom i sl Sin. . ---SINDROM BAZALNIH ODAJICA(LAT.), basal cell nevus syndrome (eng.), autosomalni dominatni sindrom karakteriziran razvojem mnogih karcinoma bazalnih odajica (carcinoma baseocellulare) u ranome životu, što nastaje u vezi sa nenormalnošcu kože (nabuh šaka i tabana) Sin. . ---SINDROM DIJALIZNOGA DIZEKVILIBRIJUMA(LAT.), dialysis dysequilibrium syndrome (eng.), grupa simptoma koji nastaju za vrijeme ili poslije hemodijalize ili peritonealne dijalize, a rezultat su osmotskoga pomjeranja vode u mozak. Vide se glavobolje, muka, mišicni grcevi, iritabilnost, pospanost Sin. . ---SINDROM EPIFIZE(LAT.), pineal syndrome (eng.), sindrom koji se javlja kod tumora epifize prije puberteta. Vidi se makrogenitosomija, pojava seksualne funkcije, hidrocefalus, nenormalni rast dugih kostiju Sin. . ---SINDROM FETALNOGA ALKOHOLIZMA(LAT.), fetal alcohol syndrome (eng.), se javlja kod hamile koja je hronicni alkoholicar i konzumira alkohol za vrijeme bremenitosti. Vidi se maksilarna hiopoplazija, prominencija cela i donje vilice, mikrooftalmija, usporen rast, mentalna retardacija i mikrocefalija Sin. . ---SINDROM GORNJE TORAKALNE APERTUREsyndroma aperturae thoracis superior (lat.), thoracis outlet syndrome (eng.), nekoliko neurovaskularnih sindroma koji nastaju kompresijom art. ili venae subclaviae i brahijalnoga pleksusa, uslijed nenormalnosti gornjega torakalnoga otvora (vratno rebro). Znaci su ishemija ruke, parestezije, utrnulost, slabost ruke, bol, mrtvacki pr Sin. ---SINDROM GUBITKA SOLIsalt losing syndrome (lat.), (eng.), vidi se kod prekomjernoga gubitka soli (kongenitalni defekt, gubici u gastrointestinalni trakt i sl.), a manifestuje se bljuvanjem, dehidratacijom, hipotenzijom i iznenadnom smrcu). Sin. ---SINDROM HIJAZME(LAT.), syndroma chiasmatis (eng.), chiasma syndrome (eng.), sindrom koji upucuje na proces koji zahvaca chiasma fasciculorum opticorum: slab vid, ispadi vidnoga polja, centralni skotom, glavobolja, vertigo, sinkopa itd Sin. . ---SINDROM HIPERVENTILACIONI(LAT.), hyperventilation syndrome (eng.), pojava koja se vidi kod hiperventilacije (panika, tjeskoba, strah, neuroza) kada se javlja hipokalcemija i palpitacija, osjecaj kratkoce daha, gladi za zrakom, vrtoglavice, profuzno znojenje, mravinjanje po licu i rukama, kolaps Sin. . ---SINDROM HLADNIH AGLUTININA(LAT.), cold agglutinin syndrome (eng.), prisustvo antijela koji cirkuliraju, obicno IgM koji mogu aglutinirati crvena krvna zrna, a narocito efektivno na temperaturi ispod 37° C. Hladni aglutinini su usmjereni na tri tipa polisaharida u crvenim krvnim zrnima. Prvi znak je intravaskularna hemoli Sin. . ---SINDROM HRONICNOGA UMORA(LAT.), chronic fatigue syndrome (eng.), perzistirajuci umor skoroga nastanka sa smanje-njem fizicke aktivnosti, mišicna slabost, grlobolja, malehna vatra, osjetljivost limfnih cvorova, glavobolje, depresija. Ovi se simptomi mogu dodati na bilo koji poznati uzrok. Nekad se govori o virusnoj bole Sin. . ---SINDROM IRITABILNOGA CRIJEVA(LAT.), irritable colon syndrome (eng.), promjene stolice koje idu od driskavice do zatvora ili oboga, a koje se smjenjuju. Nema vidljivih patološ-kih promjena. Postoji cest bol u trbuhu Sin. . ---SINDROM KAROTIDNOGA SINUSAsyndroma sinus carotidei (lat.), carotid sinus syndrome (eng.), sinkopa koja je nekada udružena sa konvulzijama zbog prejakoga djejstva refleksa karotidnoga sinusa kada se napravi pritisak na jedan ili oba sinusa Sin. . ---SINDROM KARPALNOGA TUNELA(LAT.), carpal tunnel syndrome (eng.), kompleks simptoma nastalih kompresijom nervus medianusa u karpalnome tunelu. Prisutni su bol, paljenje, parestezije u prstima Sin. . ---SINDROM KAVERNOZNOGA SINUSAsyndroma sinus cavernosi (lat.), cavernous sinus syndrome (eng.), nabuh vežnjace, gornjega kapka i obnosja, zajedno sa paralizom trecega, cetvrtoga i šestoga kapitalnoga živca, proptozom, uslijed tromboze ili tumora u sinus cavernosus Sin. . ---SINDROM KONJSKOGA REPAsyndroma caudae aequinae (lat.), cauda equina syndrome (eng.), jaki bol u medici, medukraku i krapilu, kropilu, koji isijava duž noge, udružen sa parestezijama i paralizama uslijed kompresije nervnih korijena Sin. . ---sindrom krade(lat.), steal syndrome (eng.), diverzija, skretanje krvnoga protoka od njegovoga normalnoga kursa u neki dodatni krvni sud ili anastomozu, odnosno kod okluzije ili subokluzije, cime jedan dio parenhima organa, koji bi normalno bio opskrbljen, gubi na doturu krvi Sin. . ---sindrom kratkoga crijeva(lat.), short bowel syndrome (eng.), svaki malapsorpcioni sindrom koji nastaje masivnom resekcijom tankoga crijeva. Vide se driskavica, steatoreja, malnutricija Sin. . ---sindrom kubitalnoga tunela(lat.), cubital tunnel syndrome (eng.), kompleks simptoma koji nastaju povredom ili kompresijom ulnarnoga živca u laktu. Javljaju se bol, utrnulost duž ulnarne strane šake i podlaktice i slabost šake Sin. . ---sindrom malapsorpcije(lat.), malapsorption syndrome (eng.), grupa poremecaja apsorpcije hrane, tako da se nalazi mnogo neapsorbiranih supstancija u stolici. Može imati mnoge uzroke (insuficijencija pankreasa, anomalije sluzavice crijeva, limfna opstrukcija). Osim steatoreje vide se i znaci pothranjenosti i vitamin Sin. . ---sindrom parkinsonizma(lat.), parkinsonian syndrome (eng.), oblik parkinsonizma zbog idiopatske degeneracije corpus striatuma ili supstantia nigra, najcešce nastaje kao posljedica letargicnoga encefalitisa. To je post encefaliticni parkinsonizam Sin. . ---sindrom postholecistektomicnisyndroma postcholecystectomicum (lat.), postcholecystectomy syndrome (eng.), stanje poslije holecistektomije uz prisustvo bola ili žutice. Najcešce zbog zaostajanja kamena u žucnim vodovima, ali cesto i uslijed psihickih razloga Sin. . ---sindrom potresanja novorodenceta(lat.), shaken baby syndrome (eng.), neurohirurški sindrom nastao uslijed prokomjernoga ljuljanja ili potresanja novorodenceta. Vidi se nabuh i sitna krvarenja u mozgu, a dijete postaje nemirno, razdražljivo, pada u komu. Sin. ---SINDROM POVLACENJA(LAT.), withdrawal syndrome (eng.), specificni organski mentalni sindrom koji nastaje iza prestanka uzimanja psihoaktivnih supstancija ako su se redovno koristile. Karakterizira ga povlacanje u sebe i prekid odnosa na okruženjem Sin. . ---SINDROM PRAZNOGA SEDLA(LAT.), empty sella syndrome (eng.), sindrom koji se dijagnosticira radiološki kojom se prilikom vidi prošireno tursko sedlo, a nema dijafragme, tako da se pravi džep subarahnoidalnoga prostora, ispu-njen likvorom. Sedlo je prazno, mada je hipofiza prisutna i spljoštena. Sekrecija hormona mo Sin. . ---SINDROM RAMENA I ŠAKE(LAT.), shoulder hand syndrome (eng.), simpaticna distrofija organicena samo na gornje ekstremitete, pracena bolom. Govori se o reumatskoj genezi Sin. . ---SINDROM SREDNJEGA REŽNJA(LAT.), middle lobe syndrome (eng.), atelektaza srednjega režnja desnoga plucnoga krila sa hronicnim pneumonitisom Sin. . ---SINDROM STECENE IMUNODEFICIJENCIJE(LAT.), acquired immune deficiency syndrome (eng.), epidemicna, prenosljiva, retrovirusna bolest uslijed infekcije ljudskim virusom imunodeficijencije (HIV) koja se manifestuje kao jako žestoka depresija odajickoga imuniteta. Zahvaca nekoliko rizicnih grupa (homoseksualce, ovisnike, primaoce transfuzije, l Sin. . ---SINDROM TALAMICNIsyndroma thalamicum (lat.), thalamic syndrome (eng.), sindrom koji je uzrokovan promjenama u talamusu, a vidi se kontralateralna hemianestezija, bol, horeoatetoidni pokreti na jednoj strani, hemiataksija, astereognozija Sin. . ---SINDROM TARZALNOGA TUNELA(LAT.), tarsal tunnel syndrome (eng.), kompleks simptoma koji se vide kod kompresije stražnjega tibijalnoga živca ili plantarnih živaca u tarzalnom tunelu. Prisutan je bol, utrnulost, parestezije stopala Sin. . ---SINDROM UZAPCENE MOŽDINE(LAT.), tethered cord syndrome (eng.), kongenitalna anomalija koja nastaje defektnim zatvaranjem nervne cijevi. Conus medullaris je nisko postavljen, a kratak, zadebljali filum terminale ga vuce prema dolje. Vidi se i puno priraslica Sin. . ---SINDROM VERTEBROBAZILARNI(LAT.), syndroma vertebrobasilare (eng.), vertebrobasilar syndrome (eng.), prolazna ishemija moždanoga stabla ili malehnoga mozga uslijed stenoze ili opstrukcije aa. vertebrales i a. basilaris. Simptomi su vertigo, diplopija, nistagmus, mišicna slabost, dizartrija Sin. . ---SINDROM ZASTOJA(LAT.), stasis syndrome (eng.), pretjerani rast bakterija u tankome crijevu koji nastaje uslijed razlicitih uzroka koji uzrokuju stazu, usporenje crijevne peristaltike, smanjenje sekrecije kiseline u želucu. Vidi se kod hronicnoga ileusa, spore peristaltike, zatim kod divertikula, anast Sin. . ---SINDROMsyndroma, ae, f (lat.), syndrome (eng.), grupa simptoma koji idu zajedno, zbir svih znaka nekog bolesnoga stanja koji može pripadati razlicitim i nesrodnim grupama bolesti, simptomski kompleks. Sin. ---SINDROM, ADRENOGENITALNIsyndroma androgenitale (lat.), adrenogenital syndrome (eng.), opci termin za grupu sindroma kod kojih je prisutna neadekvatna virilizacija, odnosno feminizacija, a potjece od strane lezija suprarenalne žlijezde (hiperplazija, tumor) Sin. . ---SINDROM, AKUTNI RADIJACIONI(LAT.), acute radiation syndrome (eng.), sindrom nastao izlaganjem citavoga tijela jonizirajuceme zracenju. Izraženost simptoma zavisi od velicine doze. Vide se muka bljuvanje, slabost driskavica, vatra, petehije, krvarenje iz sluzavica itd Sin. . ---SINDROM, ALKALNI MLIJECNI(LAT.), (ENG.), milk-alkali syndrome (eng.) javlja se kod velike upotrebe mlijeka i alkalija za dugi period vremena, a vide se hiperkalcemija, bez hiperkalijemije i hipofosfatemije, blaga alkaloza, renalna insuficijencija, hiperazotemija, kalcinoza Sin. . ---SINDROM, AMNESTICKI(LAT.), amnestic syndrome (eng.), organski duševni poremecaj karakteriziran slabim pamcenjem i amnezijom, što se dešava pri stanju pune svijesti. Dezorijentacija, konfabulacija, nesposobnost uvida u deficit memorije su glavne osobine. Vidi se kod nedostatka tijamina, hronicnoga alkoholizm Sin. . ---SINDROM, BULBARNIsyndroma bulbare (lat.), bulbar syndrome (eng.), bilo koji sindrom koji je karakteriziran le-zijom bulbarne moždine i njenih nukleusa, sa paralizom kranijalnih živaca koji odlaze od nje Sin. . ---SINDROM, CERVIKALNI(LAT.), syndroma cervicale (eng.), cervical syndrome (eng.), stanje koje nastaje iritacijom ili kompresijom na korijene vratnih živaca, a protruzijom diskusa; bol u vratu koji ide u ramena, mišice, parestezije, slabost mišica, spazam Sin. . ---SINDROM, EKSTRAPIRAMIDALNI(LAT.), syndroma extrapyramidale (eng.), extrapyramidal syndrome (eng.), bilo koja grupa klinickih smetnji za koje se smatra da su nastale zbog le-zije ekstrapiramidalnoga sistema. Vide se nenormalne nevoljne kretnje (atetoze, horea, parkinsonizam, balizam) Sin. . ---sindrom, nefroticni(lat.), nephrotic syndrome (eng.), opce ime za grupu bolesti koje zahvacaju bubrežne glomerule, a vidi se masivna proteinurija, lipidurija sa razlicitim stepenima nabuha, hipoalbuminemije i hiperlipidemije, sin. nefroza Sin. . ---sindrom, organski moždani(lat.), organic brain syndrome (eng.), konstelacija patoloških i bihevioralnih znaka koji su udruženi sa jednim ili više organskih etioloških faktora koji su više poredani po simptomima nego po etiologiji. Tu spada 6 specificnih kategorija (npr. delirijum i demencija, amnesticki sindrom itd.). Sin. . ---sindrom, postkomocionisyndroma postcommotionem cerebri (lat.), postconcussional syndrome (eng.), psihicke promjene koje nekad nastupaju poslije potresa mozga (amnezija, glavobolja, vrtoglavica, hucac, iritabilnost, umor, znojenje, palpitacije, nesanica, teškoce koncentracije). Uglavnom prestanu kad pacijent ostvari neku dobit (penzija, osiguranje, no Sin. . ---sindrom, posttraumatski distresni(lat.), posttraumatic distress syndrome, PTSD (eng.), grupa simptoma na celu sa nemirom, tjeskobom, anksioznošcu, te drugih pretežno neurotskih manifestacija, nastalih poslije pretrpljene psihicke ili fizicke traume, bez obzira na njen intenzitet Sin. . ---SINDROM, PREMENSTRUALNI(LAT.), premenstrual syndrome (eng.), sindrom koji nastaje u neko vrijeme od 2 hefte prije menstruacije (nabuh, iritabilnost, glavobolja, promjene apetita, otok njedara, zatvor, osjetjivost, slabija koncentracija). Sin. ---SINDROM, RADIKULARNIsyndroma radiculare (lat.), radicular syndrome (eng.), sindrom uslijed lezije korijena spinalnih nerava koji se sastoji u tipicnoj radikularnoj simptomatologiji Sin. . ---SINDROM, RESPIRATORNI DISTRESNI(LAT.), adult respiratory distress syndrome (eng.), skr. ARDS, funkcionalni plucni intersticijalni i alveolarni nabuh koji se obicno razvija nekoliko dana poslije povrede (npr. mozga) Sin. . ---SINDŽIRAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. radic. ---SINEHIJAsynechia, ae, f (lat.), id.(eng.), sraslina, prijanjanje pomocu neke priraslice, adhezije pojedinih tkiva (npr. adhezije irisa za socivo). Sin. ---SINEHOTOMIJAsynechotomia, ae, f (lat.), synechotomy (eng.), hirurški zahvat presijecanja adhezija Sin. . ---SINERGIJAsynergia, ae, f (lat.), synergy (eng.), 1. korelirana akcija ili kooperacija dva lijeka ili dvije strukture, a na jednom supstratu, 2. (u neurologiji) sposobnost kojom se pokreti propisno grupiraju i koordiniraju, narocito kada se traži posebno prilagodavanje Sin. . ---SINHONDROZAsynchondrosis, is, f (lat.), id.(eng.), hrskavicni spoj izmedu dvije kosti, bilo da je od hijaline bilo od fibrozne hrskavice Sin. . ---SINHRON, SYNCHRONUS-3 (lat.), synchonous (eng.), onaj koji nastaje u isto vrijeme sa nekim drugim dogadajem. Istovremen. jednovremen. Sin. ---SINISTROKARDIJAsinistrocardia, ae, f (lat.), id.(eng.), poremecaj položaja srca koje ide više prema lijevo u grudnome košu Sin. . ---SINKARIONsyncaryon, ii, n (lat.), id.(eng.), jezgro koje nastane spajanjem dva pronukleusa pri kariogamiji, fertilizaciji jezgra Sin. . ---SINKOPAsyncopa, ae, f (lat.), swoon, faint , syncope (eng.), privremeni gubitak svijesti uslijed generalizirane centralne ishemije razlicitih, cesto ekstracerebralnih, uzroka. bajilma, nesvjestica. Sin. ---SINKOPA, LARINGEALNAsyncopa laryngealis (lat.), cough syncope, laryngeal syncope (eng.), kratkotrajni gubitak svijesti uslijed eksplozivnoga paroksizmalnoga kašlja. Sin. ---SINKOPA, POSTURALNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ortostatska hipotenzija. ---SINKOPA, SRCANAsyncopa cardialis (lat.), cardiac syncope (eng.), nagli gubitak svijesti uslijed centralne ishemije uzrokovane ventrikularnom asistolijom, jakom bradikardijom ili srcanom fibrilacijom. Sin. ---SINOGRAFIJAsinographia, ae, f (lat.), sinography (eng.), radiografski prikaz sinusa Sin. . ---SINOPSISsynopsis, eos, f (lat.), id.(eng.), pregled napisanoga rada ili knjige Sin. . ---SINOSTOZAsynostosis, is, f (lat.), id.(eng.), sjedinjavanje dvije kosti sa koštanim materijalom Sin. . ---SINOVIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zglobni maz. ---SINOVIJALAN, SYNOVIALIS, e (lat.), synovial (eng.), onaj koji pripada unutraš-njem, sinovijalnome, sloju zglobne cahure ili zglobnome mazu Sin. . ---SINOVITISsynovitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija sinovijalne opne zglobne cahure. Zglob je bolan, ogranicenih kretnji, vidi se nabuh i nekad znaci slobodne tecnosti u zglobu Sin. . ---SINUSsinus, us, m (lat.), id.(eng.), šupljina ili dilatiran kanal. Opci anatomski pojam koji oznacava neki prostor, nalik na zaton, zaljev, koji se ulijeva, odnosno komunicira sa nekom strujom, maticom ili vecim prostorom Sin. . ---SINUS, KAVERNOZNIsinus cavernosus (lat.), cavernous sinus (eng.), svaki od dva sinusa tvrde moždane opne koji su locirani na obje strane tijela klinaste kosti, a koji primaju gornju oftalmicnu venu. Komuniciraju medusobno. Kroz njih prolaze obje aa. carotis internae i nn. abducentes Sin. . ---SINUS, PILONIDALNIsinus pilonidalis (lat.), pilonidal sinus (eng.), prostor koji sadrži dlake, a nalazi se u kokcigealnoj regiji, mada se može naci i na drugim mjestima. Cesto je zagnojen. Obicno je rezultat nemogucnosti dlaka da penetiraju kožu ili njihovoga utiskivanja Sin. . ---SINUS, VENSKIsinus venosus (lat.), venous sinus (eng.), 1 zajednicki venski prostor kod embrionalnoga srca koji je pripojen na stražnjemu zidu primitivnoga atrija. Prima umbilikalnu i vitelinu venu, 2. svaki prostor ispunjen venskom krvlju koji komunicira sa nekom venom koja odvodi krv ili utice u njega Sin. . ---SINUS, ZRACNI(LAT.), air sinus (eng.), sinus koji sadrži zrak, a nalazi se u nekoj kosti (npr. frontalni sinus) Sin. . ---SINUSITIS(LAT.), id. lat. i(eng.), isindija nekoga sinusa Sin. . ---SINUSOIDsinusoides, idis, f (lat.), sinusoid (eng.), 1. oblik terminalnoga krvnoga kanala koji se sastoji od velikoga nepravilnog anastomozirajucega krvnoga suda koji je prekriven retikuloendotelijem, ali nema adventicije. Nalazi se u jetri, srcu, žlijezdama, 2. ono što nalici sinusu Sin. . ---SINUSOTOMIJAsinusotomia, ae, f (lat.), sinusotomy (eng.), incizija koja otvara neki sinus Sin. . ---SIP(LAT.), (ENG.), SIN. v. mosur. ---SIPLJIVenphysematicus-3 (lat.), emphysematic (eng.), onaj koji je obilio od sipnje. emfizematican, zadušlji Sin. v. ---SIPLJIVOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. sipnja. ---SIPNJAemphysema pulmonum (lat.), pulmonary emphysema (eng.), stanje pluca karakterizirano povecanjem kapaciteta zracnih prostora distalno od terminalnih bronhiola uslijed dilatacije alveola ili destrukcije njihovih zidova. emfizem pluca, nadutost pluca, sipljivost, sopljenje. Sin. ---SIRAC, SMEGMA, atis, n. (lat.), id(eng.), sekret lojnih žlijezdi koji sadrži još i deskvamirani epitel, a koji se nalazi ispod prepucijuma kod neosunnecenih muškaraca. Izvor je infekcije narocito za ženskoga partnera, sin. smegma. Sin. ---SIRASTtyroides (lat.), tyroid (eng.), kazeozan, onaj koji na-lici siru po izgledu ili konzistenciji, sin. kazeozan Sin. . ---SIRASTA MASTvernix caseosa (lat.), cheesy varnish (eng.), supstancija sacinjena od produkata lojnih žlijezdi i deskvamiranoga epitela, a koja pokriva kožu novorodenceta. Sin. ---SIRCEacetum, i, n (lat.), vinegar (eng.), blagi rastvor sircetne kiseline, acidum aceticum, acetic acid, a nastaje fermentacijom vina ili alkohola drugoga porijekla, uglavnom djejstvom gljivice Mycoderma aceti. Sin. ---SIRCE, LEDENO(LAT.), acidum aceticum glaciale (eng.), glacial acetic acid (eng.), 99,8 % cista sircetna kiselina ( Sin. v.). ---SIRCE, MIRIŠLJAVOacetum aromaticum (lat.), aromatic vinegar (eng.), manje ili više cista sircetna kiselina, namirisana nekim eterskim zejtinom ugodnoga mirisa, a služi za masažu ili podražaj mirisanjem u slucaju nes-vjestice, što je nekada bila terapija. Mirisalo se je narocito dulsijom ( Sin. v.). Up. so mirišljava. ---SIRIDŽIK(LAT.), (ENG.), SIN. v. bjelilo, živino. ---SIRINGOBULBIJA, SYRINGOBULBIA, ae, f (lat.), id.(eng.), siringomijelija ( Sin. v.), kod koje se šupljine produžuju prema gore i zahvataju produženu moždinu. ---SIRINGOMAsyringoma, atis, n (lat.), id.(eng.), benigni tumor koji ima porijeklo od izvodnih kanala ekrinih znojnih žlijezdi. To je multipla, malehna papula, boje mesa na licu, vratu, grudima, nekada kod djevojaka poslije puberteta Sin. . ---SIRINGOMIJELIJAsyringomyelia, ae, f (lat.), id.(eng.), lagahno progresivni sindrom kod kojeg se nalaze šupljine u centralnim dijelovima kicmene moždine, narocito u vratnome dijelu. Mogu biti raznoga porijekla, tumora, povrede, infarkta, krvarenja ili bez vidljivoga uzroka. Pojava rezultira neurološkim deficit Sin. ---SIRINKSsyrinx, ingis, f (lat.), id.