Rijecnik1

---Pojam-OriginalLatinski Engleski Bosanski Sinonim Ostalo


---ABARTROZAabarthrosis, is, f (lat.), id.(eng.), sinovijalni zglob, manje-više pokretljiv zglob u svima pravcima. dijartroza. Sin.


---ABAZIJAabasia, ae, f (lat.), abasia (eng.), nemogucnost hodanja pri punome stanju svijesti. Sin.


---ABDA(LAT.), (ENG.), SIN. v. habda.


---ABDESTlotio ritualis (lat.), ritual washing (eng.), ritualno pranje muslimana pred svaku molitvu, koje ima veliki znacaj i kao opca higijenska mjera Sin. .


---ABDOMEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. trbuh.


---ABDOMINALANabdominalis, e (lat.), abdominal (eng.), trbušni, drobni, ono što pripada trbuhu ili izlazi iz trbuha. Sin.


---ABDOMINOSKOPIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. laparoskopija.


---ABDUKCIJAabductio, onis, f (lat.), abduction (eng.), odmicanje, pokret koji znaci odmicanje od medijalne ravni ili aksijalne linije. odmicanje. Sin.


---ABDUKTORabductor, oris, m, (lat.), id.(eng.), onaj koji odmice, termin predviden za mišice koji vrše abdukciju, odmicanje od tijela. Sin.


---ABERACIJAaberratio, onis, f (lat.), aberration (eng.), 1. devijacija, odstupanje od uobicajenoga toka ili stanja, najcešce urodenoga porijekla, 2. nejednaka refrakcija svjetlosnih zraka koju pravi socivo. Sin.


---ABERACIJA, HROMATSKAaberratio chromatica (lat.), newtonian aberration, chromatic aberration (eng.), nejednaka devijacija svjetlosnih zraka raznih duljina kad prolaze kroz neku refraktivnu sredinu, a kao rezultat vidi se obojeni rub oko objekta. Sin.


---ABERACIJA, HROMOZOMSKA chromosome aberration (eng.), nepravilnost u broju i strukturi hromozoma, a ta situacija može promijeniti razvoj embrija. Sin.


---ABERACIJA, SFERNAaberratio spherica (lat.), dioptric aberration, spherical aberration (eng.), nejednake refrakcije svjetla od strane sociva, a sastoji se od fokusiranja pe-rifernih zraka bliže ili dalje socivu od onih smještenih paraaksijalno. Sin.


---ABERANTANaberans, antis (lat.), aberant (eng.), onaj koji odstupa od obicnoga, normalnog toka, skrenuo, zastranio, zalutao. Sin.


---ABIOGENEZAabiogenesis, is, f (lat.), abiogenesis (eng.), spontano, ne biološko, nastajanje; spontani, ne biološki nastanak života (u ranijim teorijama). Sin.


---ABIOTROFIJAabiotrophia, ae, f (lat.), abiotrophy (eng.), progresivni gubitak vitaliteta ili funkcije, odumiranje. hipotrofija. Sin.


---ABLACIJAablatio, onis, f (lat.), ablation, removal (eng.), uklanjanje, separacija, odvajanje, odljuštenje, ekstirpacija organa ili dijela organa, posebno kao hirurška metoda. Sin.


---ABLAKTACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. odbijanje djeteta.


---ABLEFARIJA, ABLEPHARIA, ae, f (lat.), ablephary (eng.), nedostatak formiranih ocnih kapaka. Razvojna anomalija kod koje je koža prevucena preko ocne jabucice, bez formiranja ocnih kapaka. kriptoftalmija. Sin.


---ABLEPSIJAablepsia, ae, f (lat.), ablepsy, ablepsia (eng.), sljepilo, gubitak vida. Sin.


---ABNORMALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. nenormalan.


---ABONOŠCElithopaedion, ii, n (lat.), id.(eng.), mrtvi plod u materici koji se postepeno kalcificira, kalcificirani fetus Sin. .


---ABORALANaboralis, e (lat.), aboral (eng.), postavljen suprotno od usta, dalje od usta. Sin.


---ABORTIVremedium abortivum (lat.), abortient, abortfacient (eng.), sredstvo koje uzrokuje pobacaj. Sin.


---ABORTIVANabortivus-3 (lat.), abortive (eng.), nepotpuno razvijen, nepotpunoga toka, nepotpunoga kvaliteta i kvantiteta (obicno o bolesti). Sin.


---ABORTUS(LAT.), (ENG.), SIN. v. pobacaj.


---ABRAHIJAabrachia, ae, f (lat.), abrachia (eng.), urodeni nedostatak ruke. Sin.


---ABRAZIJA ZUBAabrasio dentis (lat.), teeth abrasion (eng.), mehanicko trošenje površinskih tvrdih zubnih struktura. Sin.


---ABRAZIJAabrasio, onis, f (lat.), abrasion (eng.), struganje, površinsko uklanjanje, izravnjavanje, poravnavanje kao operativna metoda (npr. abrazija sluzavice materice) ili kao fiziološki proces (npr. abrazija zuba). Sin.


---ABRAZIVNO SREDSTVO(LAT.), abrasive material (eng.), supstancija koja se upotrebljava za abradiranje i poliranje tvrdih zubnih površina. Sin.


---ABREVIJACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. skracenje.


---ABRUPCIJA POSTELJICEabruptio placentae prematura (lat.), premature placental detachment (eng.), prijevremeno odljuštenje normalno sjedece posteljice, dok je još plod u materici. Sin.


---ABRUPCIJAabruptio, onis, f (lat.), detachment (eng.), otkidanje, odmicanje, odvajanje, odljuštenje, npr. abrupcioni prijelom, prijelom sa odmicanjem komadica kosti. Sin.


---ABRUPTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. nagao.


---ABSANSabsentia, ae, f (lat.), abcence (eng.), paroksizmalni napadi poremecaja svijesti, ponekad praceni sa grcevima ili treptajima mišica glave. Napadi se mogu izazvati hiperventilacijom, dok se u EEG-u mogu vidjeti šiljak val kompleksi. To se danas razvrstava kao epilepsija (up. goropaština i padavi Sin. .


---ABSINTIN(LAT.), absinthine (eng.), djelotvorni princip iz pelina ( Sin. v.), C30H40O6, gorka tvar karakteristicnoga mirisa. Glavni je sastojak pelinova zejtina. Otrovan je, a farmakološki djeluje kao amarum, aromatik i stomahik te služi za popravljanje ukusa, danas pretežno u alkoholnim picima.


---ABULIJAabulia, ae, f (lat.), id.(eng.), slabost ili odsustvo volje. Abulicna osoba je sposobna da razmišlja, ali nema snage da donese konkretnu odluku i da je izvrši. Sin.


---ABUNDANTANabundans, antis (lat.), abundant (eng.), obilan, izobilan, ono cega ima u izobilju. Sin.


---ACETABULUM(LAT.), acetabulum, i, n , id.(eng.), veliki polukuglasti kavitet na lateralnoj strani karlicne kosti, koji sa glavom femura cini zglob kuka, cašica karlicne kosti. Sin.


---ACETILHOLINacetylcholinum, i, n (lat.), acetylcholin (eng.), ester holina CH3.CO.O.CH.N(CH3)3.OH, holinergicni agonist koji služi kao neurotransmiter na mišicnim spojevima poprecno-prugastih mišica na izvršnim odajicama parasimpaticne inervacije, sinapsama simpaticnoga i parasimpaticnoga nervnoga sistema. Sin.


---ACETILHOLINESTERAZA(LAT.), acetylcholinesterase (eng.), enzim, EC. 3.1.1.7., iz klase hidrolaza koji katalizira reakciju acetiholi Sin. n


---ACETONacetonum, i, n (lat.), acetone (eng.), dimetil keton, CH3COCH3. Zapaljiva, bezbojna, ishlapljiva tecnost karakteristicnoga mirisa, koja je rastvarac, ali i jedno od ketonskih tijela što nastaje u dijabeticnoj ketoacidozi. Sin.


---ACETONEMIJAacetonaemia, ae, f (lat.), acetonemia (eng.), velika kolicina acetonskih tijela u krvi. Sve se više upotrebljava naziv ketonemija. Sin.


---ACETONURIJAacetonuria, ae, f (lat.), id.(eng.), pojava acentskih tijela u bureži (kod dijabetesa, vatre, gladovanja, karcinoma i digestivnih smetnji). Id. ketonurija. Sin.


---ACIDEMIJAacidaemia, ae, f (lat.), acidemia (eng.), sniženje pH krvi, porast koncentracije jona vodika u krvi. Sin.


---ACIDOFILANacidophylus-3 (lat.), acidophil (eng.), 1. neka struktura, odajica ili drugi histološki element koji se lahko i spremno boji kiselim bojama, 2. (o mikroorganizmu), organizam koji dobro raste u kiseloj sredini. Sin.


---ACIDOMETRIJAacidometria, ae, f (lat.), acidometry (eng.), odredivanje kolicine slobodne kiseline u otopini. Sin.


---ACIDOZAacidosis, is, f (lat.), id.(eng.), patološko stanje organizma koje nastaje akumulacijom kiselih produkata i smanjenjem alkalne rezerve u krvi i tkivnim tecnostima, a karakterizirano je povecanjem koncentracije jona vodika, smanjenje pH. Sin.


---ACIDURIJAaciduria, ae, f (lat.), id.(eng.), prisustvo neke kiseline u bureži, pa termin dobije pobližu oznaku imenom kiseline. Sin.


---ACINUSacinus, i, m (lat.), (eng.), id. bos., kesica, mješcic, opci termin koji se upotrebljava za oznacavanje dilatacije u obliku vrecice, kesice, narocito one u raznim žlijezdama. kesica. Sin.


---ACTH(LAT.), (ENG.), SIN. v. adenohipofiza.


---ADAMANTINOBLAST(LAT.), (ENG.), SIN. v. ameloblast.


---ADAMANTINOMAadamantinoma, atis (lat.), id.(eng.), maligni tumor lica nastao iz zubnih zametaka; neoplazma tkiva karakteristicnoga za caklen zuba, ali ne dostigne tu dife-rencijaciju. ameloblastoma. Sin.


---ADAPTACIJAadaptatio, onis, f (lat.), adaptation (eng.), 1. prilagodavanje organizma njegovoj okolici, 2. normalan proces prilagodavanja oka jacini svjetla, 3. propisno prilagodavanje i uklapanje proteze u stomatologiji. Sin.