(eng.), 1. cijev, fistula, tuba, kanal, 2. nenormalna šupljina u kicmenoj moždini koja se nade kod siringomijelije Sin. . ---SIRIŠTEabomasus, i, m (lat.), abomasum (eng.), cetvrti i krajnji dio želuca preživara, nazvan tako jer sadrži enzim koji zgrušava mlijeko Sin. . ---SIROMAŠTVO(LAT.), poverty (eng.), odsustvo ili smanjenje neke potrebne supstancije ili nekoga elementa, koja je inace neophodna za normalno funkcioniranje (npr. siromaštvo u kalciju). Sin. ---SIROVcrudus-3 (lat.), crude (eng.), nerafiniran, nepre-cišcen, neobraden, prijesan, zelen, nesvaren, grub, prost Sin. . ---SIRUP(LAT.), (ENG.), SIN. v. sladoraca. ---SISA, V(LAT.), (ENG.), dojka. Sin. ---SISAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. bradavica 2. ---SISALJKAaspirator, oris, m (lat.), aspirator, sucker (eng.), aparat koji se upotrebljava za uklanjanje tecnosti, gnoja, ekskreta, sekreta, krvi, mehkoga tkiva iz neke šupljine ili prostora, usisivanjem, usrkivanjem. Usrkivac, usisac, sin. sisalo, aspirator. Sin. ---SISALO(LAT.), (ENG.), SIN. v. sisaljka. ---SISANCE(LAT.), (ENG.), SIN. v. napršce. ---SISANJEsuctus, i, m, suctio, onis, f (lat.), sucking (eng.), akt povlacenja mlijeka iz dojke, ali takoder i obezbjedenje mlijeka iz dojke za hranjenje napršcadi Sin. . ---SISICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bradavica. ---SISOBOLJAmastalgia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u dojci, sin. mastodinija, mastalgija. Sin. ---SISOLIKmastoides, es (lat.), mastoid (eng.), u obliku jedne sise na vimenu, nalik na sisu (npr. mastoidni nastavak na temporalnoj kosti, precessus mastoides ossis temporalis) Sin. . ---SISTEM ENDOKRINIsystema endocrinum (lat.), endocrine system (eng.), sistem žlijezdi i drugih struktura koje izlucuju svoje sastojke (hormone) u krv (unutrašnja sekrecija). Sve imaju uticaja na metabolizam (hipotalamus, hipofiza, kotlacna žlijezda, paratireoidne žlijezde, nadbubrežne žlijezde, gonade, gušteraca, paragangli Sin. . ---SISTEM HEMATOPOETICNIsystema haematopoieticum (lat.), hematopoietic system (eng.), tkiva koja služe za proizvodnju krvi (koštana srž, limfno tkivo) Sin. . ---SISTEM KARDIOVASKULARNIsystema cardiovascularis (lat.), cardiovascular system (eng.), srce i krvi sudi pomocu kojih se krv pumpa i cirkulira po tijelu Sin. . ---SISTEM LIMFATICNIsystema lymphaticum (lat.), lymphatic system (eng.), limfni sudi, limfoidno tkivo, posmatrani zajedno kao jedan funkcionalni sistem Sin. . ---SISTEMsystema, atis, n (lat.), system (eng.), niz ili serija medusobno zavisnih, spojenih dijelova, objekata ili organa koji funkcioniraju zajedno u zajednickoj namjeri održavanja funkcije ili proizvodnje onih elemenata koje nije svaki od tih organa u stanju samostalno održavati ili proizvoditi Sin. . ---SISTEM, AUTONOMNI NERVNIsystema nervorum autono-micum (lat.), autonomic nervous system (eng.), dio živcanoga sistema koji se odnosi na regulaciju aktivnosti srcanoga i glatkih mišica i žlijezdi. Sastoji se od dva dijela, simpaticki i parasimpaticki živcani sistem Sin. . ---SISTEM, CENTRALNI NERVNIpars centralis systematis nervosi (lat.), central nervous system (eng.), dio nervnoga sistema koji se sastoji od mozga i kicmene moždine, skr. CNS Sin. . ---SISTEM, CIRKULATORNIsystema circulatorium (lat.), circulatory system (eng.), kanali, krvni i limfni sudi, kuda cirkuliraju tecnosti koje hrane tkiva. Cesto je termin ogranicen samo na one sude koje vode kr Sin. v. ---SISTEM, DIGESTIVNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. trakt alimentarni. ---SISTEM, EKSTRAPIRAMIDALNIsystema nervorum extrapyramidale (lat.), extrapyramidal system (eng.), neprecizan termin koji više govori o funkcionalnom nego o anatomskome dijelu centralnoga nervnoga sistema, a odnosi se na dio koji kontrolira motorne funkcije, ali nije dio piramidalnoga trakta (corpus striatum, nucleus subthalamicus, substantia nigra, nu Sin. . ---SISTEM, GENITALNIorgana genitalia (lat.), genital system (eng.), sistem organa koji je razlicit kod muškarca i žene, a koji je zadužen za proizvodnju sjemena, odnosno jajašca, njegovu nidaciju, nošenje ploda i njegov izgon. Intimno je povezan sa urinarnim sistemom Sin. . ---SISTEM, IMUNI(LAT.), immune system (eng.), sistem koji se sastoji od odajickih i molekularnih komponenata ciji je primarni zadatak zaštita od stranih bjelancevina i supstancija (limfociti, makrofagi, antitijela, limfokini, granulociti, sistem komplementa) Sin. . ---SISTEM, LIMBICNIsystema limbicum (lat.), limbic system (eng.), grupa moždanih struktura koje su udružene sa mirisom, ali im je veca važnost u autonomnim funkcijama, nekim aspektima osjecanja i ponašanja Sin. . ---SISTEM, LIMFOIDNI(LAT.), lymphoid system (eng.), limfoidno tkivo tijela posmatrano zajedno kao jedan sistem i može biti podijeljen na primarni (timus, koštana srž) i sekundarni (limfni cvorovi, slezena, krajnici), gdje limfociti uzimaju udjela u imunom odgovoru Sin. . ---SISTEM, LIMFORETIKULARNIsystema lymphoreticularis (lat.), lymphoreticular system (eng.), tkiva limfoidnoga i retikuloendotelijalnoga sistema posmatrana zajedno kao jedan sistem, jedna cjelina Sin. . ---SISTEM, LOKOMOTORNI(LAT.), locomotor system (eng.), strukture živoga organizma odgovorne za kretanje (kod ljudi su to mišici, zglobovi, ligamenti, kosti, arterije i vene koje ih snabdijevaju) Sin. . ---SISTEM, NERVNIsystema nervosum (lat.), nervous system (eng.), sistem organa koji koleriraju i prilagoduju reakcije nekoga organizma vanjskim i unutrašnjim uslovima, a sastoji se od centralnoga i perifernoga nervnoga sistema Sin. . ---SISTEM, PARASIMPATICNIpars parasympathica systematis nervosi autonomici, systema nervorum parasympathicum (lat.), parasympathetic nervous system (eng.), dio vegetitativnoga nervnoga sistema cije preganglionarne niti putuju sa III, VII, IX, X, i XI moždanim živcem i od II do IV sakralnoga korijena. Inerviraju srce, glatke mišice, žlijezde glave i vrata, drob. Ganglioni se nalaze u blizini organa koji su in Sin. . ---SISTEM, RESPIRATORNIapparatus respiratorius (lat.), respiratory system (eng.), cjevasti i kavernozni organi i strukture kojima je glavna zadaca uzimanje zraka, njegovo provodenje, izmjena plina i izbacivanje iskorišcenoga plina. put dihalni. Sin. ---SISTEM, RETIKULOENDOTELIJALNIsystema reticuloendothelialis (lat.), reticuloendothelial system (eng.), grupa odajica koje imaju sposobnost da preuzmu i razlože inertne cestice i boje.Ne nalaze se na jednome mjestu u organizmu. Tu spadaju makrofagi, endotelijalne odajice koje prekrivaju sinusoide jetre, slezene, odajice koštane srži, retikularne odajice lim Sin. . ---SISTEM, SIMPATICNI NERVNIpars sympathetica systematis nervosi autonomici, systema nervorum sympathicum (lat.), sympathetic nervous system (eng.), dio autonomnoga nervnoga sistema kojega cine preganglionarne niti koje dolaze od odajica u grudnim i gornjim slabinskim nivoima kicmene moždine, izlaze preko prednjih rogova i kao rami communicantes ulaze u simpaticna stabla, gdje se vežu sa ganglionarnim Sin. . ---SISTEM, URINARNIorgana urinaria (lat.), urinary system (eng.), organi koji su odredeni za izlucivanje, zadržava-nje, sekreciju i izbacivanje bureži Sin. . ---SISTEM, VESTIBULARNI(LAT.), systema vestibulare (eng.), vestibular system (eng.), tjelesne strukture koje su vezane sa primanjem i prenošenjem osjecaja ravnoteže Sin. . ---SISTEM, VIDNI(LAT.), visual system (eng.), serija organa i struktura koje primaju vidne senzacije i prenose ih u mozak Sin. . ---SISTOLA, ATRIJALNAsystole atrialis (lat.), atrial systole (eng.), kontrakcija mišica atrija cime krv biva potisnuta iz pretkomora u komore. Sin. ---SISTOLA, SYSTOLE, es f (lat.), id.(eng.), kontrakcija ili period kontrakcije srca, narocito komora, što ima svoje fiziološke implikacije. Sin. ---SISTOLA, VENTRIKULARNAsystole ventricularis (lat.), ventri-cular systole (eng.), kontrakcija srcanih komora cime krv biva potisnuta iz komora u aortu i arteriju pulmonalis. Sin. ---SISTOLICANsystolicus-3 (lat.), systolic (eng.), ono što pripada sistoli ili što nastaje sa sistolom, što se dešava istovremeno sa sistolom ventrikula. Sin. ---SITASTcribrosus-3, cribratus-3 cribriformis, e (lat.), cribrate, cribriform, sievelike (eng.), onaj koji ima više rupica na svojoj strukturi ili na površini, perforiran sa malehnim otvorima, na sito nalik. kribrozan, kribriforman. Sin. ---SITNIKos ethmoidale (lat.), ethmoid bone (eng.), kubicna kost, postavljena izmedu orbita, a sastoji se od lateralnih šupljikastih masa i laminae cribrosae, sitaste ploce. etmoidalna kost, rešetaca. Sin. ---SITNOODAJICKIparvicellularis, e (lat.), parvicellular (eng.), sastavljen od malehnih odajica, sin parvicelularan Sin. . ---SITO(LAT.), cribrum, i, n (lat,.), sieve (eng.), jednostavno sredstvo za prosijavanje; zavisno od gustine pora, sito propušta sitnije, a zadržava krupnije dijelove mliva-mekinje Sin. . ---SITOFOBIJAsitiophobia, ae, f (lat.), sitophobia (eng.), iracionalni strah od jela ili hrane, pren. strah od debljanja Sin. . ---SITOLOGIJAsitiologia, ae, f (lat.), sitology (eng.), zbir zna-nja koja se ticu ishrane, hrane, dijeta, nutricije i sl Sin. . ---SITOMANIJAsitiomania, ae, f (lat.), sitomania (eng.), intenzivna glad, morbidna želja za hranom, id. bulimija Sin. . ---SITOSTsatias, atis, f, satietas, atis, f (lat.), satiety, to be fed (eng.), nahranjenost, nemogucnost daljega uzimanja hrane, jer je potreba i želja zadovoljena, zadovoljenost jelom i picem Sin. . ---SITOTERAPIJA, SITIOTHERAPIA, ae, f (lat.), sitotherapy (eng.), lijecenje hranom korišcenjem odredenih dijeta Sin. . ---SITOTOKSIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. trovanje hranom. ---SITUACIJAsituatio, onis, f (lat.), situation (eng.), 1. kombinacija raznih faktora s kojim se suceljava neki pojedinac, 2. (u psihologiji), ukupni zbir psihickih, psiholoških i sociokulturnih cinilaca koji uticu na neku osobu i induciraju njeno ponašanje Sin. . ---SJECANJEmemoria, ae, f (lat.), remembering (eng.), iznošenje materijala iz pamcenja u svijest i konverzaciju. V. pamcenje Sin. . ---SJEDILJAKos ischii (lat.), ischial bone (eng.), donji, stražnji dio kosti kuka. U odrasle osobe nije samostalna kost nego sjedinjena u kost kuka. sjedalna kost, sjednjaca. Sin. ---SJEDINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sijedenje. ---SJEDINJAVANJE, SPLICING(LAT.), (eng.), spajanje, sjedinjavanje i kombiniranje individulanih DNA (RNA) molekula jedne sa drugom kao u proizvodnji himerskih gena Sin. . ---SJEDNJACA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sjediljak. ---SJEKincisura, ae, f (lat.), notch (eng.), usjek, ulegnuce (depresija), zasjek, na rubu kosti ili nekoga organa, sin. incizura, usjek Sin. . ---SJEKAVICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sandžije. ---SJEKNJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. seknja. ---SJEKOTINAvulnus scissum, vulnus caesum (lat.), incised wound (eng.), rana napravljena oštrim orudem ravnih rubova, nije jako podložna infekciji Sin. . ---SJEKUTICIdentes incisivi (lat.), incisor teeth (eng.), 4 prednja zuba, dva sa svake strane medijalne linije u svakoj vilici, cetverougaone krune, a imaju po jedan korijen. Služe sijecenju hrane. zubi, incizivi, prednjaci. Sin. ---SJEME1. sperma, atis, n (lat.), sperm (eng.), gusta bjelicasta tecnost koja pri ejakulaciji izlazi iz muškoga spolnoga organa, a najvecim dijelom je produkt tašaka, ali i drugih žlijezdi. Sadrži muške oplodne odajice, spermatozoide i blage alkalne je reakcije, sin. sperma, menija, 2. semen, inis, n ( Sin. ---SJEMENseminalis, e (lat.), seminal (eng.), onaj koji pripada sjemenu, npr. sjemena kesica Sin. . ---SJEMENJACA(LAT.), (ENG.), SIN. v. jajnik. ---SJENAumbra, ae, f (lat.), shadow (eng.), neka figura ili radiološka promjena, tacno nedefinirana, koja nastaje prekidom svjetla ili drugih zraka, a koja se vidi na rendgenskom snimku kao nešto zatamnjena struktura Sin. . ---SJENANIKAfolia Sennae (lat.), senna (eng.), suho lišce trave Cassia acutifolia koje se administrira u obliku caja i odlican je laksans, sin. sena. Up. selamecija Sin. . ---SJETA, TRISTITIA, ae, f (lat.), sadness, sorrow (eng.), žalost, tuga, mrka zbilja, tužno stanje Sin. . ---SJETANtristis, e (lat.), sad (eng.), tužan, žalostan, neveseo, bolan, nesretan Sin. . ---SJEVOTINArheumatismus chronicus (lat.), chronic rheumatism (eng.), boli u kostima kod hronicnoga reumatizma, Sin. v. reumatizam. ---SKAFOCEFALIJAscaphocephalia, ae (lat.), scaphocephaly (eng.), cunast oblik glave. Glava je nenormalno duga i uska, a rezultat je preranoga srašcenja sagitalne suture Sin. . ---SKALAscala, ae, f (lat.), scale (eng.), šema ili sredstvo pomocu kojeg se može nešto mjeriti ili procjenjivati Sin. . ---SKALENOTOMIJAscaleonotomia, ae, f (lat.), scalenotomy (eng.), presijecanje nejednakoga mišica vrata hirurškim putem Sin. . ---SKALP(LAT.), (ENG.), SIN. v. poglavina. ---SKAMONIJAConvolvulus scammonia (lat.), scammony (eng.), biljka u Turskoj i Siriji koja daje gumast ili smolast sok, a koji je antihelmintik i katartik Sin. . ---SKAPULARANscapularis, e (lat.), scapular (eng.), ono što pripada skapuli, plecki, ili se nalazi u njenoj neposrednoj blizini Sin. . ---SKAPULEKTOMIJAscapulectomia, ae, f (lat.), scapulectomy (eng.), hirurško vadenje citave plecke Sin. . ---SKAPULODINIJAscapulodynia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u predjelu plecke Sin. . ---SKARIFIKACIJAscarificatio, onis, f (lat.), scarification (eng.), 1. pravljenje ogrebotiona ili sitnih uboda na koži radi kalemljenja ospica. urezivanje ospica. 2. Grebanje kože, u hirurgiji kao oznaka za mjesto operacije. Sin. ---SKARLATIFORMANscarlatiformis, e (lat.), scarlatiform (eng.), ono što nalici šarlahu, skerletu, skrletu (npr. ospa.) Sin. . ---SKATOFAGIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. koprofagija. ---SKATOL(LAT.), skatole (eng.), kristalni amin sa jakim karakteristicnim zadahom na ljudski izmet. Nastaje dekompozicijom bjelancevina u crijevima, odnosno direktno iz aminokiseline triptofana Sin. . ---SKATOSKOPIJAscatoscopia, ae, f (lat.), scatoscopy (eng.), pregled, inspekcija, izmeta, nedžaseta Sin. . ---SKELET(LAT.), (ENG.), SIN. v. lugaca ili kostur. ---SKELETNIsceletalis, e (lat.), sceletal (eng.), onaj koji pripada kosturu Sin. . ---SKEN(LAT.), (ENG.), scan (eng. skr. od sciniscan), rijec koja se odomacila u bosanskome jeziku, a predstavlja graficki nalaz ultrazvucne dijagnostike, kompjuterizirane tomografije, magnetske rezonanse i sl Sin. . ---SKENIRANJE(LAT.), scanning (eng.), akt ispitivanja i vizualnoga predstavljanja razlicitih dijelova ljudskoga organizma na malehnim grafickim prikazima, obicno na kvadratnom filmu cija je stranica velicine 5 cm, a upotrebljavajuci radioizotopske materijale, kompjuteriziranu tomografiju, mag Sin. . ---SKERLET(LAT.), (ENG.), id. sa šarlah ( Sin. v.). ---SKIBALAscybala, orum, n (lat.), id.(eng.), suha, tvrda masa, sacinjena od fekalnih masa u crijevima koji se mogu pipati palpacijom trbuha Sin. . ---SKIDAC KAMENCA(LAT.), scalar (eng.), stomatološki instrument raznoga oblika (srpast, ravan, u obliku dlijeta) za skida-nje zubnoga kamenca Sin. . ---SKIDANJE KAMENCA(LAT.), scaling (eng.), odstranjivanje tvrdih, ali i mehkih, naslaga (plaka) sa površine zuba Sin. . ---SKIJASKOP(LAT.), (ENG.), SIN. v. retinoskop. ---SKIJASKOPIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. retinoskopija. ---SKIROZANscirrhosus-3 (lat.), scirhous (eng.), onaj koji je tvrd i prožet tvrdim ožiljnim, veznim tkivom. Rijec je obicno o tumoru koji ima puno veziva i zato je tvrd (npr. skirozni karcinoma) Sin. . ---SKLEREDEM(LAT.), scleredema (eng.), difuzno, simetricno otvrd-njavanje kože koja izgleda kao drvo, a nepoznate je etiologije. Pocinje na licu, glavi, vratu, pa se progresivno širi na ramena, grudni koš. Prethode mu razni infektivni procesi, narocito stafilokokna infekcija, a nastaje u vezi Sin. . ---SKLEREMAsclerema, atis, n (lat.), id.(eng.), akutna, nekad fatalna, bolest masnoga tkiva koja se cesto dogada kod debilne djece. To je difuzna progresivna induracija masnoga tkiva. Koža je hladna, žuckasta i teško savitljiva. Sin. ---SKLERITISscleritis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija bioke. Može biti duboka ili površna, a duboka inflamacija može biti udružena sa istanjenjem ili oticanjem bioke. Sin. ---SKLERODAKTILIJAsclerodactylia, ae, f (lat.), sclerodactyly (eng.), sklerodermija prstiju. Sin. ---SKLERODERMIJAscleroderma, atis, n (lat.), id.(eng.), hronicno zadebljanje i otvrdnuce kože koje se može naci kod raznih bolesti, a dešava se lokalizirano i difuzno. Sin. ---SKLERODERMIJAlokalizirana, morphea, ae, f (lat.), id.(eng.), lokalizirani oblik sklerodermije, karakteriziran prisustvom jedne ili više neinduciranih, ružicastih mrlja, poslije kojih nastaju plakovi na kojima je koža tvrda, suha i glatka. I ova sklerodermija se može generalizirati Sin. . ---SKLERODEZMIJAsclerodesmia, ae, f (lat.), id.(eng.), zadeb-ljanje i otvrdnuce nekoga ligamenta Sin. . ---SKLEROFTALMIJAsclerophtalmia, ae, f (lat.), id.(eng.), stanje u kojemu je periferija rožnjace opakna, a samo je centralni dio proziran. Nastaje zbog nedovoljne diferencijacije bioke i rožnjace Sin. . ---SKLEROMA, SCLEROMA, atis, n (lat.), id.(eng.), otvrdnjenje komadica kože ili drugoga tkiva na nosu i grkljanu Sin. . ---SKLEROMALACIJA, SCLEROMALACIA, ae, f (lat.), id.(eng.), dege-neracija, istanjivanje i smekšavanje bioke, koje nastaje kod pacijenata sa reumatskim artritisom Sin. . ---SKLEROTERAPIJAsclerotherapia, ae, f (lat.), sclerotherapy (eng.), lijecenje venskih spletova (hemoroidi, vene), sa sklerozantnim materijalom ( Sin. v. sklerozant). ---SKLEROTICANscleroticus-3 (lat.), sclerotic (eng.), tvrd, stvrdnut, otvrdnut, pripada sklerozi, nije elastican. Sin. ---SKLEROTOMIJAsclerotomia, ae, f (lat.), sclerotomy (eng.), hirurška inzicija bioke Sin. . ---SKLEROZA, INICIJALNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sifilis primarni. ---SKLEROZA, SCLEROSIS, is, f (lat.), id.(eng.), induracija, otvrd-njavanje, narocito otvrdnjavanje nekoga dijela poslije inflamacije ili bolesti intersticijalne supstancije. Termin je narocito prisutan kod otvrdnjavanja nervnoga tkiva uslijed hiperplazije veznoga tkiva i kod zadebljavanja, odnosno ocvr Sin. ---SKLEROZANTsclerosans, antis, m (lat.), sclerosant (eng.), hemijsko iritabilno sredstvo koje uneseno u venu daje inflamaciju i fibrozu, te obliteraciju lumena. Upotrebljava se za lijecenje proširenih vena Sin. . ---SKLONobnoxius-3 (lat.), inclined (eng.), onaj koji inklinira, pokazuje sklonost, prirodnu ili stecenu, za razvoj neke bolesti Sin. . ---SKLOP(LAT.), (ENG.), SIN. v. grada. ---SKLOPCI(LAT.), (ENG.), SIN. v. škripac. ---SKLUPCANconvolutus-3 (lat.), coiled (eng.), savijen, presavijen, tortuozan, nepravilno namotan Sin. . ---SKOCNICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. custek. ---SKOLEKSscolex, icis, f (lat.), id.(eng.), organ kojim se pljosnate gujavice pridržavaju i hrane, smješten na prednoj strani parazita Sin. . ---SKOLIOTICANscolioticus-3 (lat.), scoliotic (eng.), onaj koji pripada ili je karakteriziran skoliozom (npr. skolioticna kicma) Sin. . ---SKOLIOZA, SCOLIOSIS, is, f (lat.), id.(eng.), znacajna lateralna iskrivljenost, savijenost povora, kicme. Ona je u odnosu na normalnu ravnu vertikalnu liniju iskrivljena u stranu. Sin. ---SKOMLJIVadstringens, entis (lat.), adstringent (eng.), adstringentan, onaj koji skuplja, pripada adstringencijama ( Sin. v.), sin. adstringentan. ---SKOMLJIVA SREDSTVAremedia adstringentia (lat.), adstringents (eng.), sredstva koja stežu, skupljaju, sin. adstringensi, stiptika 1 Sin. . ---SKOPIJAscopia, ae, f (lat.), scopy (eng.), rijec koja znaci pregled, pregledanje instrumentom. Ima prefiks koji oznacava koji se dio pregleda (npr. artroskopija) Sin. . ---SKOPOFILIJA(LAT.), (ENG.), 1. Sin. v. voajerizam, 2. v. egzibicionizam. ---SKOPOFOBIJA, SCOPOPHOBIA, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalni strah da se bude viden Sin. . ---SKORBUT, DJECIJIscorbutus infantilis (lat.), infantile scurvy (eng.), identicna bolest kao i skorbut ( Sin. v.), ali kod djece. Simptomi su isti, a hematomi su cešci na i u glavi, uz izostanak izraženog gingivitisa. Veoma je izražena anemija sa jakom bljedocom djeteta. ---SKORBUT, SCORBUTUS, i, m (lat.), scurvy (eng.), stanje nastalo nedostatkom vitamina C u hrani, a manifestira se slabošcu, anemijom, krvarenjem iz natecenih desni i tendencijom krvarenja u mišicima, zbog cega se javljaju induracije, najcešce na potkoljenicama. nuzla, kriva, poljacina. Sin. ---SKORIDBA, V(LAT.), (ENG.), ukocenost Sin. . ---SKORINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. okorina. ---SKOTOFILIJAscotophilia, ae, f (lat.), id.(eng.), sklonost prema mraku, tami Sin. . ---SKOTOFOBIJAscotophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), neurotski, iracionalan strah od mraka Sin. . ---SKOTOMscotoma, atis, n (lat.), id.(eng.), jedan dio vidnoga polja pojedinca koji je slijep, obicno okružen zonom smanjenoga vida. Ima ih raznih oblika i odnosa prema bojama (npr. skotom za neku boju) Sin. . ---SKOTOM, MENTALNIscotoma mentalis (lat.), mental scotoma (eng.), (u psihijatriji) figurativno receno, bijela mrlja u necijoj psihickoj svijesti. Pacijent nije u stanju da napravi unutrašnji uvid u dio svojih mentalnih potreba i da ih razumije. Odsustvo pogleda u dio vlastite unutraš-njosti Sin. . ---SKRACENJEabbreviatio, onis, f (lat.), abbreviation (eng.), pojava da je jedan dio tijela, narocito ekstremitet, kraci od drugoga. abrevijacija. Sin. ---SKRAMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. membrana, samo u smislu diftericne ili slicne membrane. ---SKRANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. oko, slijepo. ---SKRETAC OKAoculogyrus-3 (lat.), oculogyric (eng.), onaj koji skrece ocnu jabucicu, okrece je oko anterioposteriorne osovine Sin. . ---SKRIBOMANIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. graforeja. ---SKRIKAStellaria media (lat.), chickwort (eng.), trava koja se ranije upotrebljavala kao izvor sluzi radi blagoga antiflogistickoga djelovanja, sin. krika Sin. . ---SKRINING(LAT.), screening (eng.), ispitivanje ili testiranje grupe pojedinaca da bi se odvojio onaj koji je zdrav od bolesnoga, onaj sa defektom ili onaj sa povecanim rizikom Sin. . ---SKROB(LAT.), (ENG.), SIN. v. škrob. ---SKROTALANscrotalis, e (lat.), scrotal (eng.), onaj koji pripada mošnjama, ili proizilazi iz njih Sin. . ---SKROTUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. mošnje. ---SKROVIToccultus-3 (lat.), occult (eng.), onaj koji se sakri-ven od pogleda ispitivaca (npr. prekriven intaktnom kožom kao što je spina bifida occulta) Sin. . ---SKUPLJANJE(LAT.), shrinkage (eng.), redukcija u velicini, prostira-nju ili kolicini, bez obzira na mehanizam kako to nastaje Sin. . ---SKVAMATIZACIJAsquamatisatio, onis, f (lat.), squamatization (eng.), transformacija odajica drugoga tipa u skvamozne odajice, skvamozna metaplazija. Sin. ---SKVAMOZANsquamosus-3 (lat.), squamous (eng.), prhutav, ljuspast, ljuspicave grade. prhutlji Sin. v. ---SKVAŽINAporus, i, m (lat.), pore (eng.), malehni otvor na nekoj strukturi kuda obicno ulazi krvni sud, sin. pora, rupa, otvor Sin. . ---SKVRCENcorrugatus-3 (lat.), corrugated (eng.), smanjen, umanjen nabiranjem, smežuravanjem, sušenjem Sin. . ---SLAB1.infirmis, e (lat.), feeble (eng.), osoba smanjenih životnih funkcija i kapaciteta, te smanjenih mogucnosti, bilo bolešcu, bilo iznemoglošcu. zajif, 2. debilis, e (lat.). weak (eng.), bez snage, zakržljao, sa fizickim ili psihickim nedostatkom, 3. asthenicus-3 (lat.), asthenic (eng.), malaksao, bez snage, karakteriziran astenijom, cesto u znacenju jako mrša Sin. v. ---SLABINElumbi, orum, m, ilia, ilium, n (lat.), loins, flank (eng.), dio leda i tijela sa strane, bez koštane podrške, od grudnoga koša do karlice, bok. tancine, cresla, dim-lje, ledvica, tanjac. Sin. ---SLABINSKIlumbalis, e (lat.), lumbar (eng.), ono što pripada slabinama, dijelu tijela sa obje strane lumbalne kicme, od grudnoga koša do ruba karlice. Sin. ---SLABOKRVANanaemicus-3 (lat.), anemic (eng.), izražene slabokrvnosti, malokrvnosti, anemije. V. malokrvan. Sin. ---SLABOST1. infirmitas, atis, f (lat.), infirmity, weakness (eng.), nemocnost tijela i psihe, bolest koja to prouzrokuje, odsustvo životne snage i radosti. beteg, 2. debilitas, atis, f (lat.), debility (eng.), gubitak, zakržljalost, nedostatak snage, fizicki ili duševni nedostatak, npr. duševna slabost, debilitas mentis, umna zaostalost i najlakšem stepenu, 3. asthenia, ae f (lat.), weakness (eng.), malaksal ---SLABOUMAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. cabljast. ---SLABOUMLJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. kratkoumlje. ---SLADmaltum, i, n (lat.), malt (eng.), potopljeni, nakvašeni jecam koji je proklijao, a potom sušen. Sadrži dekstrozu, maltozu i dijastazu. Uglavnom se upotrebljava za proizvodnju alkohola Sin. . ---SLADAKmelitus-3 (lat.), sweet (eng.), slatkoga okusa, onaj koji ima primjesu nekoga šecera koji mu daje okus. Orig. lat. onaj koji je napravljen s medom i odnosi se na šecernu bolest (diabetes melitus) Sin. . ---SLADIC(LAT.), (ENG.), SIN. v. slatka paprat. ---SLADOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. šecer. ---SLADORACAsirupus, i, m (lat.), syrup (eng.), koncentrirana otopina šecera, saharoze, u vodi ili drugome otapalu, nekada sa dodatkom supstancije medicinskoga djelova-nja i elemenata koji popravljaju ukus i miris, sin. šurup, sirup Sin. . ---SLANsalinus-3 (lat.), saline (eng.), 1. onaj koji sadrži soli u svom sastavu do te mjere da mu daje poseban ukus. Bolje bi bilo posoljen, salcitus-3, salted, 2. onaj koji ima u sebi otopljene soli, bez obzira na kolicinu (npr. slani rastvor), onaj koji je prirode soli Sin. . ---SLANINAlardum, i, n (lat.), lard (eng.), sušeno masno tkivo svinje Sin. . ---SLANINASTlardeus-3 (lat.), lardaceous (eng.), ono što nalici slanini, ima izgled slanine Sin. . ---SLATKA PAPRATPolypodium vulgare (lat.), adder's fern (eng.), višegodišnja biljka ciji je rizom slatkast po cemu je dobila ime. Blag je ekspektorans, narocito u smjesi sa drugim Sin. . ---SLEZENAlien, is. m (lat.), spleen (eng.), limfocitni organ, oblika žlijezde bez izvodnoga kanala, a smješten u lijevom gornjem dijelu trbuha. Sin. ---SLIJEP, COECUS-3 (lat.), blind (eng.), 1. osoba koja ne vidi, nema osjecaj svjetla ni na jednome oku, 2. cjevast organ koji na jednom kraju završava bez izlaza (npr. slijepo crijevo) Sin. . ---SLIJEPA PROBA(LAT.), single blind (eng.), nacin ispitivanja lijeka ili nekoga agensa u toku klinickoga istraživanja u kojemu oni koji primaju taj tretman ne znaju šta primaju. Up. dvostruko slijepa proba Sin. . ---SLIKAimago, inis, f (lat.), image, picture (eng.), predstav-ljanje crtežom ili fotografijom, prikaz koncepcije ili zbira nalaza sa više ili manje realnosti prema objektu. Up. krvna slika i krvna slika, diferencijalna Sin. . ---SLIVtorcular, aris, n (lat.), id.(eng.), mjesto gdje se sustjecu krvni protoci sa raznih tokova (npr. torcular Herophili ili confulens sinuum). utok, ušce 2. Sin. ---SLJEPILO SNIJEŽNOniphablepsia, ae, f (lat.), snow blidness (eng.), privremeno slabljenje vida zbog povrede površnih odajica rožnjace, nastalo ultravioletnim zracima sunca koji se pojacavaju odbijanjem od bjeline snijega Sin. . ---SLJEPILOamaurosis, is, f, caecitas, atis, f, ablepsia, ae, f, anopsia, ae, f (lat.), blindness (eng.), nesposobnost registracije culom vida, posebno nesposobnost videnja uz intaktnost oka, a uslijed lezije optickoga nerva ili mozga. nevid, sljepilo. Sin. ---SLJEPILO, DNEVNOhemeralopia, ae, f (lat.), day blidness (eng.), slabije videnje na jarkome svjetlu, sin. hemeralopija Sin. . ---SLJEPILO, DUŠEVNOpsychanopsia, ae, f (lat.), id.(eng.), vizualna agnozija, nemogucnost raspoznavanja stvari vidom uslijed lezije u mozgu, a pri tome je ocuvan osjecaj vida. Id. sljepilo. kortikalno Sin. . ---SLJEPILO, EPIDEMICNOamaurosis epidemica (lat.), epide-mic blindness (eng.), oblik pticije leukoze sa sljepilom i nepravilnom depigmentacijom dužice na jednome ili oba oka Sin. . ---SLJEPILO, FUNKCIONALNOcaesitas functionalis (lat.), functional blindness (eng.), nesposobnost videnja zbog konverzivne neuroze. Pacijent defakto vidi i ima normalne reakcije na svjetlo Sin. . ---SLJEPILO, KORTIKALNOamaurosis corticalis (lat.), cortical blindness (eng.), nesposobnost raspoznavanja predmeta uslijed lezije kortikalnih vidnih centara. Bolesnik ima osjecaj svjetla. Id. sljepilo, duševno Sin. . ---SLJEPILO, NOCNOnyctalopia, ae, f (lat.), night blindness (eng.), odsustvo ili veoma hrdav vid nocu ili u sumraku, sin. niktalopija Sin. . ---SLOŽEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. višestruk 1. ---SLUCAJcasus, us, m (lat.), case (eng.), svaki pojedinacni bolesnik zajedno sa svojom bolešcu predstavljen kao medicinski zanimljiv objekat Sin. . ---SLUCAJANfurtuitas-3 (lat.), furtuitous, random, casual (eng.), onaj koji pripada procesu koji zavisi iskljucivo od slucajnosti, narocito vrijedi za onoga koji dolazi po odredenoj vjerovatnosti, onaj koji nastaje slucajem, a ne po ustaljenim pravilima ili zakonima Sin. . ---SLUZ, PITUITA, ae, f, mucus, i, m (lat.), slime (eng.), ekskret sluznica, sastavljen od sekreta njihovih žlijezda, pomiješan sa neorganskim solima, deskvamiranim odajicama i leukocitima. bale, glen. Sin. ---SLUZAV, MUCOSUS-3 (lat.), mucous (eng.), 1. onaj koji pripada ili nalici na sluz ( Sin. v.), 2. pokriven, prekriven, sa sluzi, 3. proizvodi i sadrži sluz. ---SLUZAVA PASTAmucilago, inis, f (lat.), mucilage (eng.), vještacka polutecna pasta ( Sin. v.) u farmaciji, koja se upotrebljava kao vehikulum, demulcent i ekscipijent, 2. prirodno formirana sluz na biljkama koja se sastoji od rastvorene gumaste tvari. ---SLUZAVICAtunica mucosa (lat.), mucous membrane (eng.), bilo koja opna koja izlucuje sluz, a oblaže tubularne strukture u organizmu i šupljine organa. Sastoji se od epitela, bazalne membrane, laminae propriae i laminae musculorum, sin. mukozna opna, mukoza, sluznica, sluzokoža, sluzna koža Sin. . ---SLUZAVICKImucosus-3 (lat.), mucosal (eng.), onaj koji pripada nekoj sluzavici, tunica mucosa, sin. mukozni Sin. . ---SLUZNICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sluzavica ---SLUZOKOŽA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sluzavica. ---SLUŠNA CIJEVtuba auditoria, tuba pharyngotympanica (lat.), auditory tube (eng.), kanal oko 36 mm dug prekri-ven sluzavicom, a spaja cavum tympani i ždrijelo, a služi izjednjacavanju pritiska Sin. . ---SLUŠNIauditivus-3 (lat.), auditive (eng.), onaj koji pripada sluhu Sin. . ---SMANJENdiminutus-3 (lat.), diminished, reduced (eng.), novi kvalitet organa ili strukture poslije nastanka redukcije u velicini ili kolicini Sin. . ---SMANJENA KISELOSTsubaciditas, atis, f (lat.), subacidity (eng.), smanjenje kiselosti u želucu što daje odredene simptome Sin. . ---SMANJENJEdiminutio, onis, f (lat.), diminution (eng.), redukcija, opadanje, u velicini ili kolicini Sin. . ---SMEÐ, FUSCUS-3 (lat.), brown (eng.), boja izmedu žute i crvene koja se dobije njihovim miješanjem. mrk, kahvaji. Sin. ---SMEGMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sirac. ---SMEGMALIT, SMEGMALITHUS, i, m (lat.), smegmalith (eng.), depozicija kalcija koja je kamencicu nalik, a koja se nalazi ispod kožice kod neosunnecenih Sin. . ---SMEKŠANJE1. v. omekšanje, 2. mollitia, ae, f (lat.), softening (eng.), svaka pojava da tkivo na odredenom mjestu postaje mekše nego što je uobicajeno Sin. . ---SMETEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. pometen. ---SMETENOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. smucenost. ---SMETNJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. poremecaj. ---SMIJATI (SE)ridere (lat.), laugh (eng.), praviti poseban izraz lica i posebno raspoloženje, praceno glasnim uzvicima u okolnostima posebne veselosti i dobroga raspoloženja Sin. . ---SMIJEHrisus, us, m (lat.), laughter (eng.), serija spasticnih i dijelom nevoljnijh udaha sa ispuštanjem neartikuliranih zvuka, što je normalna ugodna i fiziološka reakcija, ali može biti i neadekvatna, histericna manifestacija ili refleks uslijed podraživanja škakljanjem. Sin. ---SMIJEH, CINICAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. smijeh, sardonican. ---SMIJEH, SARDONICANrisus sardonicus, risus caninus (lat.), canine laugh, sardonic laugh (eng.), grc mišica lica kod tetanusa sa podizanjem nazolabijalne brazde koji podsjeca na cinican, sardonican, osmijeh. smijeh, cinican. Sin. ---SMJEHULJICAfossula, ae, f (lat.), dimple (eng.), malehna depresija na obrazu nastala smijehom Sin. . ---SMJENA ZUBAdiphiyodontia, ae, f (lat.), diphiodont (eng.), postojanje dvije zubne generacije, gdje jedni zubi smje-njuju druge, jednom u životu kod iste vrste Sin. . ---SMOG, SMOG(LAT.), (eng.), mješavina dima i magle. Koloidni sistem u kojemu se dispergirana faza sastoji od mješavine gasova i vlažnih partikula, a dispergirani medijum je zrak Sin. . ---SMOKVAFicus carica (lat.), fig (eng.), plod drveta koji je laksativ, a upotrebljava se kao sladoraca, Sirupus Caricae compositus ili u obliku hošafa. Sin. ---SMOLAresina, ae, f (lat.), resin (eng.), smjesa karboksilnih kiselina, zejtina, terpena, koja nastaje kao eksudacija na raznome drvecu ili grmlju Sin. . ---SMOLA, AKRILATNA(LAT.), acrylic resin (eng.), pripada grupi termoplasticnih smola i derivat je etilena koji sadrži vinilnu grupu. Nastaje polimerizacijom akrilatne i metakrilatne kiseline i njhovih derivata, pa se upotrebljava za zubne i druge protetske radove Sin. . ---SMOLA, UŠNAcerumen, inis, m (lat.), earwax (eng.), sekret unutar vanjskoga slušnoga kanala koji svojim izgledom podsjeca na smolu, a produkt je ceruminoznih žlijezdi Sin. . ---SMOLASTresinosus-3 (lat.), resinous (eng.), onaj koji pripada ili je karaktera smole Sin. . ---SMRAD NOGApodobromidosis, is, f (lat.), id.(eng.), pojava da stopala imaju neugodan zadah, obicno uslijed pojacanoga znojenja Sin. . ---SMRADfoetor, oris, m (lat.), stench (eng.), otužan, neugodan miris koji obicno dolazi od raspadanja, truhljenja bjelancevina, sin. zadah, tonja Sin. . ---SMRDLJIVfoetidus-3 (lat.), fetid (eng.), osobina neke supstancije da pokazuje znake i miris raspadanja, da odaje zadah, smrad Sin. . ---SMREKAJuniperi fructus (lat.), juniper berries (eng.), sušeni plodovi od Juniperus communis, common juniper tree, koji se u bosanskoj narodnoj medicini upotrebljavaju u obliku caja, a ukiseljeni kao napitak. Osim sadržaja C vitamina, blagoga adstringentnoga djejstva, te prijatnoga ukusa, izgleda da nema drugo ardic, kadik. Sin. ---SMRTmors, mortis, f (lat.), death (eng.), prestanak života; stalni prestanak svih životnih funkcija. Sudsko medicinski, smrt znaci prestanak svih moždanih funkcija, prestanak spontanoga dihanja i prestanak spontanoga funkcioniranja cirkulacije. Sin. ---SMRT, CRNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kuga. ---SMRT, FETALNAmors fetalis (lat.), fetal death (eng.), smrt ploda u materici, pa može biti rana (do 2o. nedjelje života ploda), intermedijarna (20-28 hefti) i kasna (poslije 28. nedjelje). Sin. ---SMRT, GENETSKAmors genetica (lat.), genetic death (eng.), nesposobnost da se mutacija prenosi na slijedecu ge-neraciju od fenotipskih efekata koji je oštecuju. Sin. ---SMRT, KLINICKAmors clinica (lat.), clinical death (eng.), stanje prestanka spontanih cirkulacionih i respiratornih radnji za tako kratko vrijeme da nece nastati ireverzibilno moždano oštecenje. Stanje iz kojeg se pacijent može povratiti mjerama oživljavanja. smrt, srcana, Sin. v. umrli cas. ---SMRT, MOŽDANAmors cerebri (lat.), brain death (eng.), ireverzibilno moždano oštecenje koje se manifestira odsustvom odgovora na bilo kakvu stimulaciju i potpuno ravnom izoelektricnom krivuljom u elektroencefalogramu za duže od 30 minuta. V. umrli cas Sin. . ---SMRT, PRAVAmors vera (lat.), apparent death (eng.), sta-nje potpunoga prekida tjelesnih procesa, stanje iz kojeg pacijent ne može biti vracen mjerama oživljavanja. Manifestira se znacima prave smrti (raspadanje leša npr.) Sin. . ---SMRT, SRCANA(LAT.), (ENG.), SIN. v. smrt, klinicka. ---SMRTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. smrtonosan. ---SMRTNOST1. v. pomor, 2. lethalitas, atis, f (lat.), lethality (eng.), sposobnost, svojstvo nekoga agensa ili bolesti da uzrokuje smrt, 3. smrtnost od jedne bolesti, Sin. v. stopa leta-liteta. ---SMRTONOSANmortifer-3, mortalis, e (lat.), mortal (eng.), onaj koji uzrokuje smrt, dovodi do smrti (npr. kolicina lijeka, faktor i sl.). mortalan, smrtan. Sin. ---SMRZOTINA, CONGELATIO, onis, f (lat.), frostbite, congelation (eng.), oštecenje tkiva, nekroza, nastalo izlaganjem niskim temperaturama Sin. . ---SMRZOTINA, DUBOKAcongelatio profunda (lat.), deep frostbite (eng.), oštecenje tkiva izazvano niskim temperaturama koje zahvaca ne samo kožu i potkožno tkivo nego i duboke strukture, mišice, ligamente, živce, krvne sude Sin. . ---SMRZOTINA, POVRŠNAcongelatio superfitialis (lat.), superfitial frostbite (eng.), oštecenje tkiva nastalo niskim temperaturama koje zahvaca samo kožu i eventualno potkožno tkivo Sin. . ---SMUCEN(LAT.), confused, funny (eng.), cudan, zbunjen, smeten, neobican, zagonetan (npr. funny way to behave, cudan neki nacin ponašanja) Sin. . ---SMUCENOSTconfusio, onis, f (lat.), confusion (eng.), poremecaj orijentacije u vremenu, prostoru i licnostima. Drugi po dubini poremecaj svijesti. Poremecaji svijesti idu ovim redom, automatizam, smucenost, somnolencija, sopor, koma, sin. konfuzija, smucena pamet, smetenost Sin. . ---SMUDINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. smuditi. ---SMUDITIrestulare (lat.), burn (eng.), oprljiti kožu ili vunu vatrom, tako da se cuje tipican smrad nagorjele dlake ili vune. Smudina je nagorjela dlaka ili vuna Sin. . ---SNAGA U MIRU(LAT.), rest force (eng.), snaga srca potrebna za održavanje cirkulacije kada je pacijent u mirovanju. Sin. ---SNAGArobur, oris, m, fortitudo, inis, f, sthenia, ae, f, vis, is, f (lat.), strenght (eng.), 1.jakost, relativna neosjetljivost na napore i oštecenja, potencijalna sposobnost za vece napore i vecu izdržljivost, stanje fizicke i psihicke jakosti da se podnese operativni zahvat, otpornost na bolest, 2. energija koja cini i zaustavlja pokrete. kuvvet, sila. Sin. ---SNAGA, KATABOLICNAfortitudo catabolica (lat.), catabolic force (eng.), energija dobijena metaboliziranjem hrane. Sin. ---SNAGA, MIŠICNAfortitudo muscularis (lat.), muscle strength (eng.), najjaca sila koja se može proizvesti nekim mišicem Sin. . ---SNAGA, MUŠKApotentia, ae, f (lat.), potency (eng.), sposobnost muškarca da provede spolni akt, sin. potencija 1 Sin. . ---SNAGA, REZERVNA(LAT.), reserve force (eng.), energija iznad neophodne, koja je potrebna za normalno funkcioniranje, npr. kod srca, snaga koja preuzima dodatno srcano opterecenje fizickom tjelesnom akcijom. Sin. ---SNAGA, ŽIVOTNAfortitudo vitalis (lat.), vital force (eng.), energija koja karakterizira živi organizam. Sin. ---SNAŽANvalidus-3, violens, entis (lat.), valid, violent (eng.), jak, krepak, cvrst, silan, mocan, cio, zdrav, silovit, žestok, buran, neobuzdan, plahovit, oštar, naprasit, vatren, strastan Sin. . ---SNIJET1. mola, ae, f (lat.), mole (eng.), mesnata masa ili tumor koja se formira u materici degeneracijom ili nenormalnim razvojem fertiliziranoga jajeta, 2. mola hydatidosa (lat.), cystic mole, hydatid mole, hydatiform mole (eng.), abnormalna trudnoca sa cisticnom degeneracijom resica horiona. F glavica. Sin. ---SNIMAONA(LAT.), x ray room (eng.), mjesto gdje se prave rendgenski snimci. Prostorija sa ventilacijom i garderobom za pacijente i redgenskim aparatom definirane namjene Sin. . ---SNOPfascis, is, m (lat.), bundle (eng.), svežanj mišicnih, te-tivnih ili živcanih niti. Kategorija veca od bicve, snopica Sin. . ---SNOPIC(LAT.), (ENG.), SIN. v. bicva. ---SOsal, salis, m (lat.), salt (eng.), 1. natrijum hlorid, NaCl, obicna kuhinjska so, 2. bilo koji sastojak baze i kiseline, bilo koji sastojak neke kiseline kod kojega su vodikovi joni zamijenjeni. Sin. ---SO, BAZICNA(LAT.), basic salt (eng.), bilo koja so u kojoj ima više od normalne proporcije baznih elemenata (so jake baze) Sin. . ---SO, KAMENAsal, salis, m (lat.), salt (eng.), natrijum hlorid dobijen iz zemlje kao ruda, npr. iz Tuzle, tuz (tur.), so Sin. . ---SO, KISELA(LAT.), acid salt (eng.), bilo koja so u kojoj kiselost nije potpuno iscrpljena (so jake kiseline) Sin. . ---SO, KUHINJSKAnatrium cloridum, natrii chloras (lat.), sodium chlorid, common table salt (eng.), mineral, NaCl, topljiv u vodi. Jako je rasprostranjena u zemlji, morskoj vodi i sl. Neophodna je u ishrani, cini 90% neorganskih sastojaka krvnoga seruma. Glavna je so tkiva. Jako se mnogo koristi u medicini (slane otopine, vehikulumi, antidoti, antiirita Sin. ) ---SO, MIRIŠLJAVA(LAT.), smelling salt (eng.), aromatizirani amonijum karbonat koji se upotrebljavao kao stimulans. Onima koji su padali u "nesvijest" davalo se je da pomirišu. Jaka iritacija sluzavice nosa i miris su dovodili po poboljšanja Sin. . ---SO, MORSKAsal marinus (lat.), sea salt (eng.), natrijum hlorid koji je dobijen iz morske vode. Od kamene soli ( Sin. v.) razlikuje se po primjesama, najviše jodida. ---SO, ŽUCNAsal biliaris, (lat.), bile salt (eng.), spoj glicina ili takrina sa žucnim kiselinama. Žucne soli nastaju u jetri i izlucuju se u žuc, disperziraju gromuljice masti, što omogucava njihovu digestiju Sin. . ---SOCANsuccidus-3, succulentus-3 (lat.), succulent, juicy (eng.), onaj koji ima puno tekucine, vode, soka, nabijen vodom, iz njega curi sok, sin. sukulentan Sin. . ---SOCIJALIZACIJA(LAT.), socialisation (eng.), proces kojim se poje-dinac integrira u društvo, sa akcijama bilo od strane društva, bilo od pojedinca koji je u toku procesa. Ucenje pojedinca kako da se ponaša na društveno prihvatljiv nacin Sin. . ---SOCIJALNO OSIGURANJE(LAT.), social welfare, social insurance (eng.), vrste osiguranja kojim se prema zakonu odreduju prava u korišcenju zdravstvene zaštite i pravo na novcanu naknadu kod privremene sprijecenosti za rad, invalidnosti, starosti i smrti. Osoba koja je na taj nacin osigurana zove se osiguranik Sin. . ---SOCIVO(LAT.), (ENG.), SIN. v. leca. ---SODA BIKARBONA(LAT.), (ENG.), SIN. v. soda 1. ---SODA VODA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kiseljak. ---SODA(LAT.), id.(eng.), termin koji dolazi od latinske rijeci sodium, natrijum, i može biti: 1. natrijum bikarbonat, soda bikarbona, NaHCO3, koja se koristi protiv ljucavice, za rastvore kod kupiranja acidoze i sl., 2. natrijum hidroksid, NaOH, živa soda, koja se upotrebljavala Sin. . ---SODA, KUHINJSKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. soda 3. ---SODA, ŽIVA(LAT.), (ENG.), SIN. v. soda 2. ---SOGAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. luk. ---SOJgenus, eneris, n (lat.), id.(eng.), rod, loza, vriježa, taksonomska kategorija manja od plemena, a veca od vrste, 2. u mn. cesto razne vrste mikroorganizama narasle na kulturi Sin. . ---SOJAGlycine max (lat.), soya bean (eng.), sjeme istoimene biljke koja je bogata proteinima, a oskudna škrobom, pa je zgodna za razne dijete. Osim toga njezine bjelancevine imaju mnogo nezamjenljivih aminokiselina Sin. . ---SOKsuccus, i, m (lat.), juice (eng.), bilo koji tecan materijal koji izlazi iz živoga tkiva. Anatomski je termin predviden za tjelesnu sekreciju, bilo žlijezda bilo tkiva. osoka. Sin. ---SOL, ID(LAT.), .(eng.), koloidni sistem u kojemu je disperzioni medijum tecnost Sin. . ---SOLACIJA(LAT.), solation (eng.), konverzija sola u gel Sin. . ---SOLANIN(LAT.), solanine (eng.), steroidni glikoalkaloid koji se nalazi u nekoliko vrsta roda Solanum. Ima ga u sirovom krompiru. Smatra se toksicnim, jer uživanje sirovoga krompira daje vatru. Ranije se koristio kod bronhitisa, podagre i zaduhe Sin. . ---SOLARIJUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. suncalište. ---SOLIDANsolidus-3 (lat.), solid (eng.), nije tecan ili gasovit, nije prazan nego pun, tvrd, pun, dobroga kvaliteta, cvrst, tkivo takvoga kvaliteta. Sin. ---SOLUK(LAT.), (ENG.), id. sa dah ( Sin. v.). ---SOMATIZACIJA(LAT.), somatisation (eng.), (u psihijatriji), konverzija duševnih iskustava ili stanja u tjelesne simptome Sin. . ---SOMATOFRENIJAsomatophrenia, ae, f (lat.), id.(eng.), izmiš-ljanje tjelesnih teškoca Sin. . ---SOMATOMETRIJAsomatometria, ae, f (lat.), somatometry (eng.), mjerenje tijela Sin. . ---SOMATOPATIJAsomatopathia, ae, f (lat.), somatopathy (eng.), tjelesne smetnje za razliku od duševnih Sin. . ---SOMATOSENZORAN(LAT.), somatosensory (eng.), onaj koji pripada senzacijama koji se primaju iz kože Sin. . ---SOMATOTERAPIJAsomatotherapia, ae, f (lat.), somatotherapy (eng.), biološko lijecenje mentalnih smetnji Sin. . ---SOMATOTROPIN(LAT.), (ENG.), SIN. v. hormon rasta. ---SOMATSKIsomaticus-3 (lat.), somatic (eng.), 1. ono što pripada tijelu ili je karakterizirano tijelom za razliku od duhovnoga života, 2. ono što pripada mišicno-koštanome dijelu organizma za razliku od utrobe. Sin. ---SOMIT(LAT.), somite (eng.), jedna od parnih masa mezenhima, koji nalice bloku i koji su segmentalno rasporedeni duž nervne cijevi zametka i od kojih se formira kicma i segmentalni mišici Sin. . ---SOMNABULIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. mjesecarstvo. ---SOMNOLENCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. drijemež. ---SOMNOLENTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. dremljiv. ---SON(LAT.), sone (eng.), jedinica glasnosti. To je glasnost jedinstvenoga tona od 1000 cikla koji traje jednu sekundu, a to je 40 decibela iznad slušacevoga praga Sin. . ---SONDAproba, ae, f (lat.), probe (eng.), tanki, fleksibilni instrument, predviden za ulazak u ranu, kanal, otvor, šupljinu, utlinu, radi eksploracije. badalo. Sin. ---SONDA, OLUCASTAspecillum sulcatum (lat.), grooved director (eng.), sonda koja ima oluk na sebi i, ustvari, služi istoj svrhi kao i druga sonda ( Sin. v.). ---SOOR, V(LAT.), (ENG.), kandidijaza. Sin. ---SOPLJENJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. sipnja. ---SOPORsopor, oris, m (lat.), id.(eng.), poremecaj svijesti nivoa izmedu drijemeža, somnolencije i kome. Neprirodno duboki san u kojemu bolesnik reagira na bolne draži svrsishodnim pokretima odbrane, bez ikakvih drugih znaka budnosti i orijentacije. Sin. ---SOPOROZANsoporosus-3 (lat.), soporous (eng.), u stanju dubokoga poremecaja svijesti, drijemeža, sopora ( Sin. v.). ---SPACIJUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. prostor. ---SPAD KAPKAptosis, is, f (lat.), id.