---ADAPTACIJA, ENZIMSKA(LAT.), enzyme adaptation (eng.), inducirana sinteza enzima kao odgovor na nove uslove, posebno uslove hranjenja ili uzimanja nekih materija. Sin.


---ADAPTACIJA, FENOTIPSKA(LAT.), phenotypic adaptation (eng.), promjene u strukturalnim i patološkim vrijednostima nekoga organizma kao odgovor na genetsku mutaciju ili promjene sredine. Sin.


---ADAPTACIJA, GENETSKA(LAT.), genetic adaptation (eng.), prirodna selekcija isticanja mutanata koji su bolje prilagodeni novoj sredini, posebno izražena u razvoju soja bakterija rezistentnoga na antibiotike. Sin.


---ADAPTER(LAT.), id.,(eng.), sredstvo kojim se spajaju dva dijela što nisu istoga tipa ili potjecu od dva razna proizvodaca. Sin.


---ADELOMORFANadelomorphus-3 (lat.), adelomorphous (eng.), onaj koji nema jasno definirani oblik, ima nejasan oblik, nejasne granice. Sin.


---ADENALGIJAadenalgia, ae, f (lat.), adenalgia, adenodynia (eng.), bol u nekoj žlijezdi, narocito bol u limfnoj žlijezdi. Sin.


---ADENEKTOMIJA1. adenectomia, ae, f (lat.), adenectomy (eng.), hirurško vadenje, odstranjivanje bilo koje žlijezde, 2. Sin. v. prostatektomija.


---ADENIN(LAT.), adenine (eng.), 6-aminopurin, C5H5N5, purinska baza, nadena u razlicitim životinjskim i biljnim tkivima, sastavni dio DNA i RNA Sin. .


---ADENITISadenitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija limfne žlijezde. Sin.


---ADENOHIPOFIZAadenohyphophysis, is, f (lat.), id.(eng.), prednji dio moždanoga privjeska, hipofize, koji se histološki, porijeklom i funkcijom razlikuje od stražnjega dijela, neurohipofize. Adenohipofiza izlucuje hormon rasta, GH, adrenokortikotropni hormon, ACTH, tireotropni hormon, TSH, folikulin stimulirajuc Sin.


---adenoidanadenoides (lat.), adenoid (eng.), onaj koji na-lici na limfnu žlijezdu. Sin.


---adenoidektomijaadenoidectomia, ae, f (lat.), adenoidectomy (eng.), operativno vadenje adenoidnih vegetacija. Sin.


---adenokarcinomaadenocarcinoma, atis, n (lat.), id.(eng.), rak žljezdanoga tkiva ili rak pri kojemu tumorske odajice formiraju prepoznatljive glandularne strukture. Sin.


---adenokarcinoma, alveolarniadenocarcinoma alveolare (lat.), alveolar adenocarcinoma (eng.), adenokarcinoma koji je morfološki formiran u obliku alveola ili acinusa. Sin.


---adenokarcinoma, folikularniadenocarcinoma folliculare (lat.), follicular adenocarcinoma (eng.), adenokarcinoma morfološki tipiziran odajicama koje formiraju folikule. Obicno je to karcinoma štitnjace. Sin.


---adenokarcinoma, papilarniadenocarcinoma papillare (lat.), papillary adenocarcinoma (eng.), adenokarcinoma u kojemu su tumorski elementi morfološki aranžirani u prstolike izdanke ili kao solidna nodula što prominira na epitelijalnu površinu. Sin.


---adenomaadenoma, atis, n (lat.), id.(eng.), benigni tumor u kome odajice prave prepoznatljive žljezdane strukture, odnosno tumor žljezdanoga epitelijuma. Sin.


---adenomalacijaadenomalacia, ae, f (lat.), id.(eng.), patološko smekšavanje žlijezdi Sin. .


---adenopatija(lat.), adenopathia, ae, f (lat), adenopathy (eng.), uvecanje limfnih žlijezdi, bez obzira na porijeklo. Sin.


---adenosarkomaadenosarcoma atis, n (lat.), id.(eng.), histološki miješani tumor sastavljen od sarkomatoznih i žljezdanih, znaci epitelijalnih elemenata Sin. .


---adenotonzilektomijaadenotonsillectomia, ae, f (lat.), adenotonsillectomy (eng.), operativno uklanjanje krajnika i adenoidnih vegetacija. Sin.


---adenovirus.(lat.), id.(eng.), grupa virusa nadenih u svim díjelovima svijeta, a uzrokuju bolesti gornjega dijela trakta za dihanje i konjunktiva. Opisan je 31 serotip. Sin.


---adenozin kinaza(lat.), adenosine kinase (eng.), enzim iz klase transferaza, EC.2.7.1.20. Katalizira reakciju AT Sin. P


---adenozin(lat.), adenosine (eng.), aminokiselina, nukleozid, derivat adenina, adenin-beta-D-ribofuranozid. Sin.


---adenozin-difosfat(lat.), adenosine diphosphate, ADP (eng.), adenozin 5'pirofosfat. Neophodan za produkciju energije. Nastaje hidrolizom iz adenozin-trifosfata, ATP uz oslobadanje energije i ponovo se vraca u ATP. Sin.


---adenozin-monofosfat(lat.), adenosine monophosphate, AMP (eng.), nukleotid, adenozin 5' - fosfat, adenilna kiselina, znacajan za produkciju energije. Nastaje hidrolizom adenozin-trifosfata, ATP, uz oslobadanje energije i vraca se u adenosin-difosfat, ADP, pomocu adenil kinaze. Sin.


---adenozin-trifosfat(lat.), adenosine-triphosphate, ATP (eng.), nukleotid, adenozin-5'trifosfat, neophodan za sintezu ribonukleinske kiseline (RNA) te narocito znacajan za produkciju energije. Njegovo cijepanje daje veliku kolicinu energije, hidrolizom ATP u ADP ili AMP ( Sin. v.).


---ADHERENTANadhaerens, entis, (lat.), adhaesive (eng.), pripojen, prirastao, spojen, pricvršcen priraslicama Sin. .


---ADHEZIJAadhaesio, onis, f (lat.), adhesion (eng.), 1. priraslice, traka veziva koja spaja organe i strukture, 2. stabilno pripajanje organa ili tkiva, što može imati bolest za posljedicu, 3. ostajanje u blizini dviju struktura, u rasponu od fizickoga do molekularnoga kontakta. Sin.


---ADHEZIVANadhaesivus-3 (lat.), adhesive (eng.), pripojen, prirastao, spojen priraslicama, u suštini id. sa adherentan. Sin.


---ADIJADOHOKINEZAadiadochocinesis, is, f (lat.), adiadochokinesia (eng.), nesposobnopst vršenja suprotnih radnji uzastopno, nesposobnost provodenja agonisticke i anta-gonisticke radnje uzastopno. Sin.


---ADINAMIJAadynamia, ae, f (lat.), adynamia (eng.), slabost, nedostatak ili potpun gubitak mišicne snage. Sin.


---ADIPEKTOMIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. lipektomija.


---ADIPOCELAadipocele, es, f (lat.), id.(eng.), kila koja sadrži masno tkivo. Sin.


---ADIPOCERAadipocera, ae, f (lat.), adipocere, grave wax (eng.), supstancija voštanoga izgleda koja nastaje za vrijeme dekompozicije leša u mokroj zemlji. Sastoji se od pretežno netopljivih masti i masnih kiselina Sin. .


---ADIPOCITadipocytus, i, m (lat.), adipocyte (eng.), odajica masnoga tkiva sa velikom vakuolom koja sadrži mast. Sin.


---ADIPOLIZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. lipoliza.


---ADIPOZAadiposis, is, f (lat.), obesity (eng.), ekscesivno naglomilavanje masti, uhranjenost, ugojenost, pretilost, debeo izgled. Sin.


---ADIPOZANadiposus-3 (lat.), adipose (eng.), debeo, masan, uhranjen, ugojen, pretio. Sin.


---ADIPOZOGENITALNA DISTROFIJAdystrophia adiposogenitalis (lat.), adiposogenital dystrophy (eng.), stanje nastalo le-zijom hipotalamo-hipofiznoga kompleksa kod mladih osoba, a izraženo je hipogonadizmom i debljanjem. Sin.


---ADITIVadditivus-3 (lat.), additive (eng.), supstancija koja se dodaje drugoj da popravi izgled, hranjivu vrijednost, ukus i sl., a može biti konzervans, popravljac ukusa, mirisa, boje, te vitamin. Sin.


---ADJUVANSadjuvans, antis (lat.), adjuvant (eng.), 1. supstancija koja se dodaje drugoj kao pomocno sredstvo da pojaca djejstvo kardinalnoga remedijuma, 2. u imunologiji nespecificni stimulator imunoga odgovora, npr. BCG vakcina. Sin.


---ADMINISTRACIJA LIJEKAadministratio remedii (lat.), remedy administration (eng.), propisivanje i nacin uzimanja lijeka, davanje i distribucija lijeka. Sin.


---ADMINISTRACIJAadministratio, onis, f (lat.), administration (eng.), dio hospitalnih ili medicinskih kapaciteta koji samo posredno ucestvuju u lijecenju i brizi o bolesnicima, a bavi se ekonomskim, pravnim, statistickim i analitickim aspektima medicinske ustanove. Ukljucena je i sva medicinska administracija za svakoga poj Sin.


---ADNEKSAadnexa, orum, pl. n. (lat.), adnexa, appendage, adjunct parts (eng.), privjesci. Oznacavaju se pripojeni organi nekom glavnome organu u sistemu, npr. adneksa uterusa predstavljaju jajnike i jajovode te okolni periteneum, ocna adneksa su kapci, suzne žlijezde itd. Sin.


---ADNEKSITISadnexitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija jajnika i jajovoda. Sin.


---ADOLESCENCIJA(LAT.), adolescentia, ae, f (lat), adolescence (eng.), period života od pocetka pojave sekundarnih spolnih karakteristika do završetka rasta, uglavnom od 11.-19. godine. djecaštvo, djevojaštvo. Sin.


---ADOLESCENTadolescentus, i, m (lat.), adolescent (eng.), osoba u periodu adolescencije, djecaštva ili djevojaštva. Sin.