(eng.), pojava padanja gornjega ocnoga kapka zbog paralize trecega moždanoga živca Sin. . ---SPAD PUŠKAproctoptosis, is, f, prolapsus ani (lat.), proelapse of anus (eng.), pojava ispadanja cmara ili puška zbog slabosti analnoga sfinktera što može biti udruženo sa prolapsom rektuma, ali i biti samostalno Sin. . ---SPAD UTROBEsplanchnoptosis, is, f, visceroptosis, is, f (lat.), id.(eng.), spadanje, spuštanje, organa droba koji se onda nalaze niže od njihovoga uobicajenoga mjesta. Nekad se to smatralo uzrokom tegoba koje se danas definiraju uglavnom kao funkcionalne i nervozne. Sin. ---SPADLJIVcaducens-3 (lat.), caducous (eng.), 1. onaj koji otpada kao zreo, iskorišten, nepotreban ili nekoristan, odbacen (npr. padalica), 2. organ koji pokazuje tendenciju da pada niže od svoga uobicajenoga mjesta (npr. spadljiv bubreg) Sin. . ---SPAJANJE(LAT.), union (eng.), proces zarastanja, cijeljenja, ponovnoga uspostavljanja kontinuiteta slomljene kosti Sin. . ---SPAJANJE, ALTERNATIVNO(LAT.), alternative splicing (eng.), spaja-nje eksona nakon odstranjivanja introna na mRNA. To je korak u formiranju konacne mRNA koja napušta nukleus Sin. . ---SPALA MATERICAprolapsus uteri (lat.), prolaps of uterus (eng.), pomjeranje materice prema dolje, tako da se grlic materice kod najlakšega oblika nalazi u nivou vaginalnoga orificijuma, a može ici dotle da je citava materica napolju. Sin. ---SPANAKSpinacia oleracea (lat.), spinach (eng.), povrce bogato željezom, kalijumom i provitaminom A. Ima dosta oksalata pa se ne preporucuje kod oksalatnih kamenaca u bubregu. Sin. ---SPARIVANJE(LAT.), pairing (eng.), akt ili proces stupanja u odnos po dva tako da cine jedan par Sin. . ---SPASTICANspasticus-3 (lat.), spastic (eng.), 1. karakte-riziran spazmima, grcevima, grcevit, 2. povecanoga tonusa, tako da su mišici kruti, a pokreti jako smanjeni. Sin. ---SPASTICITET(LAT.), (ENG.), SIN. v. grcevito stanje. ---SPAVANJEsomnus, i, m (lat.), sleep (eng.), period odmora tijela i psihe za koje je vrijeme svijest, dijelom ili u cjelini iskljucena, a veliki broj tjelesnih funkcija umiren ili potisnut. Sin. ---SPAVANJE, AKTIVNO(LAT.), active sleep, paradoxical sleep (eng.), period spavanja u kojem su moždani valovi brzi i niske voltaže, a autonomne aktivnosti organizma postaju nepravilne. U ovoj fazi sna covjek sanja, ima nevoljne mišicne trzaje, brze kretnje ocima, rapid eye movement, REM. To se obicno dešava 3-4 puta u tok Sin. ---SPAVANJE, DUBOKO(LAT.), deep sleep, ortodox sleep (eng.), period sna bez snova, a sastoji se od obicno 4 stadija za vrijeme kojih su moždani valovi spori i visoke voltaže, a autonomne aktivnosti organizma su pravilne i minimalne. Faza se zove i faza bez brzih ocnih pokreta, non-rapid eye movements, NREM. 80% sna Sin. ---SPAZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. grc. ---SPAZMOGEN(LAT.), spasmogen, spasmogenic (eng.), supstancija ili neko sredstvo koje proizvodi ili uzrokuje grceve, spazme Sin. . ---SPECIFICANspecificus-3 (lat.), specific (eng.), 1. onaj kojega proizvodi jedan jedinstveni patološki mikroorganizam i zato daje karakteristicnu klinicku sliku, zahvaljujuci tipicnome patološkom tkivu (npr. specifican proces), 2. ogranicen u aplikaciji, djejstvu samo na odredenu bolest ili simptom (npr. Sin. . ---SPECIJALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. narocit. ---SPECIJALISTA(LAT.), specialist (eng.), ljekar koji je svoju praksu i izucavanje ogranicio na posebnu praksu, granu medicine, narocito onaj koji je polagao ispit iz te grane medicine i za to dobio certifikat Sin. . ---SPECIJALNOST(LAT.), specialism, specialty (eng.), ogranicenje svakodnevne prakse ili izucavanja na posebnu granu medicine, narocito ako se to završava ispitom i posebnim certifikatom Sin. . ---SPECIJALNOSTI, HIRURŠKE(LAT.), surgical disciplines (eng.), specijalizacije unutar hirurgije kao znanosti i specificnoga manuelnoga operativnoga lijecenja. Po aktuelnom bosanskom zakonu osnovne hirurške discipline su: opca hirurgija, nerohirurgija, ortopedija, urologija, kardiohirurgija, maksilofacijalna i oralna Sin. ---SPEKTRALAN(LAT.), spectral (eng.), onaj koji pripada spektru (npr. spektralna analiza, analiza sastojaka pomocu spektra koji te strukture daju Sin. ) ---SPEKTROMETARspectrometer, tri, f (lat.), spectrometer (eng.), 1. instrument kojim se mjeri indeks refrakcije, 2. instrument kojim se razvijaju i analiziraju spektri da bi se mjerila valna duljina zraka spektra Sin. . ---SPEKTROMETRIJAspectrometria, ae, f (lat.), spectrometry (eng.), odredivanje valne duljine i frekvencije linija na spektru Sin. . ---SPEKTROSKOP(LAT.), spectroscope (eng.), instrument kojim se razvijaju i analiziraju spektri Sin. . ---SPEKTROSKOPIJAspectroscopia, ae, f (lat.), spectroscopy (eng.), ispitivanje spektra pomocu spektroskopa. Sin. ---SPERMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sjeme 1. ---SPERMAKRAZIJAspermacrasia, ae, f (lat.), id.(eng.), manjak spermatozoida u ejakulatu, spermi, sjemenu Sin. . ---SPERMATICANspermaticus-3 (lat.), spermatic (eng.), onaj koji pripada sjemenu, spermi (npr. sjemeni vod, ductus spermarticus) Sin. . ---SPERMATID(LAT.), id.(eng.), odajica koja potjece od sekundarnoga spermatocita i nastala je dijeljenjem Sin. . ---SPERMATITIS(LAT.), id. lat. i(eng.), isindija sjemenoga voda (ductus deferens ili funiculus spermaticus) Sin. . ---SPERMATOCIT, SPERMATOCYTUS, i, m (lat.), spermatocyte (eng.), roditeljska odajica spermatidu, a može biti primarna (koja proizilazi iz spermatognija i dijeli se u 2 sekundarna spermatocita) i sekundarna (jedna od dvije odajice na koje se primarni spermatocit podijeli). Sin. ---SPERMATOGENEZAspermatogenesis, is, f (lat.), spermatogeny (eng.), proces formacije muških sjemenih odajica Sin. . ---SPERMATOGONIJUMspermatogonium, ii, n (lat.), id.(eng.), nediferencirana zametna muška odajica koja potjece od sjemene cjevcice i dijeli se u 2 primarna spermatocita, maticna odajica sjemene vriježe Sin. . ---SPERMATOLIZAspermatolysis, is, f (lat.), id.(eng.), destrukcija, rastapanje, liza spermatozoida Sin. . ---SPERMATOREJAspermatorrhoea, ae, f (lat.), spermatorrhea (eng.), nevoljno, cesto intenzivno izlijevanje sjemena, bez kopulacije Sin. . ---SPERMATOZOIDspermatozoidum, i, n (lat.), spermatozoon, spermatozoid (eng.), zrela muška zametna odajica, specificni proizvod tašaka. To je generativni element sjemena i služi za fertilizaciju zrele jajne odajice. Sadrži genetsku informaciju od muškoga roditelja. Ima haploidan broj hromozoma Sin. . ---SPERMATURIJAspermaturia, ae, f (lat.), seminuria (eng.), pojava sjemena u bureži Sin. . ---SPERMICIDspermicidum, i n (lat.), spermicide (eng.), sredstvo protiv spermatozoida, sredstvo koje ubija spermatozoide. Sin. ---SPERMOLITspermolithus, i, m (lat.), spermolith (eng.), kamen u sjemenome vodu Sin. . ---SPIKAspica, ae, f (lat.), id.(eng.), zavoj u obliku osmice Sin. . ---SPIKULA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ocjepak. ---SPINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bodlja. ---SPINALNI, V(LAT.), (ENG.), kicmeni. Sin. ---SPINOCELULARANspinocellularis, e (lat.), spinocellular (eng.), onaj koji sadrži ili je graden od trnolikih odajica, na trn nalik odajica, npr. spinocelularni karcinoma Sin. . ---SPINOGRAMspinogramma, atis, n (lat.), (eng.), id. bos., radioizotopski prikaz kicme Sin. . ---SPINTEROPIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. svjetlaci. ---SPIRALAN, V(LAT.), (ENG.), zavojit Sin. . ---SPIREMAspirema, atis, n (lat.), id.(eng.), na konac nalik kontinuiran, ili segmentiran oblik, kojeg pravi hromozomni materijal za vrijeme profaze mitoze ili mejoze Sin. . ---SPIRILAspirillum, i, n (lat.), id.(eng.), svaka pojedina bakterija iz roda spiralnih i savijenih bakterija porodice Spirillaceae, rigidnoga tijela i bipolarnih flagela. Time je mikroorganizam pokretan. Uz to je aeroban i nalazi se u slatkoj i slanoj vodi koja sadrži organske tvari Sin. . ---SPIRINEeluvis, ei, f (lat.), rinsing water (eng.), voda, cešce fiziološka otopina, kojom se spira, ispire, neki organ ili tjelesna šupljina Sin. . ---SPIROFORspirophorus, i, m (lat.), spirophore (eng.), aparat za vještacko dihanje Sin. . ---SPIROGRAF(LAT.), (ENG.), SIN. v. spirografija. ---SPIROGRAFIJAspirographia, ae, f (lat.), spirography (eng.), graficko prikazivanje i mjerenje dihanja, ukljucujuci dihalne pokrete i dihalni kapacitet. Nalaz se zove spirogram, a instrument kojim se radi je spirograf Sin. . ---SPIROGRAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. spirografija. ---SPIROHETEspirochetae, arum, f (lat.), spirochetes (eng.), opci termin za spiralne bakterije. One se slobodno krecu, nježne su i pokretne, 6-500 mikrona u duljini, komenzali su, a neke vrste su patogene. Cine ih porodice Spirochetaceae i Lepptospiraceae. Spadaju Borelije i Treponeme, a napoznatija je blijeda spir Sin. . ---SPIROHETOZA, SPIROCHETOSIS, is, f (lat.), id.(eng.), infekcija spirohetama Sin. . ---SPIROMETAR, SPIROMETER, tri, f (lat.), id.(eng.), aparat koji mjeri zrak koji se udahne i izdahne iz pluca Sin. . ---SPIROMETRIJAspirometria, ae,f (lat.), spirometry (eng.), mjerenje dihalnih kapaciteta pluca Sin. . ---SPLANHNOLOGIJAsplanchnologia, ae, f (lat.), splanchnology (eng.), nauka, znanje, o unutrašnjim organima, narocito o anatomiji unutrašnjih organa Sin. . ---SPLANHNOMEGALIJAsplanchnomegalia, ae, f (lat.), splanchnomegaly (eng.), uvecanje organa koji cine drob. Velik drob Sin. . ---SPLANHNOPATIJAsplanchnopathia, ae, f (lat.), splanchnopathy (eng.), bilo koja bolest droba, nedefinirana bolest unutrašnjosti trbušne duplje Sin. . ---SPLANHNOPLEURAsplanchnopleura, ae, f (lat.), id.(eng.), sloj koji nastaje spajanjem splanhnicnoga mezoderma sa ektodermom iz kojega se razvijaju mišici i vezno tkivo digestivne cijevi Sin. . ---SPLASNUTIdetumescere (lat.), subside (eng.), smanjivati, nestajati, kopniti (tumor, otok, turgor) Sin. . ---SPLAVAsinus venosus (lat.), venous sinus (eng.), 1. venski prostor u embrionalnom srcu, a pripojen je na stražnji zid primitivnoga atrija. Prima venae ubilicales, 2. velika vena ili kanal za prolaz venske krvi Sin. . ---SPLAŠNJAVANJEdetumescentia, ae, f (lat.), detumescence (eng.), smanjivanje, nestajanje, kopnjenje (tumor, otok, turgor) Sin. . ---SPLENEKTOMIJA, SPLENECTOMIA, ae,f (lat.), splenectomy (eng.), hirurško vadenje slezene, uslijed bolesti ili povrede. Sin. ---SPLENITISsplenitis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija slezene, stanje koje obicno nastaje sa pijemijom. Slezena je uvecana i prožeta gnojem, javlja se i jak bol Sin. . ---SPLENOCITsplenocytus, i, m (lat.), splenocyte (eng.), monocit koji je karakteristicno prisutan u slezeni, odajica slezene Sin. . ---SPLENODINIJAsplenodynia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u slezeni Sin. . ---SPLENOGRAFIJAsplenographia, ae, f (lat.), splenography (eng.), radioizotopski prikaz slezene Sin. . ---SPLENOGRAMsplenogramma, atis, n (lat.), splenogram (eng.), 1. radiološka slika slezene, dobijena splenografijom ( Sin. v.), 2. diferencijalna slika odajica radena na bojenom preparatu dobijenom punkcijom slezene. ---SPLENOMALACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. razmekšanje slezene. ---SPLENOMEGALIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dalak. ---SPLENOPATIJAsplenopathia, ae, f (lat.), splenopathy (eng.), bilo koja bolest slezene Sin. . ---SPLENOPORTOGRAFIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hepatolienografija. ---SPLENORAFIJAsplenorrhaphia, ae,f (lat.), splenorrhaphy (eng.), ušivanje slezene, kao hirurška metoda reparature njene rupture Sin. . ---SPLENORAGIJA(LAT.), splenorrhagia, ae, f, id.(eng.), profuzno krvarenje iz slezene (kod rupture) Sin. . ---SPLENOTOMIJAsplenotomia, ae, f (lat.), splenotomy (eng.), hirurška incizija na slezeni Sin. . ---SPLET(LAT.), (ENG.), SIN. v. pleter. ---SPLINT, ZUBNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. udlaga, zubna. ---SPOL, SEXUS, us, m (lat.), sex (eng.), osnovna razlika kod najvecega broja životinja, utemeljena na vrsti gameta, koje omogucavaju proizvodnju istovrsne individue. Muški spol proizvodi spermatozoide, a ženski jaja. U to spadaju i sve osobine koje daju organi primarno predodredeni za proizvodnj Sin. . ---SPOLJAŠNJI(LAT.), (ENG.), SIN. v. nadvorni. ---SPOLNI(LAT.), (ENG.), sexualis, e (lat.) sexual (eng.) onaj koji pripada spolu. Sin. ---SPOLNO SPAJANJEzygosis, is, f (lat.), id.(eng.), konjugacija, seksualno ujedinjavanje dva jednojajcana organizma, sin. zigoza Sin. . ---SPOLOVILO(LAT.), (ENG.), 1. Sin. v. ud, muški, 2. v. stidnica. ---SPONAjugum, i, n (lat.), yoke (eng.), opci termin za neki rub ili most koji spaja dvije strukture Sin. . ---SPONDILARTRITISspondylarthritis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija zglobova kicme Sin. . ---SPONDILITISspondylitis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija jednoga ili više kralježaka, isindija kicme Sin. . ---SPONDILODEZAspondylodesis, is, f (lat.), spinal fusion (eng.), spajanje pršljena kicme hirurškim putem, obicno stavljajuci koštani transplantat koji ih povezuje Sin. . ---SPONDILODIDIMIJAspondylodidymia, ae f (lat.), id.(eng.), sjedinjavanje dvaju susjednih pršljena kicme Sin. . ---SPONDILODINIJAspondylodynia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u kicmi Sin. . ---SPONDILOLISTEZAspondylolisthesis, is, f (lat.), id.(eng.), pomjeranje jednoga pršljena, kralješka, naprijed preko drugoga. Obicno se to dešava na petome slabinskome prš-ljenu. Sin. ---spondilolizaspondilolysis, is, f (lat.), id(eng.), raspadanje nekoga pršljena što ima za posljedicu spljoštavanje tijela i aplaziju luka Sin. . ---spondilopatijaspondylopathia, ae, f (lat.), spondylopathy (eng.), bilo koja bolest pršljena kicmenoga stuba Sin. . ---spondilozaspondylosis, is, f (lat.), id.(eng.), opci termin koji oznacava degenerativne promjene na kicmi koje zahvataju kralješke, medupršljenske hrskavice, okolne ligamente i vezivo. Rezultat je bol, parestezije i ukocenost kicme. Sin. ---spongioblastspongioblastus, i, m (lat.), spongioblast (eng.), bilo koja od embrionalnih odajica koje cine nervnu cijev, a koje se transformiraju neke u ependimne, a druge u neuroglijalne odajice Sin. . ---spongioblastomaspongioblastoma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor koji uglavnom sadrži spongioblaste, sin. gliosarkoma Sin. . ---spongiocitspongiocytus, i, m (lat.), spongiocyte (eng.), 1. zreliji oblik spongioblasta koji se razvio u neuroglijalne odajice, 2. neke od odajica sa vakuoliziranom sunderastom protoplazmom u kori nadbubrežne žlijezde Sin. . ---spongioforman(lat.), (eng.), Sin. v. sunderast. ---spongioplastikaspongioplastia, ae, f (lat.), spongioplasty (eng.), nadomještanje koštanih defekata transplantatom, kalemom spongiozne kosti Sin. . ---spongioplazma(lat.), spongioplasm (eng.), supstancija koja pravi mrežicu fibrila, retikulum, fiksirane odajice, sin. retikuloplazma, citospongijum Sin. . ---spongiozna encefalopatijaencephalopathia spongiosa (lat.), spongious encephalopathy (eng.), bolest izazvana prionima ( Sin. v.), duge inkubacije i do 10 godina. Covjek se inficira uslijed genetske sklonosti u dodiru sa mesom krava oboljelih od iste bolesti nazvane kravlje ludilo. Bolest je karakterizirana stvaranjem spongioznih predjela u mozgu sa odgovarajucom neurološkom sim ---spontanspontaneus-3 (lat.), spontaneous (eng.), ono što se dešava bez vanjskoga utjecaja, instinktivno. Nevoljna radnja nastala kao odgovor na neki nadražaj bez ucešca svijesti i to samo na bazi refleksnoga luka, sin. refleksan Sin. . ---sportardus-3, tardivus-3 (lat.), late, tardive (eng.), onaj koji sporo napreduje, tece sporo (proces), kasan, treba mu vremena Sin. . ---sporaspora, ae, f (lat.), spore (eng.), 1. ovalno tjelešce u bakteriji, narocito kod familije Bacillaceae, što predstav-lja stanje mirovanja organizma i otpornost na promjene okoline. Iz njega se razvija novi mikroorganizam pod povoljnim uslovima, 2. reproduktivni elemenat, sjeme, koje nastaje Sin. ---sporadicansporadicus-3 (lat.), sporadic (eng.), pojedinacan po pojavi, rijedak u toj mjeri da se smatra slucajem, nije endemican, ni epidemican, dešava se slucajno. Izoliran slucaj bolesti. Sin. ---SPORICIDAN(LAT.), sporicide (eng.), onaj koji (sredstvo) uništava spore Sin. . ---SPORIŠ(LAT.), (ENG.), SIN. v. kunica. ---SPOROCISTA(LAT.), sporocyst (eng.), razvojni oblik larve metilja, Trematodes, faza poslije miracidijuma kada ude u puža i izgubi trepetljike, te nalici na vrecu. Prelazi u rediju. Sin. ---SPOROTRIHOZAsporotrichosis, is, f (lat.), id.(eng.), hronicna gljivicna bolest zbog infekcije sa Sporotrix schenkii. Vide se nodularne lezije u koži i potkožnome tkivu, te regio-nalnim limfnim cvorovima koje supuriraju, ulceriraju i crne. Gljivice ulaze implantacijom u kožu, traumom ili abrazijom, te inhala Sin. . ---SPORULACIJAsporulatio, onis, f (lat.), sporulation (eng.), nastanak, formacija i liberacija spora Sin. . ---SPOSOBANlaboris patiens (lat.), workable (eng.), kategorija u u odredivanju radne sposobnosti; oznacava osobu koja je sposobna za svoj, ili neki drugi slican, posao Sin. . ---SPREJ(LAT.), spray (eng.), sitno raspršena tecnost nebulizirana strujom zraka ili inertnoga gasa. To je nacin aplikacije lijeka Sin. . ---SPRIJEDA(LAT.), (ENG.), SIN. v. naprijed. ---SPRUdysenteria catarrhalis (lat.), m sprue (eng.), hronicna forma malapsorpcionoga sindroma koji nastaje u dva oblika, kao tropska i netropska spru. kataralna dizenterija. Sin. ---SPRU, NETROPSKA(LAT.), (ENG.), id. sa bolest, celijacna ( Sin. v.). ---SPRU, TROPSKA(LAT.), tropical sprue (eng.), malapsorpcioni sindrom koji nastaje u tropskim i suptropskim krajevima. Proteinska malnutricija se pogoršava malresorpcijom i anemijom uslijed nedostatka folne kiseline. Davanje antibiotika (narocito tetraciklina) i folne kiseline daje klinicke remisije Sin. . ---SPUMA VIRUS(LAT.), spuma virus (eng.), bilo koji virus iz podporodice Spumavirinae, roda Spumavirus. To je rod nepatogenih virusa nazvanih po izgledu inficiranih odajica u kulturi koje postaju pjenušave uslijed ekstenzivne vakuolizacije Sin. . ---SPURENJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. opekotina. ---SPUTUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. balgam ili ispljuvak. ---SPUŠTANJE TAŠAKAdescensus testis (lat.), descending of testis (eng.), spuštanje tašaka iz fetalnoga položaja u trbušnoj duplji do mošnji. To se dešava posljednja 3 mjeseca fetalnoga života tako da rodenjem tašaci moraju biti u mošnjama Sin. . ---SPUŠTANJEdescensus, us, m (lat.), descending (eng.), proces spuštanja, silaženja, nekoga organa do ili iz njegovoga normalnoga položaja Sin. . ---SPUŽcocchlea, ae, f (lat.). id.(eng.),., 1. bilo koja struktura koja je u spiralnom obliku i nalici spužu, 2. struktura koja cini dio unutrašnjega uha. Baza joj leži nasuprot lateralnom kraju unutrašnjega meatusa, a vrh je okrenut anterolateralno. Sastoji se snail (eng.), mehkušac sa spiralnom ljušturom. Medicinski su znacajni, jer su neki slatkovodni spuži privremeni domacini parazitnih trakavica. puž. Sin. ---SPUŽVAST(LAT.), (ENG.), SIN. v. sunderast. ---SRAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. stid. ---SRASLOST PRSTAsyndactylia, ae, f (lat.), syndactyly (eng.), stanje autosomalno dominatno nasljedno, najcešce urodena mahana prstiju karakterizirana postojanjem kožice medu prstima, koji su manje ili više medusobno srasli Sin. . ---SRAZMJERAproportio, onis, f (lat.), proportion (eng.), odnos jednoga dijela prema cjelini, medusobni odnos pojedinih dijelova cjeline, sin. proporcija Sin. . ---SRAŠCIVANJEcoalescentia, ae, f (lat.), colescence (eng.), spajanje pojedinih dijelova medusobnim rastom. Pripajanje kalema za podlogu, sin. koalescencija Sin. . ---SRCANI ZASTOJ(LAT.), (ENG.), SIN. v. zastoj 2. ---SRCE, COR, cordis, n (lat.), heart (eng.), mišicni, neparni, motorni organ krvotoka, smješten u prednjem medijastinumu, sastavljen u funkcionalnom smislu od desnoga i lijevoga srca. Centralni organ cirkulacije. Sin. ---SRCE, DESNOcor dextrum (lat.), right heart (eng.), funkcionalni naziv, a cine ga desni dulac i desna komora. To je dio srca koje pumpa krv u plucnu arteriju; komora je slabijega zida od lijeve. Desnom srcu pripadaju i zalisci plucne arterije Sin. . ---SRCE, LIJEVOcor sinistrum (lat.), left heart (eng.), lijevi dulac i lijeva komora, medusobno spojeni mitralnom valvulom. Lijeva je komora debljega zida, a ovaj dio srca pumpa krv po cijelom tijelu. Lijevome srcu pripadaju i aortalni zalisci Sin. . ---SRCE, MASNOcor adiposum (lat.), fatty heart (eng.), srce zahvaceno masnom degeneracijom, 2. stanje sa debelim slojem sala na srcanom mišicu Sin. . ---SRCE, PLUCNOcor pulmonale (lat.), pulmonal heart (eng.), srcana bolest uslijed plucne hipertenzije, a uslijed bolesti pluca ili njihovih krvnih suda, sa hipertrofijom desnoga ventrikla Sin. . ---SRCE, SPORTSKO(LAT.), athletic heart (eng.), hipertrofija srcanoga mišica bez prisustva neke bolesti, a nastala kao odgovor na pojacane fizicke napore Sin. . ---SRCE, VJEŠTACKO(LAT.), artifitial heart (eng.), pumpa koja omogucuje odavanje krvi, simulira puls i drži odgovarajuci pritisak. Zamjenjuje funkciju srca i može biti intrakorporalno i ekstrakorporalno, odnosno parakorporalno, vještacko srce Sin. . ---SRCE, VOLOVSKOcor bovinum (lat.), ox heart (eng.), jako povecano srce uslijed hipertrofije lijeve komore Sin. . ---SRCIKAmedulla, ae, f (lat.), marrow (eng.), opci termin za unutrašnji dio organa ili neke strukture (npr. kosti, suprarenalne žlijezde), sin. srž, medula, moždina Sin. . ---SRCOBOLJAangina pectoris (lat.), hearh ache (eng.), bol u predjelu srca bez bliže oznake Sin. . ---SRDOBOLAN(LAT.), dysenteria patiens (eng.), sick of dysenteria (eng.), onaj koji ima srdobolju, bolesnik od dizenterije Sin. . ---SRDOBOLJA, V(LAT.), (ENG.), dizenterija, bacilarna Sin. . ---SREBRENI NITRATargentum nitricum (lat.), silver nitrate (eng.), AgNO3, bijeli kristali snažnoga antisepticnoga djelovanja. Upotrebljava se direktno i u rastvoru kod infekcija kože i sluzavica, te kao adstringens. Takoder i za procišcavanje vode. Sin. ---SREBRO, ARGENTUM, i, n (lat.), silver (eng.), mehki, bijeli metal, simbol Ag, atomski broj 47, atomska težina 107,87. Spojevi mu se mnogo upotrebljavaju u medicini, a kao metal je dio legura za instrumente i zubne nado-mjestke, te u obliku srebrenog amalgama za zubne ispune. srma. Sin. ---SREDINA(LAT.), 1. v. srednji, 2. v. srednja vrijednost, 3. medium, ii, n, id.