---ADORALANadoralis, e (lat.), adoral (eng.), onaj koji je bliže ustima; narocito je termin prisutan na digestivnoj cijevi, sin. oralan. Sin.


---ADREAKCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. katarza.


---ADRENALANadrenalis, e (lat.), adrenal (eng.), onaj koji je smješten blizu bubrega, uz bubreg (npr. adrenalna žlijezda, glandula suprarenalis) Sin. .


---ADRENALEKTOMIJAadrenalectomia, ae, f (lat.), adrenalectomy (eng.), operativno odstranjenje jedne ili obje suprarenalne žlijezde. Sin.


---ADRENALIN(LAT.), (ENG.), SIN. v. epinefrin.


---ADRENALON(LAT.), adrenalone (eng.), 1-(3,4-dehidroksifenil)-2- metilamino)etanon, C9H11NO3, a dobije se oksidacijom od epinefrina i ima vazokonstriktorno djejstvo. Manje je toksican od epinefrina i djeluje dulje. Sin.


---ADRENEREGICAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. simpatomimetican.


---ADSORPCIJAadsorptio, onis, f (lat.), adsorption (eng.), pripijanje jedne supstancije na površinu druge Sin. .


---ADSTRINGENCIJEremedia adstringentia (lat.), adstringents (eng.), sredstva koja stežu, skupljaju. skomljiva sredstva. Sin.


---ADSTRINGENSI(LAT.), (ENG.), SIN. v. skomljiva sredstva.


---ADSTRINGENTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. skomljiv.


---ADUKCIJAadductio, onis, f (lat.), adduction (eng.), primicanje ekstremiteta ili dijela ekstremiteta osovini tijela u frontalnoj ravni. primicanje. Sin.


---ADUKTORadductor, oris, m (lat.), id.(eng.), onaj koji vrši adukciju. Mišic primicac osovini tijela u frontalnoj ravni. Sin.


---ADULTANadultus-3 (lat.), adult (eng.), odrastrao, zreo, onaj koji je dostigao puni rast, postigao punu fizicku i psihicku zrelost. Sin.


---ADULTERACIJAadulteratio, onis, f (lat.), adulteration (eng.), netacno stavljanje natpisa, dodavanje necistoga, jeftinoga i nepotrebnoga sastojka da bi se falsificirao ili pojeftinio preparat, da bi se iskazala njegova zrelost. Sin.


---ADVENTICIJAtunica adventicia (lat.), adventitia (eng.), sloj rahloga veznoga tkiva koje pravi vanjsku ovojnicu nekoga organa. Termin se najviše upotrebljava za vanjsku ovojnicu krvnih suda Sin. .


---AEROBAN(LAT.), aerobium, ii, n (lat.) aerobe (eng.), mikroorganizam koji živi, raste i razvija se u prisustvu slobodnoga kisika Sin. .


---AEROFAGIJAaerophagia, ae, f (lat.), aerophagy (eng.), intenzivno gutanje zraka koje ima za rezultat distenziju želuca i podrigivanje. Obicno je to nesvjesni proces kod tjeskobe i vidi se kod psihickih smetnji Sin. .


---AEROFOBIJAaerophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalan strah od svježega zraka, što je obicno poevezano sa strahom od promahe i mogucnosti nazime Sin. .


---AEROSINUSITIS(LAT.), (ENG.), SIN. v. barosinusitis.


---AEROSOL(LAT.), id.(eng.), 1. koloidni sistem u kojemu je disperzirani medijum plin, 2. otopina lijeka ili baktericidnoga sredstva koja se može fino raspršiti u zraku, a upotrebljava se radi inhalacione terapije ili za dezinfekcije zraka u prostoriji. maglica. Sin.


---AEROTERAPIJAaerotherapia, ae, f (lat.), aerotherapy (eng.), lijecenje primjenom zraka. Upotreba zraka za lijecenje bolesti Sin. .


---AEROTITIS(LAT.), (ENG.), SIN. v. barotitis.


---AFAGIJAaphagia, ae, f (lat.), id.(eng.), odbijanje pacijenta da uzima hranu jer mu to uzrokuje bol Sin. .


---AFAKIJAaphacia, ae, f (lat.), aphakia (eng.), odsustvo sociva oka, bez obzira na uzrok Sin. .


---AFAZIJAaphasia, ae, f (lat.), id.(eng.), nesposobnost izražaja govorom, pisanjem ili znacima, odnosno nerazumijeva-nje govora ili napisanoga zbog oštecenja moždanih centara Sin. .


---AFAZIJA, EKSPRESIVNAaphasia expressiva (lat.), expressive aphasia (eng.), afazija u kojoj postoji nedostatak govora i pisanja. Pacijent razumije napisane ili izgovorene rijeci. Zna šta hoce da kaže, ali ne može izgovoriti rijeci. Nastaje kod lezije motornoga centralnoga centra za govor (stražnji dio donje frontalne vijuge lijev Sin. .


---AFAZIJA, IMPRESIVNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. afazija, receptivna.


---AFAZIJA, RECEPTIVNAaphasia sensitiva (lat.), receptive aphasia (eng.), nesposobnost razumijevanja napisanoga ili izgovorenoga, a nastaje kod lezije senzitivnoga centra govora u mozgu (gornja temporalna vijuga lijevo), sin. impresivna afazija Sin. .