(eng.), okolica, mjesto gdje se živi, hranilište, podloga (za hranjenje, kultura). Sin. ---SREDINA, ARITMETICKA(LAT.), arithmetic mean (eng.), matematicki dobijena srednja vrijednost raznih opažanja ili obilježja oko koje se u Gaussovskoj distribuciji uglavnom okupljaju sva ostala opažanja Sin. . ---SREDIŠTEcentrum, i, n (lat.), center (eng.), središnja tacka tijela, organa ili neke strukure, takoder i ona od medicinskoga znacaja Sin. . ---SREDNJImedianus-3 (lat,), median (eng.), 1. termin koji oznacava da je nešto postavljeno u sredini, u srednjoj liniji ili u srednjoj ravni tijela ili neke strukture, tj. na onoj liniji koja dijeli neku strukturu na pola, 2. intermedius-3 (lat.), middle (lat.), termin koji oznacava da neka struktura leži izmedu dvije druge koje mogu biti prednja i stražnja, desna i lijeva, gornja i donja, vanjska i unutrašnja, 3. medianus-3 (lat.), mean (eng.), onaj koji je u sredini izmedu 2 krajnje tacke, dvije krajnje vrijednosti (npr. srednja vrijednost). Id. sredina, kao aritmeticka ili geometrijska sredina Sin. . ---SREDOVJECAN(LAT.), middle aged (eng.), covjek srednjih godina (nije tacno definirano, u principu od 40 - 50) Sin. . ---SREDSTVO LJEKOVITO(LAT.), (ENG.), id. lijek ( Sin. v.). ---SREDSTVOv. 1. lijek, 2. agens, entis, m (lat.), agent (eng.), svaka sila, princip ili supstancija koja je u stanju napra-viti neki efekt na organizam (fizicki, hemijski, biološki), sin. agens Sin. . ---SRH(LAT.), (ENG.), SIN. v. leda. ---SRIJEŠ1. tartarus, i m (lat.), lees, tartar (eng.), vinski talog, sediment, koji sadrži tvrdi kalijum bitartarat, a koji se nahvata kao kamenac, 2. (u stomatologiji), scale (eng.), tanki fragment mase na površini zuba ili jezika sastav-ljene od ostataka hrane, odbacenih odajica i bakterija, sin. naslaga, m Sin. . ---SRIJEŠEVINAacidum tartaricum (lat.), tartaric acid (eng.), HOOC-CHOH-CHOH-COOH, vinska kiselina cije se soli upotrebljavaju u hrani i kao katartik Sin. . ---SRKLET, ANXIOSITAS, atis, f (lat.), aniety (eng.), tegoba, uzrujanost, nervoza, uznemirenost, anksioznost, nemir. Up. Sin. ---SRMA, V(LAT.), (ENG.), srebro. Sin. ---SRŽmedulla, ae, f (lat.), marrow (eng.), mehki organski materijal koji ispunjava šupljine; najcešce je rijec o koštanoj srži. Sin. ---SRŽ, KOŠTANAmedulla ossium (lat.), bone marrow (eng.), mehki materijal koji ispunjava šupljine kostiju, a naprav-ljen je od mreže vezivnoga tkiva, koje je ispunjeno masnim odajicama, mijelocitima, megakariocitima. Ako dominiraju masne odajice zove se žuta koštana srž, medulla ossium flava, yellow bone marrow, koštana moždina, dagalj. Sin. ---SSID-A(LAT.), (ENG.), SIN. v. sindrom stecene imunodeficijencije. ---STABILAN, STABILIS, e (lat.), stabile, stable (eng.), ne pokrece se, stoji, fiksiran je, cvrst, otporan prema promjenama, ne mijenja se Sin. . ---STABILNOST(LAT.), stability (eng.), kvalitet da se zadržava stalni karakter u prisustvu snaga koje prijete da ga poremete, otpor promjenama (npr. stabilnost otopine) Sin. . ---STACIONARANstationarius-3 (lat.), stationary (eng.), usta-ljen, onaj koji nije podložan varijacijama ili promjenama mjesta (npr. stacionarno lijecenje, lijecenje bez mijenjanja mjesta, lijecenje u bolnici) Sin. . ---STADIJstadium, i, n (lat.), stage (eng.), period ili jasna faza u toku bolesti, života, historije nekoga organizma ili bilo kojega biološkoga procesa. Stadiji su obicno hronološki poredani, up. faza Sin. . ---STAFILITIS(LAT.), (ENG.), SIN. v. uvulitis. ---STAFILOKOKstaphylococcus, i, n (lat.), id.(eng.), svaki pojedini mikroorganizam reda gram pozitivnih, fakultativno aerobnih, bakterija porodice Micrococcaceae, red Eubacteriales, koji je sastavljen od koka, obicno bez cahura. Mikroorganizmi se pojavljuju u nepravilnim grozdovima, nisu sporogeni i pokretn Sin. . ---STAFILOMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bijela 1. ---STAFILOTOKSIN(LAT.), (ENG.), staphylotoxin (eng), bilo koji od nekoliko toksina koje proizvodi Staphylococcus aureus Sin. . ---STAGNACIJA, V(LAT.), (ENG.), zastoj 1 Sin. . ---STAHOR, RATTUS(lat.), rat (eng.), malehni, agresivni glodar, svežder, roda Rattus, porodice Muridae, koji se cesto nalazi u blizini ljudskih prebivališta. Stahori su vektori insanskih bolesti. Nose 11 razlicitih vrsta parazita koji se prenose na covjeka, rezervoari su infektivnih agensa ( Sin. ---STALANperpetuus-3 (lat.), (eng.), perpetual (eng.) neprekidan neprekinut, permanentan, neprestan, produžen, u konti-nutetu, doživotan Sin. . ---STALOŽENJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. taloženje. ---STAMENdensus-3 (lat.), dense (eng.), zbijen, gust, cvrst, saliven iz jednoga komada, postojan Sin. . ---STANDARD, ID(LAT.), .(eng.), nešto što se uspostavi kao model ili mjera prema kojoj se odreduje kvalitet ili kvantitet drugih stvari Sin. . ---STANDARDIZACIJA(LAT.), standardization (eng.), podešavanje standardu svakoga elementa pri njegovoj izradi prema kvalitetu, kvantitetu, sastojcima i sl Sin. . ---STANICA HITNE POMOCI(LAT.), first aid station (eng.), prevaziden metod organizacije službe urgentne medicine. Mjesto gdje dolaze svi hitni slucajevi, otklanja im se neposredna životna opasnost, trijažiraju se i dalje transportiraju u stancionarnu medicinsku ustanovu. Bolja je varijanta centar urgentne medici Sin. . ---STANICAstatio, onis, f (lat.), station (eng.), 1. stajalište, stajanje, pozicija, položaj, lokacija, 2. specificno mjesto gdje se bolesnici ili ranjenici dovode radi trijažiranja i dalje evakuacije, 3. Sin. v. odajica. ---STANJEstatus, us, m (lat.), state, condition (eng.), 1. okolnost, situacija, period zdravlja, odnosno bolesti, momentalni odraz zdravlja i prilika u kojemu se nalazi pojedini organ ili organizam u cjelini, sin. status, 2. prijelomna tacka u nastanku bolesti Sin. . ---STANJE, VEGETITATIVNO(LAT.), persistent vegetative state (eng.), stanje neodgovaranja na stimulacije. Nastaje moždanim oštecenjem i moždana kora u njemu ne funkcionira. Vidi se odsustvo bilo kakva odgovora na vanjsko okruženje, amnezija, mutizam, nesposobnost davanja signala. Na EEG-u se vidi veoma spora aktivnost ili Sin. . ---STANOZAstanosis, is, f (lat.), id.(eng.), benigna pneumokonioza zbog inhalacije kalijeva oksida. Obicno je bez simptoma, ako nije udružena sa silikozom Sin. . ---STAPEDEKTOMIJAstapedectomia, ae, f (lat.), stapedectomy (eng.), vadenje, ekscizija stapesa, uzengije Sin. . ---STAPEDIJUSNIstapedius-3 (lat.), stapedial (eng.), onaj koji pripada uzengiji, stapesu. Sin. ---STAPEDIOLIZAstapediolysis, is, f (lat.), id.(eng.), mobilizacija uzengije, stapesa, kao vid hirurškoga lijecenja otoskleroze. Sin. ---STAPEDIOPLASTIKA, STAPEDIOPLASTIA, ae, f (lat.), stapedioplasty (eng.), zamjena uzengije, stapesa, sa drugim mate-rijalom, (žica, kost, plasticni materijal) u namjeri korekcije slabijega sluha kod otoskleroze. Protetski materijal služi za prenošenje zvuka na fenestra vestibuli. Sin. ---STAPLIRANJE(LAT.), stapling (eng.), relativno nova tehnika šivanja, kada se pogodnim aparatom sašivaju unutrašnji organi (pretežno trbuha) stavljanjem metalnih kopci Sin. . ---STARvetus-3 (lat.), old (eng.), 1.(o covjeku) poodmakle dobi, v. starac, 2. (o povredi ili bolesti) dugoga trajanja, nezarastao, neizlijecen, hrdavo zarastao, nesrašten, nesaniran, hronican, 3. (o odajici ili nižem organizmu), u posljednjem stadiju razvoja. veht. Sin. ---STARACsenex, nis, m (lat.), (eng.), old man (eng,), slab, oronuo, nesposoban, onaj koji ima kvarenje životnih funkcija, što može ici sa poodmaklim godinama. duturum, ihtijar. Sin. ---STARACKA NAGLUHOSTpresbyacusis, is, f (lat.), id.(eng.), progresivna, obostrana, simetricna perceptivna nagluhost (gubitak sluha), koja ide se uznapredovalim godinama Sin. . ---STARACKIsenilis (lat.), senile (eng.), onaj koji pripada starcu (npr. staracka dalekovidnost) Sin. . ---STARACKO SRCEpresbycardia, ae, f (lat.), id.(eng.), poremecaj srcane funkcije koja nastaje sa procesom starenja. Obicno se vide svi znaci starenja organizma, a nema znaka drugih srcanih bolesti Sin. . ---STARENJEsenescentia, ae, f (lat.), aging (eng.), postepene promjene strukture svakoga organizma koje nastaju protokom vremena, a nisu posljedice bolesti ili povredivanja. Sin. ---STAROSJEDILACindigena, ae, m (lat.), native, indigenous (eng.), osoba koja je prirodena odredenom mjestu ili zemlji, koja nije došla seobom nego je uvijek bila tu Sin. . ---STAROSTsenectus, tis, f, vetustas, atis, f (lat.), old age (eng.), period života karakteriziran slabošcu i kvarenjem svih životnih funkcija što cesto ide sa uznapredovalim godinama. senijum, duturumluk. Sin. ---STARTER(LAT.), id,.(eng.), 1. kultura mikroorganizama koja se koristi da injicira fermentaciju (npr. mlijeka), 2. svaki prekidac ili element koji služi da zapocne neki proces. Sin. ---STAS, STATURA, ae, f (lat.), stature (eng.), karakteristika osobe ili rase kada je u uspravnome položaju u pogledu ukupnoga izgleda tijela, ali sa posebnim osvrtom na visinu. Sin. ---STASITrobustus-3 (lat.), robust (eng.), jakoga stasa, visok, dobro razvijen, snažan, krepak, cvrst, kršan, stamen i od svega pomalo Sin. . ---STATISTIKA(LAT.), statistics (eng.), 1. zbirka numerickih podataka o jednome problemu (npr. statistika o smrtnosti odredene bolesti), 2. jasan naucni metod koji nastoji riješiti životne probleme upotrebom teorije vjerovatnosti, tako da operira i raspolaže sa skupljanjem, analizom i interpret Sin. . ---STATOLIT(LAT.), (ENG.), SIN. v. otolit. ---STAUROPLEGIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. plegija, ukrštena. ---STAZA, STASIS, is, f (lat.), id.(eng.), zaustavljanje ili usporenje krvnoga protoka ili druge tjelesne tecnosti u bilo kojemu organu ili dijelu tijela. nasjedanje. Sin. ---STAŽ, LJEKARSKI(LAT.), internship (eng.), period od godinu dana koju diplomirani ljekar provodi na praksi u bolnici i to na nekoliko kljucnih klinickih struka, da bi poslije polagao državni ispit i postao kvalificirani samostalni ljekar opce prakse. Drugim sistemom studija medicine, posljednih go Sin. . ---STAŽER(LAT.), intern (eng.), ljekar koji je na ljekarskom stažu ( Sin. v.). ---STEARIN(LAT.), (ENG.), SIN. v. tristearin. ---STEATOMA(LAT.), id. lat. i(eng.), 1. Sin. v. lipoma, 2. masa masti koja se nade unutar lojne žlijezde. ---STEATOMERIJAsteatomeria, ae, f (lat.), steotomery (eng.), nagomilavanje masti na vanjskim stranama bedara, narocito vidljivo kod žena Sin. . ---STEATONEKROZAsteatonecrosis, is, f (lat.), fat necrosis (eng.), stanje u kojem dolazi do razlaganje masti na masne kiseline i glicerol unutar odajica masnoga tkiva. Pojava je cesta kao posljedica traume u potkožnome masnome tkivu, narocito dojke. Sin. ---STEATOREJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. masna stolica. ---STEATOZAsteatosis, is, f (lat.), fatty degeneration (eng.), masna degeneracija, depozit masnih globula u tkivima. Danas se to cešce zove masne promjene i masna izmijenjenost Sin. . ---STEGAstrictura, ae, f (lat.), stricture (eng.), smanjenje kalibra nekoga kanala, otvora, prolaza, kao rezultat ožiljne kontrakcije ili depozicije nenormalnoga tkiva, sin. striktura, tjesnac Sin. . ---STEGNUT(LAT.), (ENG.), SIN. v. ukliješten. ---STEKLINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bjesnilo. ---STELEKTOMIJAstellectomia, ae, f (lat.), stellectomy (eng.), hirurško vadenje ganglion stallatuma Sin. . ---STENICANsthenicus-3 (lat.), sthenic (eng.), aktivan, jak, cvrst, snažan, kompaktan, stamen Sin. . ---STENOMETAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. stenometrija. ---STENOMETRIJAsthenometria, ae, f (lat.), sthenometry (eng.), mjerenje mišicne snage posebnim instrumentom-stenometrom Sin. . ---STENOZAstenosis, is, f (lat.), id.(eng.), suženje, striktura nekoga kanala, voda, otvora Sin. . ---STENT(LAT.), (po(eng.), ljekaru Ch. R. Stentu), 1. model koji drži kožni režanj na odredenom mjestu, napravljen od Stentove mase, tj. akrilata ili neke mase za zubne otiske, 2. tanko sredstvo koje je nalik na štapic ili konac koji se upotrebljava za podršku tubularnim strukturam Sin. . ---STEPENgradus, us, m (lat.), grade (eng.), oznaka koja znaci napredovanje ili smanjivanje za jedan korak po kolicini, velicini, jacini, znacaju, obliku, vrijednosti, kakvoci Sin. . ---STEREOGNOZIJAstereognosis, is, f (lat.), id.(eng.), prepoznavanje oblika, cvrstine i prirode predmeta pomocu opipa Sin. . ---STEREOMETAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. stereometrija. ---STEREOMETRIJAstereometria, ae, f (lat.), stereometry (eng.), mjerenje zapremine i solidnoga sadržaja cvrstoga tijela, odnosno kapaciteta praznoga prostora. To se radi stereometrom Sin. . ---STEREOTAKSIJA, STEREOTAXIS, is, f (lat.), stereotaxy (eng.), stereotakticna hirurgija mozga. To je hirurgija koja upotrebljava poseban okvir da bi se sa tri koordinate odredilo mjesto na mozgu gdje se želi operirati Sin. . ---STEREOTAKTICANstereotacticus-3 (lat.), stereotactic (eng.), 1. onaj koji je karakteriziran preciznim položajem u prostoru. Obicno je rijec o malehnim areama u mozgu koje su predmet stereotakticne hirurgije, 2. onaj koji pripada tipu moždane hirurgije koja upotrebljava trodimenzionalne koordinate koje tacno definir Sin. . ---STEREOTIPIJAstereotypia, ae, f (lat.), stereotypy (eng.), perzistentno ponavljanje rijeci i djela koji su bez smisla Sin. . ---STERILANsterilis, e (lat.), sterile (eng.), 1. Sin. v. besplodan, 2. bez prisutnih živih mikroorganizama, obesklicen. ---STERILITETsterilitas, atis, f (lat.), sterility (eng.), neplodnost, nesposobnost za produkciju potomstva. Kad se upotreb-ljava sam, izraz sterilitet obicno oznacava ženski sterilitet. Sin. ---STERILITET, MUŠKIsterilitas masculina (lat.), male sterility (eng.), nesposobnost muškarca da oplodi ženu zbog mahane u produkciji, obliku ili kretanju spermatozoida. Sin. ---STERILITET, PRIMARNIsterilitas primaria (lat.), primary sterility (eng.), sterilitet od samoga pocetka fertilnoga perioda, nesposobnost reprodukcije od samoga pocetka, a da se nikada u životu nije ni imala ta sposobnost. Sin. ---STERILITET, SEKUNDARNIsterilitas secundaria (lat.), secondary sterility (eng.), nesposobnost za produkciju potomstva pošto se je imala ta sposobnost ranije, u toku fertilnoga perioda, jedan period vremena. Obicno nastaje uslijed stecene bolesti ili stanja poslije perioda normalne produkcije. Sin. ---STERILIZACIJAsterilisatio, onis, f (lat.), sterilization (eng.), 1. kompletno uništavanje svih formi živih organizama, obicno aplikacijom fizikalnih metoda (suha, vlažna toplina, pregrijana para pod pritiskom), ali u današnje vrijeme i primjenom hemijskih agensa (etilen oksid), radijacije ili filtracije, 2. svaki proce Sin. v. jalovljenje. ---STERILIZATOR(LAT.), sterilizer (eng.), aparat u kojem se vrši destrukcija mikroorganizama, sterilizacija. Ima ih raznih: sa pregrijanim zrakom - suhi sterilizator, onaj sa pregrijanom parom pod pritiskom - autoklav, sa gama zracima, sa etilen oksidom za brzu sterilizaciju itd Sin. . ---STERILIZATOR(LAT.), (ENG.), suhi, Sin. v. sterilizator. ---STERILNOSTsterilitas, atis, f (lat.), sterility (eng.), 1. Sin. v. sterilitet i besplodnost, 2. stanje bez prisustva mikroorganizama. ---STERKOBILIN(LAT.), stercobilin (eng.), derivat žucnoga pigmenta koji je nastao zracnom oksigenacijom iz sterkobilinogena, a koji je nastao redukcijom bilirubina. To je crveno-smede-narancasta boja i pridonosi boji izmeta Sin. . ---STERKOLITstercolithus, i, m (lat.), stercolith (eng.), konkrement u crijevima nacinjen od stvrdnutoga izmeta koji u sastavu ima razlicitu kolicinu deponiranih soli Sin. . ---STERKORALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. izmetni ili fekalan. ---STERNALANsternalis, e (lat.), sternal (eng.), ono što pripada grudnici, sternumu Sin. . ---STERNALGIJAsternalgia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u predjelu grudnice ili oprsnice, sin. sternodinija Sin. . ---STERNODINIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sternalgija. ---STERNOHIOIDANsternohyoideus-3 (lat.), sternohyoid (eng.), onaj koji pripada i oprsnici i jezicnoj kosti. Odnosi se prakticno samo na mišic koji ih povezuje Sin. . ---STERNOKLAVIKULARANsternoclavicularis, e (lat.), sterno-clavicular (eng.), onaj koji pripada kljucnjaci i oprsnici, grudnici, (obicno je rijec o zglobu) Sin. . ---STERNOKLEIODMASTOIDANsternocleidomastoideus, i, m (lat.), sternocleidomastoid (eng.), rijec je o mišicu m. sternocleidomastoideusu koji se proteže od grudnice i kljucnjace do sisastoga nastavka vrjemešne kosti. Taj mišic daje oblik vratu i okrece glavu ustranu Sin. . ---STERNOTIREOIDANsternothyreoideus-3 (lat.), sternothyreoid (eng.), onaj koji pripada istovremeno oprsnici, grudnici i kotlacnoj žlijezdi. Odnosi se prakticno samo na mišic koji ih povezuje Sin. . ---STERNOTOMIJAsternotomia, ae, f (lat.), sternotomy (eng.), operacija (obicno na srcu) koja ide putem presijecanja grudnice ili oprsnice Sin. . ---STERNUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. oprsnica ili grudnica.. ---STEROID(LAT.), id,(eng.), grupno ime za lipide koji sadrže hidrirani ciklopentanoperhidrofenantenski prsten. Ovoj grupi pripadaju progesteron, adrenokortikalni hormoni, spolni hormoni, srcani aglikoni, žucne kiseline, holesterol, saponini; neki su i karcinogeni Sin. . ---STEROIDI, ANABOLICNI(LAT.), anabolic steroides (eng.), bilo koja grupa sintetskih derivata testosterona koji imaju anabolicna svojstva i relativno slabo androgeno djelovanje, što se koristi da promovira rast i oporavak tjelesnih tkiva za vrijeme starenja, debilnosti u starenju i za cijeljenje rana Sin. . ---STEROKOBILINOGEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. sterkobilin. ---STEROL(LAT.), id.(eng.), steroid sa dugim alifatskim postranicnim lancima (8-10 ugljika) na mjestu 17 i najmanje jednom alkoholnom hidroksilnom grupom na mjestu 3. Imaju topljivost nalik lipidima (npr. holesterol) Sin. . ---STETOSKOP(LAT.), (ENG.), SIN. v. slušalice. ---STEZACconstrictor. oris, m (lat.), id.(eng.), mišic ili instrument koji steže, sužava lumen ili ga potpuno zatvara Sin. . ---STEZANJEastrictio, onis, f, contractio, onis, f (lat.), astriction, contraction (eng.), 1. skracivanje, odnosno redukcija u velicini, narocito po dužini uz istovremeno pojacanje tenzije (npr. mišica), 2. patološko skracivanje ili skup-ljanje Sin. . ---STEZNIKcingulum, i, n (lat.), sash, girdle (eng.), specijalni zavoj koji steže donja rebra nastojeci ih imobilizirati kod njihove povrede, napravljen od kože ili platna, pojacan ribljim kostima ili plastikom. Nekad se mnogo upotreb-ljavao za podršku organima u gornjem trbuhu (želudac) kod njihovoga spada Sin. . ---STIDpudor, oris, m (lat.), shame (eng.), posebno afektivno osjecanje, cesto sa vegetitativnim manifestacijama, praceno osjecajem nelagodnosti u odnosu na lica i postupke, a narocito kod pokazivanja primarnih spolnih karakteristika. sram. Sin. ---STIDANpudendus-3 (lat.), pudendal (eng.), odnosi se uglavnome na spolne, stidne, organe i elemente koje vode prema njima (npr. art. pudendalis). V. stid Sin. . ---STIDNE DLAKE(LAT.), (ENG.), SIN. v. runje. ---STIDNICA(LAT.), (ENG.), 1. Sin. v. kost, kuka, 2. v. kudra. ---STIDNO MJESTOorgana pudendum (lat.), male or female external genitals (eng.), definicija stidnih mjesta zavisi od kulture i vremena. U medicini ne bi smjelo biti stidnih mjesta. Ipak u komunikaciji sa pacijentima upotrebljava se taj termin, a oznacava vanjske, muške i ženske genitalije, edepjerija, organa genitalia masculina et fem avret. Sin. ---STIGMATIZAMstigmatismus, i, n (lat.), stigmatism (eng.), stanje oznaceno brojnim biljezima na tijelu, ali i u duševnome životu Sin. . ---STIGMATOMETAR, STIGMATOMETER(LAT.), (eng.), instrument kojim se mjeri refrakcija oka retinoskopijom i direktnom oftalmoskopijom Sin. . ---STIJENKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zid. ---STILIstyli, orum, m (lat.), pencils (eng.), oblik lijeka za aplikaciju direktno u ranu ili neku šupljinu. To su tanki, kratki štapici koji djeluju lokalno. Na ovaj nacin se cesto apliciraju kaustici Sin. . ---STILOIDAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. šiljast. ---STILOIDITISstyloiditis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija tkiva oko processus stylodeus, styloid process Sin. . ---STIMULACIJAstimulatio, onis, f (lat.), stimulation (eng.), podsticanje, akt ili proces podsticanja na reakciju. Sin. ---STIMULANS, STIMULANS, antis, (lat.), stimulant (eng.), ono sredstvo koje proizvodi stimulaciju, koje podstice, narocito ako uzrokuje porast tonusa mišicnih niti. Sin. ---STIMULUSstimulus, i, m (lat.), id.