---AFEBRILANafebrilis, e (lat.), afebrile (eng.), bolesnik bez vatre; stanje bolesti bez povišene tjelesne temperature Sin. .


---AFEKCIJAaffectio, onis, f (lat.), affection (eng.), zahvacenost nekom bolešcu ili osjecajem, bolest Sin. .


---AFEKTaffectus, us, m (lat.), affect (eng.), vanjska ekspresija emocija udruženih sa duševnom predstavom o pojedi-nim objektima Sin. .


---AFERENTANafferens, entis, (lat.), afferent (eng.), centripetalan, onaj koji vodi prema centru (npr. aferentni živac), sin. dovodni Sin. .


---AFIBRINOGENEMIJAafibrinogenaemia, ae, f (lat.), afibnrinogenemia (eng.), smanjena kolicina ili odsustvo fibrinogena, koagulacionoga faktora I, u krvi Sin. .


---AFIJUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. mak i opijum.


---AFINITETaffinitas, atis, f (lat.), affinity (eng.), 1. posebna sklonost prema nekome specificnome elementu, organu, strukturi, privlacnost, naklonjenost za bolest, dijatezu i sl Sin. .


---AFONICANaphonicus-3 (lat.), aphonic (eng.), bezglasan, bez cujnoga glasa. bezglasan. Sin.


---AFONIJAaphonia, ae, f (lat.), id.(eng.), gubitak glasa. Sin.


---AFRODIZIJAKAremedia aphrodisiaca (lat.), aphrodisiacs (eng.), bilo koja droga, lijek ili sredstvo koje podiže spolnu želju i seksualnu sposobnost. kretoš. Sin.


---AFUNKCIJAafunctio, onis, f (lat.), afunction (eng.), gubitak, odsustvo funkcije Sin. .


---AGAR(LAT.), id.(eng.), polimer galaktoze iz algi Gelidium cartilagineum, Gracilaria confervoides i drugih. Sluzava materija koja se topi na 100° C, a postaje pihtija na 40° C. Preparat je laksativ, a upotrebljava se za pravljenje kulture za mikroorganizme, a takoder kao podloga geloza. Sin.


---AGENEZIJAagenesia, ae, f (lat.), agenesis (eng.), 1. urodeno odsustvo nekoga organa ili strukture, poremecaj razvoja, 2. sterilitet, neplodnost. Sin.


---AGENITALIZAMagenitalismus, i, m (lat.), agenitalism (eng.), odsustvo genitalija ili stanje zbog odsustva unutrašnje sekrecije tašaka ili jajnika Sin. .


---AGENS(LAT.), (ENG.), SIN. v. sredstvo 2.


---AGERAZIJAagerasia, ae, f (lat.), id.(eng.), neuobicajeno mladalacki izgled osoba u poodmaklim godinama Sin. .


---AGEUZIJAageusia, ae, f (lat.), ageusia (eng.), gubitak osjecaja okusa. Sin.


---AGITACIJA(LAT.), agitatio, onis, f (lat.). agitation (eng.), stanje tjeskobe, uzrujanosti, praceno nemirom Sin. .


---AGITIRANagitatus-3 (lat.), agitated (eng.), uzrujan, uznemiren, pun tjeskobe, pun nemira, sin. potresen 1 Sin. .


---AGITOFAZIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. agitolalija.


---AGITOLALIJAagitolalia, ae, f (lat.), id.(eng.), intenzivna brzina u govoru u kojoj se rijeci, slogovi ili glasovi nesvjesno ispuštaju i netacno izgovaraju. agitofazija. Sin.


---AGLOMERACIJAagglomeratio, onis, f (lat.), agglomeration (eng.), nagomilavanje, nakupljanje, skupljanje, nakamarivanje. Sin.


---AGLOMERIRANagglomeratus-3 (lat.), agglomerated (eng.), nagomilan, skupljen u masu, nakamaran. Sin.


---AGLOSIJAaglossia, ae, f (lat.), id.(eng.), kongenitalni nedostatak jezika Sin. .


---AGLUTINACIJAagglutinatio, onis, f (lat.), agglutination, clumping (eng.), proces nagomilavanja slijepljenih odajica u njihovoj suspenziji koje nose antigen, a u prisustvu specificnoga antitijela. Sin.


---AGLUTININ(LAT.), agglutinin (eng.), antitijelo koje nagomilava i sljepljuje, vrši aglutinaciju, specificnoga antigena, npr. bakterija. Sin.


---AGLUTININ, HLADNI(LAT.), cold agglutinin (eng.), antitijelo koje se pojavljuje u toku nekih bolesti. Nagomilavaju i sljepljuju, aglutiniraju crvena krvna zrna efikasnije in vitro ako je temperatura ispod 37° C Sin. .


---AGLUTINOGEN(LAT.), agglutinogen (eng.), svaka supstancija koja djelujuci kao antigen izaziva produkciju aglutinina i sa njima daje reakciju aglutinacije. Sin.


---AGNATIJAagnathia, ae, f (lat.), id.(eng.), razvojna anomalija karakterizirana nedostatkom citave donje vilice ili njenim slabijim razvojem u odnosu na druge strukture Sin. .


---AGNOZIJAagnosia, ae, f (lat.), id.(eng.), nesposobnost raspoznavanja culnih utisaka (slušnih, vidnih, dodirnih). Sin.


---AGNOZIJA, OPTICKAagnosia optica (lat.), visual agnosia (eng.), nemogucnost raspoznavanja predmeta vidom, duševno sljepilo, premda pacijet ima osjecaj vida. Sin.


---AGNOZIJA, SLUŠNAagnosia acustica (lat.), acoustic agnosia (eng.), nemogucnost raspoznavanja znacenja zvuka, nemogucnost raspoznavanja rijeci, duševna gluhoca, iako pacijent ima osjecaj zvuka. Sin.


---AGNOZIJA, TAKTILNAagnosia tactilis (lat.), tactile agnosia (eng.), nesposobnost raspoznavanja predmeta dodirom, opipavanjem, mada pacijent ima normalan taktilni osjecaj Sin. .


---AGOMFIJAZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. anodoncija.


---AGONIJAagonia, ae, f (lat.), agony (eng.), l. hropac, predsmrtna borba, posljednji trenuci života pred smrt, sin. azab, krkljanje. Osoba koja je u stanju agonije je samrtnik, samrtnica, 2. težak bol ili ekstremno jaka patnja. Sin.


---AGORAFOBIJA(LAT.), agoraphobia, ae, f (lat.)., id.(eng.), iracionalni strah od otvorenih prostora. Sin.


---AGRAFIJAagraphia, ae, f (lat.), id.(eng.), nesposobnost da se izraze misli pisanjem zbog oštecenja u moždanoj kori. Sin.


---AGRAMATIZAMagrammatismus, i, m (lat.), agrammatism (eng.), nesposobnost tacnoga gramatickoga govora na maternjem jeziku zbog bolesti ili povrede mozga Sin. .


---AGRANULOCITOZAagranulocytosis, is, f (lat.), id.(eng.), simptomski kompleks karakteriziran znacajnim smanjenjem broja granulocita, polimorfonuklearnih leukocita. granulocitopenija. Sin.


---AGRAVACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. pogoršanje.


---AGRAVATOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. calarnik.


---AGRAVIRATIaggravare (lat.), aggravate (eng.), preuvelicavati, preuvelicati, pretjerati, pretjerivati, predstavljati se težim bolesnikom Sin. .


---AGREGACIJA TROMBOCITA(LAT.), platelet aggregation (eng.), nakupljanje trombocita, njihovo sljepljivanje, što je uzrokovano brojnim agensima (ADP, trombin, kolagen), kao dio postupnoga mehanizma koji vodi stvaranju tromba ili hemostaticnoga cepa. Sin.


---AGREGACIJAaggregatio, onis, f (lat.), aggregation (eng.), nakupljanje, nagomilavanje materijala združivanjem u jednu masu. nakupljanje. Sin.


---AGRESIJAaggressio, onis, f (lat.), aggression (eng.), nacin ponašanja koji se manifestira destrukcijom, nasiljem i napadima na druga lica, bilo direktnim bilo sublimiranim, a javlja se kao unutrašnji poriv ili odgovor na frustracije. Sin.


---AHALAZIJAachalasia, ae, f (lat.), id.(eng.), nemogucnost opuštanja glatkih mišicnih niti gastrointestinalnoga trakta na bilo kojoj tacki spajanja, a narocito na granici jednjaka i želuca, cime je akt gutanja doveden u pitanje. Sin.


---AHEJLIJAacheilia, ae, f (lat.), (eng.), id.eng., kongenitalni nedostatak usana. Sin.


---AHILIJAachylia, ae, f (lat.), id.(eng.), odsustvo hlorovodicne kiseline i pepsinogena u želudacnome soku. Sin.


---AHIMIJAachymia, ae, f (lat.), id.(eng.), nedovoljno stvaranje ili potpuni nedostatak himusa ( Sin. v.).


---AHLAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. etika.


---AHLORHIDRIJAachlorhydria, ae, f (lat.), id.(eng.), odsustvo hlorovodicne kiseline iz maksimalno stimulirane želudacne sekrecije, a nastaje zbog atrofije želudacne sluzavice, sin. želudacni anaciditet Sin. .


---AHOLIJAacholia, ae, f (lat.), id.(eng.), odsustvo sekrecije žuci. Sin.


---AHONDROPLAZIJAachondroplasia, ae, f (lat.), id.(eng.), hereditarni poremecaj epifizarnoga hondroplasticnoga rasta i maturacije cime nastaje neadekvatna formacija enhondralne kosti, a manifestira se patuljastim rastom. Takav patuljak ima kratke ekstremitete, normalan trup, malehno lice, lordozu. ahodroplasticni patuljak. Sin.


---AHROMATICANachromaticus-3 (lat.), achromatic (eng.), 1. (u histologiji), osobina tkiva koje se ne boji ili se slabo boji, 2. onaj koji sadrži ahromatin, 3. onaj koji vrši refrakciju svjetla bez njegove dekompozicije u komponente. Sin.


---AHROMATINachromatinum, i, n (lat.), achromatin (eng.), supstancija koja se jedva boji, a koja cini kariolimfu, linin i opnu jezgre u odajici. Sin.