(eng.), bilo koji agens, postupak, uticaj, koji proizvodi funkcionalnu ili troficnu reakciju u nekome podražljivome tkivu ili receptoru. Sin. ---STIPSA(LAT.), (ENG.), SIN. v. šap. ---STIPTIKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. skompljiva sredstva, 2. v. hemostatika. ---STIŠLJIVOSTcompressibilitas, atis, f (lat.), compressibility (eng.), promjene volumena po jedinici neke supstancije, a nastalo je djejstvom promjena pritiska, opet po odredenoj jedinici, sin. kompresibilnost Sin. . ---STOtabula, ae, f (lat.), table (eng.), ravna površina, ploca, na sto nalik struktura (npr. operacioni sto, tabula operationis, operating table). U medicini ih ima raznih, a odgovaraju svrsi (sto za pregled, ginekološki sto, operacioni sto, pisaci sto itd. Sin. ) ---STOLICAfaeces, ium, fg (lat.), feces, stool (eng.), ono što se izbaci iz crijevnoga trakta, a sastoji se od bakterija, odajica odljuštenih sa crijevnoga zida, sekreta, poglavito iz džigerice i manje kolicine ostataka hrane. bok, bokluk, nedžaset, izmet. Obavljanje stolice je velika nužda. Sin. ---STOLICA(LAT.), (ENG.), katranasta, Sin. v. crna stolica. ---STOLISNIK(LAT.), (ENG.), SIN. v. kunica. ---STOMAK, V(LAT.), (ENG.), želudac Sin. . ---STOMATITIS(LAT.), id. lat. i(eng.), isindija sluzavice usne utline, bez obzira na etiologiju i izgled Sin. . ---STOMATITIS(LAT.), (ENG.), epizooticni, Sin. v. badrga. ---STOMATITIS(LAT.), (ENG.), gangrenozni, Sin. v. rak, vodeni. ---STOMATITIS, AFTOZNIstomatitis aphtosa (lat.), aphtous sto-matitis (eng.), rekurentna bolest nepoznate etiologije karakterizirana pojavom jednoga ili više okruglih ili ovalnih ulceracija na usnoj sluzavici pokrivenih sivkastim, fibrinoznim eksudatom i crvenkastom halkom okolo. Sin. ---STOMATODINIJAstomatodynia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u usnoj duplji, bez specifikacije i fiksacije za zub. Sin. ---STOMATOLALIJAstomatolalia, ae, f (lat.), id.(eng.), govor kroz usta sa zatvorenim nozdrvama Sin. . ---STOMATOLOG(LAT.), dentist, stomatologist (eng.), ljekar koji je završio stomatološki fakultet i time stekao pravo na rad u stomatologiji Sin. . ---STOMATOLOGIJAstomatologia, ae, f (lat.), stomatology, dentistry (eng.), dio ukupne medicinske znanosti i vještine koja je zaokupljena visceralnim kranijumom (zubi, usna šupljina, okolne strukture, kosti vilica), što ukljucuje dijagnozu i lijecenje bolesti toga podrucja, te rekonstrukciju defekata. Sin. ---STOMATOLOGIJA, ESTETSKA(LAT.), cosmetic dentistry, esthetic dentistry (eng.), aspekt stomatološke prakse koji je posvecen lijepome izgledu zubnoga diza, a ukljucuje sve stomatološke discipline. Sin. ---STOMATOLOGIJA, GERIJATRIJSKA(LAT.), gerodontics, dental geriatrics (eng.), stomatološka nauka i praksa usmjerena na starosnu dob, stomatološka dijagnoza i lijecenje u tom periodu, te prevencija u starosnoj dobi. Sin. ---STOMATOLOGIJA, PEDIJATRIJSKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. pedodoncija. ---STOMATOLOGIJA, PREVENTIVNA(LAT.), preventive stomatology (eng.), dio stomatološke nauke i prakse koji je posvecen cuvanju zdravih zuba i održavanju usne duplje u optimalnome stanju što je moguce dulje vrijeme. Sin. ---STOMATOLOGIJA, SUDSKA(LAT.), forensic dentistry, forensic stomatology (eng.), grana stomatologije koja nauku i vještinu stavlja u službu zakonskih propisa, najviše za identifikaciju osoba po zubnim karakteristikama. Sin. ---STOMATOLOŠKIstomatologicus-3 (lat.), stomatological (eng.), onaj koji pripada stomatologiji Sin. . ---STOMATOMALACIJAstomatomalacia, ae, f (lat.), id.(eng.), intenzivna, abnormalna, mehkoca usnih struktura Sin. . ---STOMATOPATIJAstomatopathia, ae, f (lat.), stomatopathy (eng.), bilo koja patološka kondicija usta Sin. . ---STOMATOPLASTIKAstomatoplastia, ae, f (lat.), stomatoplasty (eng.), plasticna operacija radi rekonstrukcije usta Sin. . ---STOMATORAGIJAstomatorrhagia, ae, f (lat.), id.(eng.), intenzivno krvarenje iz usta Sin. . ---STOMIJAstomia, ae, f (lat.), stomy (eng.), rijec kojom se završava mnogo kovanica u hirurgiji, a oznacava hirurško otvaranje vještackoga otvora na šupljem organu, što može biti izmedu dva šuplja organa ili organa i trbušnoga zida (npr. traheostomija) Sin. . ---STOMODEUMstomodeum, i, n (lat.), id.(eng.), mjesto gdje ce se formirati usta na zametku koji je star oko 4 hefte. Na tom mjestu površina ektoderma se invaginira Sin. . ---STOPA LETALITETA(LAT.), lethality rate, case fatality rate (eng.), oznacava ucestalost umiranja bolesnih od odredene bolesti, a to je broj umrlih od odredene bolesti podijeljen sa brojem bolesnih i pomnožen sa 100 ili sa 1000, zavisno da li se izražava u procentima ili promilima Sin. . ---STOPA(LAT.), (ENG.), SIN. v. otisak tabana ---STOPALOpes, pedis, m (lat.), foot (eng.), 1. krajnji dio do-njega uda, sastoji se od tabana i ljesice ( Sin. v.), 2. svaki dio nalik na stopalo. Nekad se više upotrebljava izraz nožica (npr. nožica astrocita). ---STOPALO, BALERINSKO(LAT.), (ENG.), SIN. v. taban, konjski. ---STOPALO, GUŠCIJEpes anserinus (lat.), goose's foot (eng.), 1. plexus parotidicus nervi facialis, grananje licnoga živca pošto napusti canalis nervi facialis, 2. kombinirana tendinozna ekspanzija mm. sartoriusa, gracilisa i semitendineisa na mjestima njihove insercije na glavi tibije Sin. . ---STOPALO, IZDUBLJENOpes cavus (lat.), clubfoot (eng.), povecana visina uzdužnoga luka stopala, tako da je trag tabana oskudan, a dobro se vidi samo prednji dio i peta Sin. . ---STOŽERepistropheus, i, m (lat.), id.(eng.), drugi vratni kra-lježak, koji ima zub u koji je uglavljuje atlas, prvi vratni kralježak, cime mu stožer daje potporu, a omogucene su kretnje glave Sin. . ---STRABIZMOMETAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. oftalmotropometar. ---STRABIZMOMETRIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. oftalmotropometrija. ---STRABOMETAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. oftalomotropometar. ---STRABOMETRIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. oftalmotropometrija. ---STRAH, DNEVNIpavor diurnus (lat.), day terror (eng.), napad tjeskobe kod djece koji nastaje za vrijeme poslijepodnevnoga spavanja. Sin. ---STRAH, NOCNIpavor nocturnus (lat.), sleep terror disorder (eng.), poremecaj sna kod djece karakteriziran ekstremnom tjeskobom koja se javlja odmah nakon sna, sa teškim prisjecanjem snova i vegetitativnim simptomima. Sin. ---STRAH, PAVOR, oris, m, metus, us, m (lat.), terror, fear (eng.), u suštini odbrambeni mehanizam koji se javlja kod integralne ugroženosti, ali može biti bezrazložan, patološki, neutemeljen i kao takav je najcešci kod neuroza. Intenzivano osjecanje ugroženosti, užas. straha, teror. Sin. ---STRAHA(LAT.), (ENG.), SIN. v. strah. Ovaj oblik je ostao jedino u frazi saliti strahu i dnevna, odnosno nocna straha. ---STRANA, LATUS(LAT.), , eris, n (tat.), side (eng.), jedna od dvije strane tijela, desna ili lijeva. Lateralni, bocni, aspekt organa, tijela ili bilo koje strukture Sin. . ---STRANGURIJAstranguria, ae, f (lat.), strangury (eng.), polahko, sporo i bolno curenje bureži zbog grca mokracnice i bešike Sin. . ---STRAST(LAT.), (ENG.), SIN. v. požuda. ---STRAŽNJIposticus-3, posterior, us (lat.), posterior, hind (eng.), onaj koji se nalazi pozadi, na stražnjem dijelu neke strukture, bliže ledima, bliže stražnjem dijelu tijela (npr. stražnje noge), sin. zadnji Sin. . ---STRAŽNJICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zadnjica. ---STREHAacromion, ii, n (lat.), id.(eng.), lateralni produžetak plecke u obliku izdanka. Jedna od tacaka za orijentaciju na ramenu. akromion. Sin. ---STREPNJA, ANXIOSITAS, atis, f (lat.), anxiety (eng.), neprijatno emocionalno stanje koji se sastoji od psihofizioloških odgovora na prihvatanje unaprijed nerealne ili izmišljene opasnosti, koja uglavnom zavisi od neprepoznatoga intrapsihickoga konflikta. Somatska pratnja ukljucuje ubrzane srcane akcije, prom Sin. . ---streptobacil(lat.), Streptobacillus, i, m (lat. i(eng.), .), svaki pojedini mikroorganizam iz roda fakultativno anaerobnih, gram negativnih, štapicastih bakterija koje su cesto veoma pleomorfne i variraju od jednostavnih štapica do lanaca ili filamenata. Nalaze se u ustima divljih i laboratorijskih stahora Sin. . ---streptokokstreptococcus, i, m (lat.), id.(eng.), bilo koji mikroorganizam roda Streptococcus. To je okruglasti, tackasti mikrorooganizam, koji formira parove ili lance, gram pozitivan, fakultativno anaeroban, nepokretan, ne formira spore. Rod ima 4 grupe: betahemoliticki, patogen za ljude i životinje, a Sin. . ---streptokoke, hemoliticneStreptococcus haemolyticus (lat.), hemolytic strepotococcus (eng.), bilo koji od streptokoka koje su sposobne da hemoliziraju eritrocite ili da prave zonu hemolize na krvnome agaru. Veliki broj ih je patogen. Dijele se na alfa, koji na krvnome agaru prave manju zonu želatinoznoga obezbojavanja, i beta, koji prave na agaru Sin. . ---streptomiceteStreptomyces (lat.), id.(eng.), bakterije roda Streptomyces, porodice Streptomycetaceae, red Actinomycetales, koje nalice na gljivice. To su aerobni mikroorganizmi koje cine nefragmentirani micelijum. Ima ih nekoliko stotina vrsta, nekad su paraziti. Daju više od polovice antibitoika (a Sin. ) ---stres(lat.), (eng.), stress (eng.). 1. udar, pritisak, utjecaj, 2. sila na jedinicu površine, koja može uzrokovati pucanje tkiva, 3. snaga bioloških reakcija na bilo koji utjecaj (fizicki, duševni, emocionalni, vanjski, unutrašnji), koji nastoji poremetiti homeostazu. Ako su Sin. . ---stridor(lat.), (eng.), Sin. v. hripnja. ---strihninizam(lat.), (eng.), Sin. v. trovanje strihninom. ---strijastria, ae, f (lat.), streak (eng.), linija, uska na traku nalik struktura, opci termin, obicno za snop nervnih niti, 2. striae atrophicae (lat.), atrophic streaks (eng.), linearne, obicno niže od nivoa kože, crvenkaste promjene na koži, koje kasnije postaju bijele, na trbuhu, grudima, zadnj Sin. . ---striješantartaricus-3 (lat.), tartarated (eng.), onaj koji sadrži ili vinsku kiselinu ili neku njenu so. tartarican, vinski. Sin. ---striktura(lat.), (eng.), Sin. v. stega. ---strmina, clivus, i, m (lat.), id.(eng.), koštana površina koja se strmo penje od foramen occipitale magnum prema gore do stražnjega dijela turskoga sedla. U izgradnji ucestvuje sitnik i zatiljna kost Sin. . ---strofantusStophantus kombe (lat.), strophantus (eng.), biljka, grm, drvo, iz koje se dobija nekoliko srcanih glikozida. Uglavnome je poznat Strophantin koji dolazi kao bijeli ili žuckasti prah, zatim ouabain. Inace je otrovna biljka, narocito Strophantus gratus Sin. . ---STROMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. potka. ---STRONGILOIDIJAZAstrongyloidiasis, is, f (lat.), id.(eng.), infestacija sa Strongyloideus stercoralis, oblom gujavicom koja se pretežno vidi u tropskim krajevima, cije larve napadaju sluzavicu i submukozu tankoga crijeva, pa prave driskavicu i ulceracije. Sa izmetom dospijevaju na tlo, odakle penetriraju ljudsku k Sin. . ---STRUGACraspatorium, ii, n (lat.), raspatory, xyster (eng.), hirurški ili anatomski instrument koji služi za struganje mehkoga tkiva sa kosti, sin. raspatorijum, makljica. Sin. ---STRUJA KRVI(LAT.), blood stream (eng.), proticanje krvi kroz krvne sude; krv koja protice kroz cirkulatorni sistem živoga organizma Sin. . ---STRUJAflumen, inis, n (lat.), stream (eng.), kretanje u tecnome mediju koji dozvoljava jacu promjenu položaja jednoga dijela u odnosu na drugi. tok 1. i 2. Sin. ---STRUKstatura, ae, f (lat.), stature, waist (eng.), dio tijela koji je uži od ostaloga, narocito kod žena. U suštini je to dio trbuha od ruba rebara do ruba karlice Sin. . ---STRUKTURA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sastav. ---STRUMAstruma, ae, f (lat.), goiter (eng.), povecanje kotlacne žlijezde što uzrokuje otok prednjega dijela vrata. gliva, guša. V. guša. Sin. ---STRUMEKTOMIJAstrumectomia, ae, f (lat.), strumectomy (eng.), hirurško vadenje dijela ili citave guše Sin. . ---STRUMITIS(LAT.), id. lat. i(eng.), isindija guše Sin. . ---STRUNAcucurbitula, ae, f (lat.), cupping glass (eng.), ma-lehni stakleni sud u obliku cašice ili findžana gdje je otvor veci od dna, koji se aplicira na kožu poslije paljenja koma-dica vate i pravljenja sniženoga pritiska zraka unutar caši-ce. Time se izaziva veca hiperemija kože na mjestu apli-kacije, sin. k Sin. . ---STRUNITI (SE)(LAT.), (ENG.), SIN. v. struna. ---STRUPeschara, ae, f (lat.), eschar (eng.), 1. kožna nekroza nastala opekotinom ili aplikacijom koroziva, ova se lezija vidi i kod nekih rikecioza Sin. . ---STRŠITIprominere (lat.), rise above (eng.), biti istaknut, isturen, ispupcen, vidljivo se izdizati iznad površine neke strukture, sin. prominirati Sin. . ---STUBpila, ae, f (lat.), pilar (eng.), masa u obliku izduženoga cilindra koja nešto podržava ili samo nalici na dugi cilindricni podržnik. Obicno je u parovima Sin. . ---STUBICpila, ae, f (lat.), pilar (eng.), struktura nalik na malehni stub (npr. stubic u trabekulima sunderaste kosti) Sin. . ---STUDEN(LAT.), (ENG.), 1. Sin. v. hladan, 2. v. hladnoca. ---STUDIJ MEDICINEmedicinae studium (lat.), medical study (eng.), nastava na medicinskom fakultetu, prisustvovanje nastavi i polaganje ispita, ucenje medicinskih predmeta, citanje medicinske literature Sin. . ---STUDIJAstudium, ii, n (lat.), study (eng.), naucni posao, rad koji s svih strana obradi neki problem, naucno nastojanje Sin. . ---STUGA(LAT.), (ENG.), SIN. v. stuživanje. ---STUPCACTenerium scordium (lat.), (eng.), water germander (lat.), trava koja pripada rodiu Labiatae, a koja se, uglavnom, koristi kao aromatik Sin. . ---STUPORstupor, oris, m (lat.), id.(eng.), duboki poremecaj svijesti gdje pacijent od sistema za odgovor jedino ima adekvatnu reakciju odbrane na intenzivne bolne draži, 2. (u psihijatriji) stanje smanjenje reaktivnosti (npr. katatoni stupor), sin. zagluh Sin. . ---STUPOROZANstuporosus-3 (lat.), stuporous (eng.), zahvacen stuporom, karakteriziran stuporom ( Sin. v. stupor 1. i 2). ---STUŽIVANJEnausea, ae, f, vomituritio (lat.), nausea, vomiturition (eng.), neugodni osjecaj muke u želucu ili epigastrijumu, pracen cesto hipersalivacijom, a završava bljuvanjem. Pogoršava se pogledom na hranu ili njenim uzimanjem. stuga, muka. Sin. ---STUŽIVANJE, TRUDNICKO(LAT.), nausea gravidarum (eng.), morning sickness of pregnancy (eng.), stuživanje, obicno ujutro i pri pogledu na hranu, odnosno na odreden miris, ispoljeno u ranim mjesecima nošenja. Sin. ---SUBAKUTANsubacutus-3 (lat.), subacute (eng.), nešto manje akutan, manje nagao ili žestok, dužega trajanja. Varijanta toka bolesti izmedu akutne i subhronicne, te hronicne. Sin. ---SUBARAHNOIDALANsubarachnoidalis, e (lat.), subarachnoid (eng.), ono što je smješteno u prostoru ispod paucinice, izmedu nje i pije mater Sin. . ---SUBDURALANsubduralis, e (lat.), subdural (eng.), postav-ljen ispod tvrde moždane opne, izmedu durae mater i paucinice (npr. subduralni hematom) Sin. . ---SUBEPENDIMALANsubependimalis, e (lat.), subependimal (eng.), onaj koji je postavljen, nalazi se, ispod ependima Sin. . ---SUBEPIDERMALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. potkožan 2. ---SUBFEBRILANsubfebrilis, e (lat.), subfebrile (eng.), onaj koji ima malehnu vatru, koja se krece od 37 do 38° C Sin. . ---SUBFRENICANsubphrenicus-3 (lat.), subphrenic (eng.), onaj koji je smješten ispod precage, dijafragme, kušika Sin. . ---SUBIKTERICANsubictericus-3 (lat.), subicteric (eng.), bolesnik koji pokazuje neke simptome žutice, ali nije žut u smislu žutice. Ponešto žut Sin. . ---SUBINVOLUCIJAsubinvolutio, onis, f (lat.), incomplete involution, subinvolution (eng.), nekompletna involucija, nesposobnost nekoga organa ili strukture da se vrati svojoj normalnoj velicini i stanju poslije povecanja zbog funkcionalnoga aktiviteta (npr. subinvolucija materice poslije poroda) Sin. . ---SUBJEKTsubjectum, i, n (lat.), subject (eng.), lice ili neka životinja koja je bila objekt neke manipulacije, opservacije ili eksperimenta Sin. . ---SUBJEKTIVANsubjectivus-3 (lat.), subjective (eng.), lican, ono što se cini važnim zahvacenom pojedincu, a nije pristupacno culima druge osobe, posebno ljekara, ili nije pristupacno medicinskim ispitivanjima. Kaže se o nekome simptomu ili doživljaju. Sin. ---SUBKORTIKALAN(LAT.), (ENG.), sin. potkorni Sin. . ---SUBKUTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. potkožan 1. ---SUBKUTIKULARAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. potkožan 2. ---SUBLETALANsublethalis, e (lat.), sublethal (eng.), nije sasvim smrtan, ali je odmah ispod toga (najcešce o dozi. Subletalna doza nije smrtna, ali je previše lijeka) Sin. . ---SUBLIMACIJAsublimatio, onis, f (lat.), sublimation (eng.), 1. direktna promjena agregatnoga stanja iz cvrstoga u parno, bez posredovanja tecnoga, 2. (u psihologiji), nes-vjesni odbrambeni mehanizam gdje se svjesno neprihvatljivi instinktivni nagoni zamjenjuju licno i socijalno prihvatljivim Sin. . ---SUBLIMATsublimatum, i, n (lat.), sublimate (eng.), 1. supstancija dobijena sublimacijom, 2. živin bihlorid, HgCl2 Sin. . ---SUBLIMIRATIsublimare (lat.), sublimate (eng.), (u psihologiji) skretati svjesno neprihvatljive instiktivne nagone u licno i socijalno prihvatljive kroz mehanizam koji je izvan svijesti, nesvjestan Sin. . ---SUBLINGVALAN, SUBGINGIVALIS, e (lat.), subgingival (eng.), onaj koji je smješten ispod zubnoga mesa, ozublja Sin. . ---SUBLUKSACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. išcašenje, nekompletno. ---SUBMAKSILARAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. podvilican. ---SUBMERZIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dušenje. ---SUBMIKROSKOPICANsubmicroscopicalis, e (lat.), submicroscopic (eng.), suviše malehan da bi se vidio obicnim, svjetlosnim, mikroskopom Sin. . ---SUBMUKOZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. podsluzavica. ---SUBNORMALANsubnormalis, e (lat.), subnormal (eng.), niži nego što je normalno (npr. subnormalna temperatura je tjelesna temperatura ispod 35° C) Sin. . ---SUBOKCIPITALANsuboccipitalis, e (lat.), suboccipital (eng.), onaj koji je smješten ispod zatiljne kosti, ispod zatiljka (npr. subokcipitalna punkcija) Sin. . ---SUBSKAPULARANsubscapularis, e (lat.), (eng.), onaj koji je smješten ispod plecke (npr. subskapularni mišic) Sin. . ---SUBTEMPORALANsubtemporalis, e (lat.), subtemporal (eng.), onaj koji je smješten ispod temporalnoga mišica Sin. . ---SUBTROHANTERANsubtrochantericus-3 (lat.), subtro-chanteric (eng.), onaj koji je postavljen ispod trohantera (npr. subtrohanterna fraktura) Sin. . ---SUDvas, vasis, pl. vasa, vasorum, n (lat.), vessel (eng.), bilo koji kanal formiranoga zida kroz koji protice tecnost, krv, limfa. sud, krvni, žila, krvna ili limfna žila. Sin. ---SUD, ABERANTANvas aberans (lat.), aberant vessel (eng.), bilo koji abnormalan, neuobicajeno postavljen, sud. Sin. ---SUD, AFERENTANvas afferens (lat.), afferent vessel (eng.), sud koji ulazi u neku strukturu, uvodi, unosi, utace neku tecnost (krv, limfa) u tu strukturu. Sin. ---SUD, EFERENTANvas efferens (lat.), efferent vessel (eng.), sud koji izlazi iz neke strukture, izvodi, iznosi, istace neku tecnost (krv, limfa) iz te strukture. Sin. ---SUD, KOLATERALNIvas collateralis (lat.), collateral vessel (eng.), krvni sud koji je paralelan drugome sudu ili slicnoj strukturi. Sud koji obezbjeduje dodatnu, dopunsku, paralelnu, sigurnosnu opskrbu tecnošcu koja u njemu tece. Sin. ---SUD, KRVNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. sud. ---SUDOREJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. znojenje, prekomjerno. ---SUDOVNJACAchorioidea, ae, f (lat.), chorioid (eng.), vaskularna ocna ovojnica, tanka pigmentirana opna, ona koja dovodi krv mrežnjaci i provodi arterije i vene za prednje strukture. Ide od ora serrata do optickoga živca. horioidea. Sin. ---SUFOKACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. davljenje. ---SUFUZIJAsuffusio , onis, f (lat.), suffusio (eng.), sitni krvni podljev, malehna promjena ispod kože ili u koži krvnom bojom natopljena. podlet. Sin. ---SUGESTIBILNOST(LAT.), suggestibility (eng.), podložnost ubaciva-nju i ugnježdavanju tudih ideja, sin. simpatizam Sin. . ---SUGESTIJA, SUGGESTIO, onis, f (lat.), suggestion (eng.), 1. implantacija neke ideje u mišljenje subjekta, 2. ideja koja je na taj nacin unesena Sin. . ---SUGREB(LAT.), (ENG.), SIN. v. urtikarija. ---SUHsiccus-3, persiccus-3 (lat.), dry (eng.), sa smanjenom kolicinom vode ili druge tecnosti, manje nego što je u prirodi. Sin. ---SUHOBOLJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. verem. ---SUHOCAsiccitas, atis, f (lat.), dryness (eng.), neuobicajeni nedostatak vlažnosti. Pojava da tkivo, organ, odajica, pokazuju suhocu (npr. suhoca jezika) Sin. . ---SUHOTICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sahnuce. ---SUICID(LAT.), (ENG.), SIN. v. samoubistvo. ---SUJEDACcomedo, onis, n (lat.), blackhead (eng.), vecinom crni cepic od keratina i loja koji se nalazi u proširenome orificijumu folikula, a sadrži i bakterije, narocito Staphylococcus albus, Propionobacterium acnes. miteser, bruncic. Sin. ---SUKCESIVANsuccessivus-3 (lat.), successive (eng.), uzastopan, onaj koji dolazi uzastopno u slijedu dogadaja ili pojava. Sin. ---SUKCIJAsuctio, onis, f (lat.), continouos suction drainage (eng.), isisavanje, aspiracija plina ili tecnosti mehanickim sredstvima, posebno kontinuirano pražnjenje želuca ili crijeva postavljanjem sonde u te organe radi lijecenja distenzije želuca, paraliticnoga ileusa i sl Sin. . ---SUKROZA, V(LAT.), (ENG.), šecer, trskin Sin. . ---SUKRVICAichor, oris, m (lat.), id.(eng.), serozni, blijedi, samo djelomicno krvnom bojom prožet, iscjedak iz rane. mocalina. Sin. ---SUKRVICAVsanguinolentus-3 (lat.), sanguinolent (eng.), (o sekretu) onaj koji je tingiran krvlju, obojen krvlju, ali nije sasvim krvav, sin. sangvinolentan Sin. . ---SUKULENTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. socan. ---SUKUSIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. potresanje. ---SULEJMANOV PECATPoygonatum officinale (lat.), Solomon's seal (eng.), trava koja traje cijelu godinu, a koja se koristi kao tonik, dijuretik, emetik i purgati Sin. v. U velikoj dozi je srcani otrov. ---SULFAT, BAKARNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. modra galica. ---SULKUS(LAT.), (ENG.), SIN. v. ispust. ---SULOG(LAT.), (ENG.), SIN. v. opcenje. ---SUMACIJAsummatio, onis, f (lat.), summation (eng.), akumulatorni efekt brojnih draži koje su djelovale na neki mišic, živac ili pojavu refleksa Sin. . ---SUMAHNUTA IDEJA(LAT.), (ENG.), delusion, false idea (eng.) je zabluda nepristupacna korekciji nastala na bolesnoj osnovi. Pacijent je apsolutno uvjeren u njenu istinitost, ima apsurdan sadržaj i nemoguce ju je korigirati na osnovu iskustva. Najcešce su ideje proganjanja (paranoidne), v Sin. . ---SUMNJAdubium, ii, n (lat.), doubt (eng.), cest izraz u me-dicinskoj praksi kada nije sigurna dijagnoza, a neki elementi bolesti upucuju na odredenu dijagnozu Sin. . ---SUMPORsulfur, uris, n (lat.), id.(eng.), nemetalni element koji postoji u mnogim alotropskim oblicima, simbol S, atom. broj 16, atom. tež. 32,064. Nalazi se u bjelance-vinama kao sastojak aminokiselina cisteina i metionina. Sumpor je laksans i dijaforetik. curkut. Sin. ---SUNCALIŠTEsolarium, i, n (lat.), id.(eng.), prostor specijalno namijenjen za izlaganje suncu, ali i vještackome, kvarcnome svjetlu, sin. solarijum. Sin. ---SUNCANICAheliosis, is, f, siriasis, is, f (lat.), sunstroke (eng.), stanje nastalo kod pretjeranoga izlaganja suncu, praceno grcevima, komom, visokom temperaturom. Osnovna je glavobolja. suncavica. Sin. ---SUNCAVICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. suncanica. ---SUNCOKRETHelianthus annus (lat.), sunflower (eng.), jednogodišnja biljka iz cijega se sjemena dobije suncokretov zejtin, oleum Helianthi. On se upotrebljava i za izradu farmaceutskih preparata i u safunskoj industriji. U narodnoj medicini se vjeruje da caj od cvijeta uklanja vatru. Azrailovo oko. Sin. ---SUNÐERspongia, ae, f (lat.), sponge (eng.), sredstvo za brisanje porijeklom od istoimene životinje. spužva. Sin. ---SUNÐERASTspongioformis, e (lat.), spongioform (eng.), onaj koji nalici na sunder, spužvu, sin. spužvast, spongioforman Sin. . ---SUNÐERASTA SUPSTANCIJAsupstantia spongiosa (lat.), spongy substance (eng.), koštana lamelirana sunderasta supstancija, napravljena od tankih koštanih lamela, obicno utaknuta u kompaktnu masu Sin. . ---SUNNECENJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. cirkumcizija. ---SUNNETLIJA(LAT.), (ENG.), id. berber ( Sin. v.). ---SUPARNIŠTVOcompetitio, onis, f (lat.), competition (eng.), pojava da se dvije strukturalno slicne molekule natjecu za jedno vezno mjesto na molekuli bjelancevine, sin. kompeticija Sin. . ---SUPER(LAT.), id lat., above (eng.), prefiks sa originalnim znace-njem gore, iznad. Cesto se koristi u znacenju više od normalnoga, jako izraženo, ono što je slijedece u uspinjanju. Sin. ---SUPERAKUTANsuperacutus-3 (lat.), superacute (eng.), eskstremno akutan, prijek, razvija se veoma brzo, u roku od nekoliko sahata Sin. . ---SUPERALIMENTACIJAsuperalimentatio, onis, f (lat.), superalimentation (eng.), lijecenje davanjem velikih kolicina hrane više od potreba i apetita koje se koristi kod iscrpljujucih bolesti (npr. kod verema) Sin. . ---SUPEREGO(LAT.), (ENG.), SIN. v. nad-ja. ---SUPERFETACIJAsuperfetatio, onis, f (lat.), superfetation (eng.), fertilizacija i subsekventni razvoj jajeta kada je jedan fetus vec prisutan u materici. Razultat je razlicitih ovarijalnih ciklusa, a radaju se fetusi razlicite starosti Sin. . ---SUPERFICIJALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. površan. ---SUPERINFEKCIJAsuperinfectio, onis, f (lat.), superinfection (eng.), nova infekcija na postojeci infektivni proces koja komplicira tok terapije antibioticima. Obicno je rezultat invazije bakterija ili gljivica, ili samo mutiranoga istog infektivnoga agensa, koje su rezistentne na postojecu terapiju Sin. . ---SUPERIORNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. gornji. ---SUPEROVULACIJAsuperovulatio, onis, f (lat.), superovulation (eng.), jako ubrzanje ovulacije koja daje više jajašaca nego što je normalno. To je rezultat administracije gonadotropina Sin. . ---SUPERPONIRAN, SUPERPOSTUS-3 (lat.), (eng.), superposed (eng), onaj koji se prosijava jedan preko drugoga, gdje jedan drugoga prekriva, ili se nazire jedan iza drugoga (na rendgenskim snimcima) Sin. . ---SUPERVIZOR(LAT.), supervisor (eng.), pojedinac koji nadgleda aktivnost drugih (npr. ljekar koji nadgleda rad drugih ljekara) Sin. . ---SUPINACIJA, SUPINATIO, onis, f (lat.), supination (eng.), late-ralna rotacija u zglobu lakta, što znaci okretanje dlana prema naprijed ili gore. Kod stopala je to znatno manje i znaci pokret kojim se podiže medijalni dio tabana. Sin. ---SUPINATOR, SUPINATOR, oris, m (lat.), id.(eng.), mišic koji vrši supinaciju. Sin. ---SUPKAblastoderma, ae, f (lat.), blastoderm (eng.), masa odajica na vanjskome sloju u blastuli koja zatvara šupljinu blastule, sin. blastoderm, germinativna membrana Sin. . ---SUPOZITORIJ(LAT.), (ENG.), SIN. v. šmuc. ---SUPRAKONDILARANsupracondylicus-3 (lat.), supracondylar (eng.), postavljen, lokaliziran, iznad kondila femura Sin. . ---SUPRAKOSTALANsupracostalis, e (lat.), supracostal (eng.), postavljen, lokaliziran na ili iznad rebara Sin. . ---SUPRASELARANsuprasellaris, e (lat.), suprasellar (eng.), onaj koji je postavljen, smješten, iznad turskoga sedla Sin. . ---SUPRASKAPULARAN, SUPRASCAPULARIS, e (lat.), suprascapular (eng.), postavljen, smješten, iznad plecke, ili na gornjem rubu plecke Sin. . ---SUPRESIJAsuppressio, onis, f (lat.), suppression (eng.), 1. nagli prestanak sekrecije, ekskrecije ili normalne produkcije, 2. (u psihijatriji), svjesna inhibicija neprihvatljivih impulsa ili ideja, 3. (u genetici), druga mutacija na razlicitom mjestu od prve koja je u stanju da maskira prvu. Sin. ---SUPROTANadversivus-3, oppositus-3 (lat.), adverse, opposed (eng.), protivan, protivnicki, stoji na suprotnoj strani, oponentan; struktura ili organ suprotnoga djejstva, pren. nepovoljan, štetan, koban, zao, nesretan (npr. adverse fate, zla sudbina) Sin. . ---SUPROTSTAVLJANJEanatagonismus, i, m (lat.), antagonism (eng.), opozicija, suceljavanje, suprotno djejstvo, antagonizam medu slicnim elementima, tvarima, rivalima (mišicima, lijekovima, organizmima). antagonizam. Sin. ---SUPSTANCIJAsubstantia, ae, f (lat.), substance (eng.), materijal koji cini neki organ, specificni dio organa ili tijela Sin. . ---SUPSTANCIJA, OSNOVNAmatrix, cis, f (lat.), id.(eng.), 1. supstancija ili tkivo iz kojega se odnosna struktura razvija, 2. bazicni materijal u kojem se nešto razvija, 3. materijal za otiske ili za zubne proteze. Sin. ---SUPSTRATsubstratum, i, m (lat.), substrate (eng.), 1. dosl. podloga, ali danas ima mnogo više znacenja. Jedno je specificna supstancija na koju djeluje neki enzim, 2. neutralna otopina koja sadrži sredstvo za hranjenje ili neki kreativni faktor, 3. površina na kojoj se razlicit materijal deponira ili adhe Sin. . ---SUPURACIJAsuppuratio, onis, f (lat.), suppuration (eng.), gnojenje, stvaranje gnoja na ili u odredenome organu ili tkivu, pojava gnoja. Sin. ---SURA(LAT.), (ENG.), SIN. v. red 2. ---SURMAstibium , ii, n (lat.), antimony (eng.), 1. hemijski element, simbol Sb, at. broj 51, at. tež. 121,75, koji daje razne medicinske i otrovne soli. Koristi se najviše u spojevima protiv gujavica. antimon. 2. Antimonova ruda, Sb2O5, antimonit, koji pomiješan sa mašcu daje kozmeticko sredstvo za podvlacenje pod trepavice. Sin. ---SURUTKAserum lactis (lat.), whey (eng.), ostatak mlijeka kada se istaloži sir. Sadrži puno minerala, a malo bjelancevina i šecera. Dobra je kao dijetetski proizvod Sin. . ---SURUTKA(LAT.), (ENG.), krvna, Sin. v. serum. ---SUSPEKTANsuspectus-3 (lat.), suspect (eng.), sumnjiv na nešto, u ocekivanju nekoga procesa ili djelovanja. Sin. ---SUSPENDIRATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. objesiti. ---SUSPENZIJAsuspensio, onis, f (lat.), suspension (eng.), 1. stanje privremenoga prestanka bola, nekih simptoma, bolesti, obustavljanje, 2. podržavanje, pridržavanje, vješanje neke strukture o cvrsti oslonac u tijelu, 3. miješanje fino isitnjene droge ili lijeka u pogodnome tekucem mediju Sin. . ---SUSPENZORIJUMsuspensorium, i, n (lat.), suspensory bandage (eng.), zavoj koji pridržava organ ili dio tijela koji visi ili je spušten. Najcešci je suspenzorijum za testis. ovjesnik. Sin. ---SUSTJECANJEconvergentia, ae, f (lat.), convergece (eng.), 1. (u embriologiji) pokretanje odajica sa periferije prema sredini za vrijeme gastrulacije, 2. (u oftalmologiji), koordinirana inklinacija dvije linije vida prema zajednickoj tacki fiksacije, sustjecanje linija vida. konvergencija. Sin. ---SUTLIJA(LAT.), rice puding (eng.), blago slatko jelo od mlijeka i pirinca, lahko probavljivo, pogodno za ishranu bolesnika od želudacnih bolesti Sin. . ---SUTUK, V(LAT.), (ENG.), ustuk. Sin. ---SUTURA(LAT.), (ENG.), SIN. v. šav. ---SUZAMSesamum indicum, Sesamum orientale (lat.), sesame (eng.), jednogodišnja biljka. Sjeme, Sesamum semen, sesame seed, sadrži zejtin, oleum Sesami, oil of benne, koji je laksativ, a upotrebljava se za ishranu, izradu losiona, kao vehikulum za injekcije i emolijent. Sin. ---SUZAVAClacrimator, oris, m (lat.), id.(eng.), supstancija koja pojacava kolicinu suza. Termin je narocito prisutan kod oznake bojnih otrova koji tjeraju na suzenje Sin. . ---SUŠENJE KICMENE MOŽDINEtabes dorsalis (lat.), tabetic neurosyphilis (eng.), parenhimatozni sifilis za kojeg je karakteristicna lagahno progresivna degeneracija stražnjih stubova kicmene moždine, stražnjih korijena i spinalnih ganglija. Nastaje 15-20 godina nakon pocetne infekcije, a karakterizirana je pojasnim bolima, inkontinenc Sin. . ---SUŠENJEatrophia, ae, f (lat.), atrophy (eng.), 1. smanjenje u velicini odajica, tkiva, organa, dijela tijela, gubitak na velicini i težini, sin. atrofija, sahnuce, suhotica, 2. dehydratio, onis, f (lat.), dehydration (eng.), gubitak vode iz neke supstancije, tkiva ili organizma, sin. dehidracija Sin. . ---SUŠICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. verem. ---SUŠICAV(LAT.), (ENG.), SIN. v. tuberkulozan. ---SUŽENcoarctatus-3 (lat.), narrowed (eng.), uži je od normalnoga lumena, promijenjen u smislu suženja lumena i uslijed toga funkcionalno hrdaviji Sin. . ---SUŽENJE1. stenosis, is, f (lat.), id.(eng.), konstrikcija, stezanje, stenoza, suženje kanala ili otvora, 2. strictura, ae, f fretum, i, n (lat.), strait, stricture (eng.), oznaka kod situacije da kanal obicne, normalne, širine ima uže mjesto koje smeta njegovom funkcioniranju, 3. isthmus, i, m (lat. Sin. . ---SVAÐALICAquerulans, antis, m (lat.), querulans (eng.), osoba koja se stalno parnici. Obicno neurotski strukturirana licnost sa neprekidnim povlacenjem po sudu, gdje neprekidno nekoga tuži, sin. kverulant Sin. . ---SVAKODNEVANquotidianus-3 (lat.), quotidian (eng.), onaj koji se dešava svaki dan, ponavlja se svaki dan. Termin je predviden za neke forme parazita malarije (malaria quotidiana) Sin. . ---SVALJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ožiljak. ---SVEPRISUTNOSTubiquitas, atis, f (lat.), ubiquity (eng.), prisustvo na svakome mjestu, sin. ubikvitet Sin. . ---SVEŽDERomnivorus-3 (lat.), omnivorous (eng.), onaj koji se hrani i biljnom i životinjskom (mesnom) hranom Sin. . ---SVIJACICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. savijac. ---SVIJESTconscientia, ae, f (lat.), consciousness (eng.), sta-nje ukupnosti psihickih funkcija, što znaci orijentiran u vremenu, prostoru i prema ljudima, sposoban za ucenje i reprodukciju znanja, ima puni obim sjecanja, daje adekvatan odgovor na stimulanse culima, sposobnost registracije culima, ocuvane pažnje, prisebnost. Sin. ---SVILAsericum, i, n (lat.), silk (eng.), prirodni materijal dobijen od svilene bube koji se nekad koristi kao materijal za šivanje. ibrišim. Sin. ---SVILA(LAT.), (ENG.), kukuruzna, Sin. v. kukuruz. ---SVILARICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. gnojavica ili puhvica. ---SVINJSKIporcinus-3 (lat.), porcine (eng.), onaj koji je uzet od krmeta, svinje (npr. svinjska koža, transplantat, inzulin i sl.). krmeci. Sin. ---SVITNJAKchorda dorsalis (lat.), notochord (eng.), odajicka struktura porijeklom od mezoblasta u obliku štapa koja se nalazi ispod primitivne brazde zametka, a oznacava pri-mitivnu osu embrija. To je centar i mjesto razvoja osovinskoga skeleta-kicme, sin. notohorda Sin. . ---SVJESNOSTsensorium, ii, n (lat.), id.(eng.), stanje svakoga pojedinca u odnosu na njegovu punu svijest ( Sin. v.). U stvari id. svijest (v.) ---SVJESTANconscius-3 (lat.), conscious (eng.), pacijent koji je u punoj ukupnosti psihickih funkcija, Sin. v. svijest. ---SVJETLACI, SPINTHEROPIA, ae, f (lat.), id.(eng.), pojava varnica pred ocima koje izgledaju kao sitni, brzi svjetleci elementi, iskre Sin. . ---SVJETLO, HLADNO(LAT.), cold light (eng.), svjetlo koje se provodi kroz kvarc ili plastiku da bi se otklonio toplinski efekt, tako da se izvor može staviti direktno na kožu ili uvuci u ranu, organ, jer ne grije Sin. . ---SVODfornix, icis, m (lat.), arch, vault (eng.), opci anatomski pojam za strukturu u obliku luka, svoda, odnosno kupolastoga krova (npr. svod lubanje). luk, cemer. Sin. ---SVOJSTVOproprietas, atis, f (lat.), propriety (eng.), karakteristicni kvalitet, sposobnost, kapacitet funkcioniranja, sin. osobina Sin. . ---SVRABscabies, ei, f (lat.), itch (eng.), kontagiozni dermatitis ljudi, ali i razlicitih domacih životinja, uzrokovan parazitom Sarcoptes scabiei, itch mite, koji se prenosi bliskim kontaktom, a karakteriziran je papularnom erupcijom preko sitnih kanalica u koži gdje ženka ostavlja jaja. Sve je p ceša. Sin. ---SVRABEŽpruritus, us, m, pungo, inis, f (lat.), itch, itching (eng.), simptom koji je karakteriziran osjecanjem svrabeža na mjestu koje je zahvaceno. To je ustvari osjecaj smanjenoga bola i javlja se uglavnom kada rana prolazi ili zacjeljuje, ali i kao simptom raznih promjena na koži, kao neprijatna kožna senzacija koja pro svrbež. Sin. ---SVRABLJIVscabieticum-3 (lat.), scabietic (eng.), ono što pripada ili je zahvaceno svrabom (npr. osoba je svrabljiva) Sin. . ---SVRBEŽ(LAT.), (ENG.), SIN. v. svrabež. ---SVRDACSarcoptes scabiei (lat.), itch mite (eng.), uzrocnik svraba kod ljudi. Varijeteti su gotovani domacih životi-nja, a svi pripadaju rodu Akarida Sin. . ---TABAKOZA, TABACOSIS,. is, f (lat.), id.(eng.), trovanje duhanom uglavnom zbog udihanja duhanske prašine. Sin. ---TABANplanta, ae, f, solea, ae, f (lat.), sole (eng.), donja strana stopala. Sin. ---TABAN, IZVRNUTpes valgus (lat.), (eng.), talipes valgus (eng.) deformitet tabana u kojem je peta okrenuta prema napolje. Sin. ---TABAN, KONJSKIpes aequinus (lat.), talipes equinus (eng.), deformitet stopala koje je plantarno fiksirano pa se pacijent oslanja samo na prste. stopalo, balerinsko. Sin. ---TABAN, PETNIpes calcaneus (lat.), talipes calceneus (eng.), deformitet stopala u kojem je stopalo dorziflektirano, pa se pacijent oslanja samo na petu Sin. . ---TABAN, RAVNIpes planus (lat.), flatfoot (eng.), pojava da su oba ili jedan svod stopala spušteni, tako da je otisak tabana veoma širok, sin. duz taban, tarzoptoza Sin. . ---TABAN, UVRNUTpes varus (lat.), talipes varus (eng.), deformitet stopala u kojem je peta okrenuta prema unutra Sin. . ---TABAN, ZGRCENItalipes, edis, m (lat.), clubfoot (eng.), urodeni deformitet stopala koje je savijeno na razne nacine. Up. uvrnuto i izvrnuto stopalo Sin. . ---TABANSKIplantaris, e (lat.), plantar (eng.), ono što pripada tabanu, stopalu, sin. plantaran Sin. . ---TABEStabes, is, f (lat.), id.(eng.), 1. svaka progresivna tjelesna atrofija, usahnulost, 2. Sin. v. ucmalost kicmene moždine. ---TABETICANtabeticus-3 (lat.), tabetic (eng.), onaj koji je zahvacen ili pripada tabes dorsalisu (npr. tabetican hod) Sin. . ---TABIJATindoles, is, f (lat.), nature (eng.), ljudska priroda, nacin reagiranja u individualnom životu. hulk. Sin. ---TABLETAtabella, ae, f, tabuletta, ae, f (lat.), tablet (eng.), solidni oblik doziranja lijeka, koji varira u obliku, težini, velicini, a može nastati kompresijom ili izlijevanjem u modele. Sadrži lijek u cistom obliku ili, cešce, pomiješanom sa primjesama koje daju oblik, boju, popravljaju ukus i sl Sin. . ---TABOPAREZAtaboparesis, is, f (lat.), id.(eng.), živcana pareza koja nastaje prateci tabes dorsalis ( Sin. v. tabes.) ---TABUT(LAT.), (ENG.), SIN. v. mrtvacki sanduk. ---TACKA FIKSACIJE(LAT.), punctum fixationis (eng.), point of fixation (eng.), 1. tacka ili objekt na kojoj je vid jednoga oka fiksiran, a kroz koji prolazi osovina optickoga živca, 2. tacka na retini na kojoj se fiksiraju zraci koji dolaze sa nekoga objekta direktnoga posmatranja Sin. . ---TACKA KLJUCANJApunctum ebulitionis (lat.), boiling point (eng.), temperatura na kojoj neka tecnost kljuca. narocito temperatura na kojoj je pritisak pare tecne faze jednak atmosferskom pritisku (npr. voda kljuca na 100° C ili 212° F, ali na morskoj površini) Sin. . ---TACKA MRŽNJENJApunctum congellationis (lat.), freezing point (eng.), temperatura na kojoj neka tecnost pocinje da se mrzne (npr. tacka mržnjenja ciste vode je 0° C ili 32° F.) Sin. . ---TACKA NAJBLIŽEGA VIDApunctum proximum (lat.), near point (eng.), najbliža tacka na kojoj oko jasno registrira neki objekt, nabliža tacka oštroga vida Sin. . ---TACKA OSIFIKACIJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. centar osifikacije. ---TACKA OSLONCA(LAT.), hypomochlion, ii, n (gr.-lat.), id.(eng.), uporište, tacka na koju se oslanja glava ploda prilikom rotacije u porodajnome kanalu Sin. . ---TACKA TOPLJENJApunctum fusionis (lat.), melting point (eng.), najniža temperatura na kojoj se solidan materijal pocinje topiti Sin. . ---TACKA UDALJENOGA VIDApunctum remotum (lat.), far point (eng.), najdalja tacka na kojoj se neki objekt jasno vidi kada je oko u miru, najudaljenija tacka oštroga vida Sin. . ---TACKApunctum, i, n (lat.), point (eng.), 1. antropometrijska oznaka od koje se vrše mjerenja, 2. malehni dio strukture, area, predio karakteriziran nekom bliskom anatomskom, razvojnom, fiziološkom ili klinickom oznakom, npr. bolne tacke, 3. odredena temperatura na kojoj neka supstancija mijenja Sin. ---TACKA, BOLNApunctum dolorosum (lat.), pressure point (eng.), mjesto na koži gdje jaci pritisak izaziva bol Sin. . ---TACKA, IZOELEKTRICNA(LAT.), iscoelectric point (eng.), pH neke otopine na kojoj molekule sa nabojem ne migriraju u elektricnom polju Sin. . ---TACKA, IZOJONSKA(LAT.), isoionic point (eng.), pH neke otopine na kojoj neki specificni jon ima jednak broj pozitivnih i negativnih naboja Sin. . ---TACKA, KONZERVACIJE(LAT.), point of convergence (eng.), 1. tacka na kojoj se linije vida ukrštavaju, 2. tacka na kojoj zraci svjetla inkliniraju Sin. . ---TACKA, KRITICNA(LAT.), critical point (eng.), temperatura na kojoj ili iznad koje se gas ne može pretvarati u tecno stanje nego samo pomocu povecanoga pritiska Sin. . ---TACKA, MOTORNA(LAT.), motor point (eng.), 1. tacka na kojoj motorni živac ulazi u mišic, 2. tacka na koži preko nekoga mišica gdje aplikacija galvanske struje uzrokuje kontrakciju odredenoga mišica Sin. . ---TAHIFAZIJAtachyphasia, ae, f (lat.), fast speaking (eng.), brzo govorenje Sin. . ---TAHIFILAKSIJAtachiphylaxis, is, f (lat.), id.(eng.), 1. brza imunizacija prema toksicnim dozama ranijim injekcijama malehnih doza, brzo stvaranje otpornosti, 2. brzo opada-nje odgovora na neku drogu ili aktivnu supstanciju poslije administracije nekoliko malehnih doza Sin. . ---TAHIKARDIJA, TACHYCARDIA, ae, f (lat.), id.(eng.), povecanje srcane frekvencije. Termin se upotrebljava obicno kada je srcana akcija preko 100 otkucaja u minuti kod odraslih i može biti paroksizmalna i kontinuirana Sin. . ---TAHIPNEA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dihanje, površno. ---TAHOGRAFIJAtachographia, ae, f (lat.), tachoigraphy (eng.), mjerenje brzine krvne struje Sin. . ---TAHOGRAMtachogramma, atis, n (lat.), tachogram (eng.), graficki prikaz brzine krvnoga protoka Sin. . ---TAHTA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dlaga. ---TAJITIsecernere (lat.), ooze (eng.), (o sekretu) curiti u malehnim kolicinama, ali neprekidno, vlažiti, pomalo izlucivati, kvasiti, minimalno izlucivati, tanko se cijediti Sin. . ---TAKSONOMIJA, TAXONOMIA, ae, f (lat.), taxonomy (eng.), klasifikacija živih organizama u odgovarajuce kategorije na bazi odnosa medu njima i davanje pogodnih i tacnih imena - imenovanje Sin. . ---TAKTILAN, TACTILIS, e (lat.), tactile (eng.), ono što pripada dodiru, opipljiv, pripada opipu. Sin. ---TALAMUSthalamus, i, m (lat.), id.(eng.), u suštini dvije jajaste mase (prednji i stražnji talamus, thalamus ventralis et dorsalis) koje se nalaze u prednjem i stražnjem dijelu dijencefalona mozga, a postavljene su iznad hipotalamusa (prednji) i cine lateralni dio trece komore (stražnji). Sastavl Sin. . ---TALANTROPIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. nistagmus. ---TALASunda, ae, f (lat.), wave (eng.), jednoobrazno pomjeranje u kojem dijelovi koji se krecu bivaju podvrgnuti dvostrukoj oscilaciji. Poremecaj ravne linije ili površine koji napreduje. val, dalga, otklon.. Sin. ---TALASAST(LAT.), (ENG.), SIN. v. valovit. ---TALASEMIJAthalassanaemia, ae, f (lat.), thalassemia (eng.), heterogena grupa urodenih hemolitickih anemija koje imaju zajednicku karakteristiku smanjenje sinteze jednoga ili više hemoglobinskih polipeptidnih lanaca, pa se i razvrstavaju prema oznaci lanaca o kojima je rijec, alfa, beta, delta. Tako postoji alfa-ta Sin. ---TALASI, ALFA(LAT.), alpha waves (eng.), bioelektricni potencijali mozga u elektroencefalogramu, frekevencije 8-13 cikla u sekundi, tipicni za normalnu osobu u budnome stanju, registrirani pretežno okcipitalno. Sin. ---TALASI, BETA(LAT.), beta waves (eng.), bioelektricni potencijali mozga 18-30 cikla u sekundi, tipicni za periode intenzivne nervne djelatnosti, registrirani pretežno parijetalno i frontalno. Sin. ---TALASI, DELTA(LAT.), delta waves (eng.), bioelektricni potencijali mozga u elektroencefalogramu frekvencije do 3 cikla u sekundi, tipicni za duboki san i jako moždano trpljenje kod ozbiljnih moždanih oštecenja. Sin. ---TALASI, TETA(LAT.), theta waves (eng.), bioelektricni potencijali mozga u elektroencefalogramu frekvencije 4-7 cikla u sekundi, a znak su umjerenoga trpljenja mozga. Sin. ---TALASOFOBIJA, TALASSOPHOBIA, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalan strah od mora Sin. . ---TALASOTERAPIJA, THALASSOTHERAPIA, ae, f (lat.), thalassotherapy (eng.), lijecenje boravkom na primorju, kupanjem u moru. Sin. ---TALIJUMthalium, i, n (lat.), id.(eng.), teški, mehki, plavicasti metal, simbol Tl, atomski broj 81, atomska težina 204,37. Soli su mu aktivni otrovi. Glavna karakteristika trovanja je opadanje kose Sin. . ---TALJIVOSTfusibilitas, atis, f (lat.), fusibility (eng.), osobina neke materije da se može otopiti na odredenoj temperaturi. To je u principu osobina metala (npr. olovo je metal visoke taljivosti, jer se topi na lahko postignutoj temperaturi) Sin. . ---TALKtalcum, i, n (lat.), talc (eng.), prirodni magnezijum silikat, koji nekad sadrži malehni dio aluminijum silikata, fino isitnjen, a upotrebljava se kao prašak za posipanje. Sin. ---TALOGsedimentum, i, n (lat.), sediment (eng.), precipitat, uoblicene cestice koje padaju na dno zemljinom težom, što sitnije to sporije. butrag, precipitat, sediment. Sin. ---TALOŽENJEdelapsus, us, m, sedimentatio, onis, f (lat.), sedimentation (eng.), stvaranje taloga, izdvajanje supstancije odvajanjem težih partikula koje slijede silu zemljine teže, sin. sedimentacija. Sin. ---TALOŽITIpraecipitare (lat.), precipitate (eng.), pustiti da padne dispergirani medij na dno u solidnim partikulama, nataložiti, staložiti, sedimentirati, sin. precipitirati Sin. . ---TALUS(LAT.), (ENG.), SIN. v. kost, custecna. ---TAMANobscurus-3 (lat.), dark (eng.), zatamnjen, zamracen (o prostoriji), nejasan, neobrazložen (o ideji ili mišljenju), sin. opskuran Sin. . ---TAMPON(LAT.), (ENG.), id. fr., veci komad gaze koji se upotrebljava u više svrha u hirurgiji, a uglavnom da bi se cvrsto složio u šuplji organ ili hirurški prostor u cilju zaustavljanja krvarenja ili drugih sekreta (npr. iz vagine) Sin. . ---TAMPONADA SRCA(LAT.), cardiac tamponade (eng.), akutna kompresija srca nakupljanjem velike kolicine krvi ili tecnosti u perikardu obicno uslijed povrede ili isindije Sin. . ---TAMPONADA(LAT.), (ENG.), tamponade (fr.(eng.),.), hirurška upotreba tampona ( Sin. v.) u cilju zaustavljanja krvarenja. ---TANAHANdelicatus-3 (lat.), delicate, slim, slender (eng.), nježne, fine grade, islah, osjetljiv, slab, strukture koja je tanja, uža, mekša, manja od druge slicne strukture Sin. . ---TANAHNOSTtenuitas, atis, f (lat.), tenuity (eng.), tankost, tankoca, osobina neke strukture da je tanja, prefinjenija, nježnija od druge Sin. . ---TANATOFOBIJAthanatophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalni strah od smrti Sin. . ---TANATOLOGIJAthanatologia, ae, f (lat.), thanatology (eng.), medikolegijalno ispitivanje smrti i stanja koje nastaje kod mrtvih tijela Sin. . ---TANATOPSIJAthanatopsia, ae, f (lat.), thanatopsy (eng.), pregled poslije smrti, sin. nekropsija, autopsija Sin. . ---TANCINE(LAT.), (ENG.), SIN. v. slabine. ---TANINtanninum, i, n (lat.), tannin (eng.), naziv za razne polifenolske bezazotne spojeve, rasprostranjene u biljnome svijetu, oporoga ukusa i jakoga adstringentnoga svojstva, uslijed cega se u medicini i upotrebljavaju. trešlovina, štavina. Sin. ---TANJAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. slabine. ---TANKOVIJASTgracilis, e (lat.), gracile (eng.), vitak, tanahan, tankoga struka, nježne i gracilne grade, povisok a mrša Sin. v. ---TARANTULALycosa tarantula (lat.), European tarantula (eng.), veliki evropski pauk ciji ujed pravi bol i inflamaciju, a misli se da uzrokuje i smrt Sin. . ---TARCINCinnamomum ceylanicum i Cinnamomum loureirii (lat.), cinnamom (eng.), biljka od koje se koristi sušena kora, tarcinova kora, a djeluje kao stimulans i spazmolitik. Koristi se kao prah od kore, kora, Cinnamomi cortex i zejtin, Cinnamomi aetheroleum i voda, aqua Cinnamomi. On je i dio sadržaja Tincturae amarae, sada uglavnome tarcinova kora. Sin. ---TARCINOVA KORA(LAT.), (ENG.), SIN. v. tarcin. ---TARTARICAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. striješan. ---TARZALANtarsalis, e (lat.), tarsal (eng.), 1. onaj koji pripada tarzusu, donožju, 2. onaj koji pripada vezivu ocnoga kapka Sin. . ---TARZALGIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. podalgija. ---TARZEKTOMIJAtarsectomia, ae, f (lat.), tarsectomy (eng.), hirurška ekstirpacija kostiju donožja Sin. . ---TARZOMALACIJAtarsomalacia, ae,f (lat.), id.(eng.), smekšavanje tarzusa ocnoga kapka Sin. . ---TARZOPLASTIKAtarsoplastia, ae, f (lat.), tarsoplasty (eng.), rekonstruktivna operacija na tarzusu ocnoga kapka Sin. . ---TARZOPTOZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. taban, ravni. ---TARZORAFIJAtarsorrhaphia, ae, f (lat.), tarsorrhaphy (eng.), 1. sašivanje dijela ili citavoga ocnoga kapka sa ciljem suženja ili zatvaranja palpebralne fisure, 2. sašivanje ocnoga kapka kod njegove povrede. blefarorafija. Sin. ---TARZOTOMIJAtarsotomia, ae, f (lat.), tarsotomy (eng.), incizija ocnoga kapka, sin. blefarotomija Sin. . ---TARZUStarsus, i, m (lat.), (eng.), id., 1. Sin. v. donožje, 2. jedna od plocica veziva koja cini potporu ocnoga kapka. ---TATULADatura stramonium (lat.), datura (eng.), trava koja sadrži hiosciamin i skopolamin, što joj daje antiholi-nergicne vrijednosti. Nalazi se u prašku protiv zaduhe i tz Sin. v. astma cigaretama. Udihanje dima od tatule donosi drogu u bronhe i daje olakšanje kod zaduhe. ---TAUMATROPIJAthaumatropia, ae, f (lat.), thaumatropy (eng.), preobražaj jednoga organa ili strukture u drugi Sin. . ---TAURINtaurinum, ii, n (lat.), taurine (eng.), oksidirani amin koji se nalazi u govedoj žuci (taurus i,m, bik). Misli se da je transmiter ili modulator u centralnom nervnom sistemu Sin. . ---TAURODONTIZAMtaurodontismus, i, m (lat.), taurodontism (eng.), anomalija zubnoga oblika, gdje pulpna duplja nema formiranih kanala nego se komora širi i ide skoro do vrha zuba Sin. . ---TAVNIK(LAT.), (ENG.), SIN. v. svicka. ---TAZE(LAT.), (ENG.), SIN. v. svjež. ---TAŠ(LAT.), (ENG.), SIN. v. lapis. ---TAŠAKmn. tašake, orchis, ios, m, testis, is, m (lat.), testicle (eng.), muška sjemena žlijezda i žlijezda sa unutrašnjim lucenjem. Zbog osjetljivosti na temperaturu nalazi se vani u kesi, mošnjama. Svaki tašak je napravljen od režnjeva koji sadrže sjemene tubule gdje nastaju spermatozoidi. Specijalne intesticijalne velike oda Sin. ---TAŠAKSUZanorchis, is, m, cryptorchismus , i, m (lat.), undescended testis, cryptorchism (eng.), dosl. bez tašaka, bez testisa, ali se radi o nespuštenome ili sakrivenome testisu, koji se svome putu, pri spuštanju u mošnje, zadržao u ingvinalnome kanalu. Nema ga u skrotumu. kriptorhizam, up. lihac. Sin. ---TBC(LAT.), (ENG.), SIN. v. verem. ---TBC(LAT.), (ENG.), SIN. v. verem. ---TECANliquidus-3, fluidus-3 (lat.), liquid, fluid (eng.), supstancija koja spremno tece u svome prirodnome stanju i slijedi silu zemljine teže. Sin. ---TECITIS(LAT.), (ENG.), SIN. v. tenosinovitis. ---TECNOSTfluidum, i, n, liquor, oris, m (lat.), fluid (eng.), agregatno stanje nekih jedinjenja (voda) koje dozvoljava slobodan protok, curenje i djelovanje poput otapala, sin. tekucina Sin. . ---TEGMENTUMtegmentum, i, n (lat.), covering (eng.), 1. pokrivac, prekrivac, pokrov, sin. obloga, 2. dorzalni dio svakoga moždanoga pedunkula, u stvari, u istome znacenju kao i pod 1. Sin. ---TEGOBAdifficultas, atis, f, gravitas, atis, f (lat.), difficulty, complaint (eng.), simptom koji pacijenta dovodi ljekaru, ono na što se pacijent žali, ono što mu kvari životnu radost i narušava dobro osjecanje, smetnja, teškoca, žalba. Sin. ---TEGOBE, GLAVNE(LAT.), chief complaints (eng.), grupa simptoma koji pacijenta dovode ljekaru i s kojim pocinje svaka historija bolesti Sin. . ---TEHNECIJUM(LAT.), (ENG.), technetium (lat.(eng.),.), metalni element, at. broj 99 koji nema stabilne izotope. Poluživot mu je 6,o3 sahata, emiter je gama zraka. Albumin obogacen tehnecijumom (technetated albumin), upotrebljavaju u nuklearnoj medicini za prikazivanje patološke stru Sin. . ---TEHNICAR(LAT.), technician (eng.), osoba koja je trenirana za odredenu medicinsko tehnicku radnju ili više njih. Srednjega je ili višega obrazovanja. V. tehnicar, laboratorijski i tehnicar, medicinski Sin. . ---TEHNICAR, LABORATORIJSKI(LAT.), laboratorian, laboratory technician (eng.), osoba kvalificirana za rad u klinickome laboratorijumu, završivši srednju ili višu medicinsku školu laboratorijskoga smjera. Sin. ---TEHNICAR, MEDICINSKI(LAT.), mule nurse (eng.), muškarac koji je pandan medicinskoj sestri samo je muškoga roda Sin. . ---TEHNICAR, RADIOLOŠKI(LAT.), radiology technician (eng.), osoba identicnoga obrazovanja kao i laboratorijski tehnicar, ali usmjeren u radiološkome smislu, za rad na radiološkoj aparaturi Sin. . ---TEHNICAR, SANITETSKI(LAT.), sanitary technician (eng.), osoba identicnoga obrazovanja kao i laboratijski tehnicar, ali usmjeren na sanitaciju objekata i niže forme sanitarne inspekcije Sin. . ---TEHNIKA(LAT.), (ENG.), technique (fr.), metoda kojom se neka procedura izvodi (npr. hirurška tehnika) Sin. . ---TEKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ovoj. ---TEKLINACA(LAT.), (ENG.), SIN. v. guma, sifilisticna. ---TEKNEFES(LAT.), (ENG.), SIN. v. zaduha 2. ---TEKNOCITteknocytus, i, m (lat.), teknocyte (eng.), mladi neutrofilni leukocit. Sin. ---TEKOMAthecoma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor odajica, izvedenih od theca inerna ili theca luteinskih odajica u jajniku Sin. . ---TEKSTIFORMAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. mrežast. ---TEKUCINAhumor, oris, f (lat.), fluid (eng.), tecna ili polutecna supstancija. Termin je cest u anatomskoj literaturi a oznacava neki tecni materijal u tijelu, ali se odnosi i na sve tecne materijale u medicini, koje služe kao otopine, terapeutski agensi, sredstva za pranje i sl. tecnost. Sin. ---TELAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. maser. ---TELALGIJAtelalgia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u bradavici dojke Sin. . ---TELANGITIS(LAT.), (ENG.), SIN. v. kapilaritis. ---TELEANGIEKTAZIJAteleangiectasia, ae, f (lat.), id.(eng.), stalno proširenje malehnih krvnih suda (kapilara, arteriola, venula), tako da se formiraju malehne fokalne crvene promjene na koži ili sluzavici Sin. . ---TELEKARDIOGRAFIJAtelecardiographia, ae, f (lat.), telecardiography (eng.), registracija elektrokardiograma tako što se impulsi prenose na izvjesnu udaljenost od pacijenta. Traka dobijena na taj nacin je telekardiogram Sin. . ---TELEKARDIOGRAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. telekardiografija. ---TELEMETRIJAtelemetria, ae, f (lat.), telemetry (eng.), mjerenje na odredenoj udaljenosti od subjekta. Mjerni podatak o fenomenima koji su u ispitivanju prenosi se radiosignalima, žicama i slicno. Tu spadaju radioelektrokardiografija, telefluorografija, telekardiografija i sl Sin. . ---TELENCEFALON(LAT.), (ENG.), SIN. v. mozak, prednji. ---TELEPATIJA, V(LAT.), (ENG.), prenos misli Sin. . ---TELEPLASTIKA, THELEPLASTIA, ae, f (lat.), theleplasty (eng.), plasticna operacija na bradavici dojke Sin. . ---TELERETIZAMthelerethismus, i, m (lat.), thelerethism (eng.), erekcija i protruzija bradavica dojki Sin. . ---TELITISthelitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija dojkinih bradavica, sin. mamilitis Sin. . ---TELODENDRONtelodendron, i, n (lat.), id.(eng.), jedan od manjih terminalnih ogranaka racvanja aksona živcane odajice Sin. . ---TELOFAZAtelophasis, is, f (lat.), telophase (eng.), posljednji od 4 stadija mitoze i dvije diobe mejoze. Pocinje kada hromozomi dodu na polove odajice i pocinje podjela citoplazme Sin. . ---TELORAGIJAthelorrhagia, ae, f (lat.), id.(eng.), krvarenje iz dojkine bradavice Sin. . ---TEMPERAMENT(LAT.), (ENG.), SIN. v. cud. ---TEMPERATURAtemperatura, ae, f (lat.), temperature (eng.), vrijednost sistema koji se odražava u stepenu njegove mjerljive topline ili hladnoce. Sin. ---TEMPERATURA, NORMALNAtemperatura normalis (lat.), normal temperature (eng.), temperatura ljudskoga tijela. To je temperatura oko 37° C ili 98,6 F kada se mjeri u ustima Sin. . ---TEMPORALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. sljepoocni. ---TEN(LAT.), tan (eng.), 1. smeda boja kože koja se dobije izlaga-njem suncu ili ultravioletnom zracenju. Nastaje ubrzanim stvaranjem melanina i njegovom retencijom u epidernmisu, 2. izgled, boja kože Sin. . ---TENAKULUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. kukica. ---TENALGIJAtenalgia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u nekom bagaku, tetivi, sin. tenodinija Sin. . ---TENDINITIStendinitis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija tetive i tetivno mišicnih prelaza. tenonitis. Sin. ---TENDINOZANtendinosus-3 (lat.), tendinous (eng.), ono što pripada ili samo nalici na tetivu. Sin. ---TENDOPLASTIKAtenoplastia, ae, f (lat.), tendoplasty (eng.), plasticna operacija na bagaku, obicno produženje. tenoplastika. Sin. ---TENDOVAGINALANtendovaginalis, e (lat.), tendovaginal (eng.), onaj koji pripada i bagaku, tetivi, i njenoj ovojnici Sin. . ---TENDOVAGINITIStendovaginitis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija tetivne ovojnice, a obicno i same tetive. tenosinovitis. Sin. ---TENEKTOMIJAtenonectomia, ae, f (lat.), tenectomy (eng.), hirurška ekscizija dijela ili citave tetive. tenonektomija. Sin. ---TENEŠIR(LAT.), (ENG.), SIN. v. sanduk, mrtvacki. ---TENIJAZAtaeniasis, is, f (lat.), id.(eng.), infestacija bilo kojom trakavicom ( Sin. v.) ---TENODEZAtenodesis, is, f (lat.), id.(eng.), hirurška fiksacija tetiva za kost. Sin. ---TENODINIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. tenalgija. ---TENOLIZAtendolysis, is, f (lat.), tenolysis, tendolysis (eng.), hirurško oslobadanje bagaka, tetive, od priraslica. Sin. ---TENONEKTOMIJAtenonectomia, ae, f (lat.), tenonenctomy (eng.), hirurška ekscizija dijela neke tetive, obicno uslijed njenoga skracenja. tenektomija. Sin. ---TENONITIS(LAT.), (ENG.), SIN. v. tendinitis. ---TENOPLASTIKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. tendoplastika. ---TENORAFIJAtenorrhaphia, ae, f (lat.), tenorrhaphy (eng.), spajanje, sastavljanje, neke tetive stavljanjem šava Sin. . ---TENOSINOVITIStenosynovitis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija tetivne ovojnice. tendovaginitis, tecitis. Sin. ---TENOTOMIJAtenotomia, ae, f (lat.), tenotomy (eng.), presijecanje tetive. Sin. ---TENTORIJALANtentorialis, e (lat.), tentorial (eng.), onaj koji pripada malomoždanome šatoru, tentorium cerebelli Sin. . ---TENZIJA(LAT.), (ENG.), 1. Sin. v. napetost, 2. v. pritisak. ---TEORIJA, THEORIA, ae, f (lat.), theory (eng.), 1. doktrina ili zbir pravila dobijenih iz prakse, a koja leži u osnovi svake vještine, 2. formulirana hipoteza ili bilo koja pretpostavka ili mišljenje koje nije bazirano na stvarnome znanju ili praksi Sin. . ---TEPANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. tepavica. ---TEPAV(LAT.), (ENG.), SIN. v. tepavica. ---TEPAVAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. tepavica. ---TEPAVICAgammacismus, i, m (lat.), gammacism (eng.), netacno izgovaranje nepcanih konzonanata, narocito g i k (npr. potot, umjesto potok i sl.), Osobina je djece u vrijeme ucenja govora, ali se nekada zadrži kod nekih odraslih i može imati znatno širi dijapazon. Osoba koja to upražnjava je tepava osoba ili Sin. . ---TERAPEUT(LAT.), therapist (eng.), osoba vješta u lijecenju neke bolesti ili neke mahane (npr. govorne mahane, nagluhosti i sl.) Sin. . ---TERAPEUTIKAars therapeutica (lat.), therapeutics (eng.), 1. vještina lijecenja, grana medicine koja se bavi lijecenjem bolesti, 2. Sin. v. lijecenje. ---TERAPIJA RADOMergotherapia, ae, f (lat.), ergotherapy, occupational therapy (eng.), upotreba rada i igre u svrhu lijecenja da bi se poboljšala funkcija i razvoj pojedinih organa, te koliko-toliko sprijecila invalidnost. Narocito se terapija radom koristi kod lijecenja mentalnih bolesti, sin. okupaciona terapija, ergoterapija Sin. . ---TERAPIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. lijecenje. ---TERATOGEN(LAT.), teratogenic (eng.), (faktor) koji vodi stvaranju anomalija u razvoju, ako se aplicira za vrijeme bremenitosti Sin. . ---TERATOGENEZAteratogenesis, is, f (lat.), id.(eng.), produkcija, nastanak kongenitalnih defekata fetusa ili embriona, stvaranje nakaza ( Sin. v.). ---TERATOLOGIJAteratologia, ae, f (lat.), teratology (eng.), dio embriologije i patologije koja se posebno bavi nenormalnim razvojem i urodenim mahanama Sin. . ---TERATOMAteratoma, atis, n (lat.), id.(eng.), vrsta tumora koji nastaje od pluripotentnih odajica i izgraden je od razlicitih elemenata i tipa tkiva, nekada tkiva koje vodi porijeklo od sva tri klicina lista. Najcešce se nalazi na jajniku ili tašaku odraslih i u slabinskoj regiji djece. Mogu biti ben Sin. . ---TEREBINTINIZAMterebinthinismus, i, m (lat.), terebinthi-nism (eng.), trovanje terpentinom (hemoglobinemija, nabuh pluca, grcevi, oštecenja mozga i bubrega) Sin. . ---TERLEMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. vatra. ---TERMALANthermalis, e (lat.), thermal (eng.), onaj koji pripada ili je karakteriziran toplinom (npr. termalna banja) Sin. . ---TERMALGEZIJAthermalgesia, ae, f (lat.), id.(eng.), situacija u kojoj toplina uzrokuje bol; stvaranje bola pri promjeni temperature (posebno prisutno kod zuba, koji reaguje bolom na promjene temperature) Sin. . ---TERMESTEZIJAthermesthesia, ae, f (lat.), temperature sense (eng.), osjecaj za temperaturu Sin. . ---TERMIN(LAT.), (ENG.), 1. Sin. v. rok, 2. v. naziv. ---TERMINALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. krajnji. ---TERMODILUCIJAthermodilutio, onis, f (lat.), thermodilution (eng.), metoda mjerenja krvnoga protoka injekcijom poznate kolicine hladnoga indikatora (npr. fiziološke otopine) u kardiovaskularni sistem i mjerenje temperature sistema kroz odredeni period vremena Sin. . ---TERMOFOR(LAT.), thermophore (eng.), obicno gumena kesa, napunjena vrucom vodom, koja ima za cilj održavanje toplote. U današnje vrijeme je to cešce elektricno cebe, jastuk ili opasac Sin. . ---TERMOGENEZAthermogenesis, is,f (lat.), id.(eng.), proizvodnja topline u životinjskom organizmu, a može biti sa drhtavicom ili bez nje Sin. . ---TERMOGRAFIJAthermographia, ae, f (lat.), termography (eng.), tehnika u kojoj se upotrebljava infracrvena kamera da bi se fotografski snimila površna temperatura, a bazira se na emanaciji infracrvenoga zracenja Sin. . ---TERMOKAUTER(LAT.), (ENG.), SIN. v. kauter. ---TERMOKAUTERIZACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kauterizacija. ---TERMOKOAGULACIJAthermocoagulatio, onis, f (lat.), thermocoagulation (eng.), koagulacija tkiva pomocu djejstva visokoferekventne struje, a upotrebljava se pri ekstirpaciji tumora ili u stereotakticnoj hirurgiji Sin. . ---TERMOLABILANthermolabilis, e (lat.), thermolabile (eng.), onaj koji se lahko mijenja ili raspada pomocu topline Sin. . ---TERMOMETAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. toplomjer. ---TERMOMETRIJAthermometria, ae, f (lat.), thermometry (eng.), sistematsko mjerenje temperature Sin. . ---TERMORECEPTORthermoreceptor, oris, m (lat.), warm receptor (eng.), nervni završetak, obicno u koži, koji je osjetljiv na promjene temperature Sin. . ---TERMOSTABILANthermostabilis, e (lat.), thermostabile (eng.), onaj koji je postojan na promjene temperature. U imunologiji termin se upotrebljava za supstancije koje se ne inaktiviraju do temperature od 56° C Sin. . ---TERMOSTAT(LAT.), thermostat (eng.), sredstvo inkorporirano u sistem grijanja pomocu kojeg se temperatura može automatski održavati na odredenom nivou Sin. . ---TERMOTERAPIJAthermotherapia, ae, f (lat.), thermotherapy (eng.), lijecenje bilo koje bolesti aplikacijom topline Sin. . ---TERMOTROPIZAMthermotropismus, i, m (lat.), thermotropism (eng.), kretanje nekoga organizma u pravcu povecanja lokalne temperature Sin. . ---TEROR(LAT.), (ENG.), SIN. v. strah. ---TEST OCINSTVA(LAT.), paternity test (eng.), test koji odreduje da li proskribirana osoba može biti biološki otac odredenome djetetu, što se radi uporedenjem genetskih tragova (krvna grupa i sl.), antropometrijski itd Sin. . ---TEST SERUM(LAT.), blood groping serum (eng.), serum za odredivanje krvnih grupa. Svaki od njih sadrži posebna antitijela protiv odredenih antigena crvenih krvnih zrna (anti A, anti B, anti Rh, anti D, anti C, anti E itd.) Sin. . ---TESTtestum, i, n (lat.), test (eng.), 1. nacin ispitivanja ili prosudivanja, obicno upotrebom standardne metode, 2. signifikantna hemijska reakcija Sin. . ---TESTALGIJAtestalgia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u tašacima. Sin. ---TESTIS(LAT.), (ENG.), SIN. v. tašak. ---TESTIS, NESPUŠTENI(LAT.), (ENG.), , Sin. v. kriptorhizam. ---TESTOSTERONtestosteronum, i, n (lat.), testosterone (eng.), glavni androgeni hormon koji prave intesticijalne odajice tašaka kao odgovor na luteinizirajuci hormon prednjega režnja hipofize. Regulira gonadotropnu sekreciju, formiranje sjemenih vodova, stimulira skeletne mišice, odgo-voran je za spermatogenezu, posj Sin. . ---TETANICANtetanicus-3 (lat.), tetanic (eng.), onaj koji pripada ili je prirode tetanusa, odnosno onaj koji daje grceve tipa tetanusa Sin. . ---TETANIJAtetania, ae, f (lat.), tetany (eng.), nervna i mišicna hiperekscitabilnost zbog pada vrijednosti ekstracelularnoga joniziranoga kalcija što se javlja kod hipofunkcije paratireoidee, nedostatka D vitamina, alkaloze, ingestije alkalnih soli, a manifestira se u obliku karpopedalnih spazama, fasc zahlipci. Sin. ---TETANOSPAZMIN, V(LAT.), (ENG.), tetanus. Sin. ---TETANUS NOVOROÐENCADItetanus neonatorum (lat.), neonatal tetanus (eng.), teška forma tetanusa kod novorodene djece, gdje je ulaz infekcije nehigijensko presijecanje pupcanika, ali kod izostanka imunizacije majke. Sin. ---TETANUStetanus, i m (lat.), id.(eng.), akutna, cesto fatalna infektivna bolest, uzrokovana anaerobnim sporogenim bacilom, Clostridium tetani, koji ulazi u tijelo putem kontaminirane rane. Klinicku sliku daje tetanospazmin, neurotoksin kojega pravi uzrocnik. Tetanus može biti generalizirani i l zli grc. Sin. ---TETANUS, FIZIOLOŠKItetanus physiologicus (lat.), physiolo-gical tetanus (eng.), stanje stalne mišicne kontrakcije bez perioda relaksacije, uzrokovano ponavljanom stimulacijom nervnoga stabla, sa tako ucestalom frekvencijom da se mišicne kontrakcije sjedinjavaju i ne mogu se razdvojiti. Sin. ---TETIVA, TENDO, inis, f (lat.), sinew (eng.), fibrozna traka ve