---AHROMATOZAachromatosis, is, f (lat.), (eng.), 1. nedostatak pigmentacije tkiva (kože, ocne dužice), 2. slabije ili nikakvo bojenje odajica i tkiva Sin. .


---AHROMAZIJAachromasia, e, f (lat.), id.(eng.), 1. odsustvo obicnih reakcija bojenja kod tkiva ili odajica, 2. gubitak normalne pigmentacije kože. Sin.


---AHROMIJAachromia, ae, f (lat.), id.(eng.), gubitak normalne boje kože ili gubitak pigmentacije (kože, eritrocita i sl.) Sin. .


---AIDS(LAT.), (ENG.), SIN. v. sindrom stecene imunodeficijencije.


---AIHMOFOBIJAaichmophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalan strah od šiljastih predmeta, udružen sa strahom da ih neko može upotrijebiti za nanošenje povrede Sin. .


---AJAKOLIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zahod.


---AKACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. gumiarabika.


---AKALKULIJAacalculia, ae, f (lat.), id.(eng.), nesposobnost da se izvedu i najprostije racunske radnje. Sin.


---AKAMPSIJAacampsia, ae, f (lat.), rigidity (eng.), ukocenost, nepokretljivost tijela, zgloba ili dijela zgloba, rigidnost. Sin.


---AKANTOLIZAacantholysis, is, f (lat.), id.(eng.), pucanje veza medu keratocitima epidermisa što nastaje lizom meduodajickoga lehema. Nastaju epidermalne vezikule kao kod pemfigusa. Razdvajanje odajica epidermisa Sin. .


---AKANTOMAacanthoma, atis,n (lat.), id.(eng.), tumor napravljen od epidermalnih ili skvamoznih odajica Sin. .


---AKANTOZAacanthosis, is, f (lat.), id.(eng.), hiperplazija bod-ljastoga sloja kože. hiperakantoza. Sin.


---AKAPNIJAacapnia, ae, f (lat.), (eng.), id.eng., stanje nedostatka ugljen dioksida u krvi. Sin.


---AKARIOCITakaryocytus, i,m (lat.), akaryocyte (eng.), odajica koja nema jezgre (eritrocit.) Sin. .


---AKCELERACIJAacceleratio, onis, f (lat.), acceleration (eng.), ubrzanje frekvencije (pulsa, dihanja). Sin.


---AKCELERANSaccelerans, antis, m (lat.), id.(eng.), ubrzavac, anatomski živac, ali i sredstvo, cija stimulacija, odnosno davanje, ubrzava srcanu akciju Sin. .


---AKCELERATORaccelerator, oris, f m (lat.), id.(eng.), sredstvo ili aparat koji se koriste za ubrzavanje akcije ili toka. Sin.


---AKCELERATOR, LINEARNI(LAT.), linear accelerator (eng.), aparat koji se koristi za zracenje malignih tumora. On ubrzava subatomske partikule kod kojih nastaje porast energije i time daju bolji efekt u terapiji tumora. Sin.


---AKCEPTOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. primalac.


---AKCESORAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. dopunski.


---AKCIDENTALANaccidentalis, e (lat.), accidental (eng.), slucajan, zadesan, nastao slucajno, a ne redovnim ili uobicajenim, prepoznatljivim procesom. zadesan. Sin.


---AKCIONA STRUJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bioelektricitet.


---AKEFALIJAacephalia, ae, f (lat.), acephaly (eng.), bezglavost (urodena mahana), dijete rodeno u stvari bez gornjega dijela glave i mozga. Sin.


---AKINEZIJAacinesia, ae, f (lat.), akinesia (eng.), odsustvo kretnji, gubitak moci pokretanja Sin. .


---AKLIMATIZACIJAacclimatisatio, onis, f (lat.), acclimatization (eng.), fiziološko i psihološko prilagodavanje klimi. Sin.


---AKNEacne, es. f (lat.), id.(eng.), isindicna bolest folikula dlaka i lojnih žlijezdi. Nekad se termin upotrebljava u jednini (akna), premda je pojava multilokularna. Polimorfne su i u nekoliko raznih oblika. bubuljice, cibe, cibuljice, puhvice. Sin.


---AKNE, MLADALACKE(LAT.), (ENG.), SIN. v. akne, obicne.


---AKNE, OBICNEacne vulgaris (lat.), common acne (eng.), hronicna isindicna bolest folikula dlaka i lojnih žlijezdi. Promjene se sastoje od komedona (cista ili pustula), okruženih sa crvenkastim papulama. U etiologiji se spominje nekoliko faktora kao stres, hormoni, lijekovi, naslijede, te bakterijska infekcija obicne ili mladalacke cibuljice, cibe, obicne ili mladalacke bubuljice. Sin.


---AKNEIFORMANacneiformis, e (lat.), acneiforme (eng.), ono što je u vidu akni, nalici na akne Sin. .


---AKOMODACIJA(LAT.), 1. accomodatio, onis, f (lat.) accomodation (eng.), prilagodavanje, podešavanje, u oftalmologiji podešavanje ocnoga aparata razlicitim daljinama. 2. prilagodavanje, sin. ugodba Sin. .


---AKOMODATIVANaccomodativus-3 (lat.), accomodative (eng.), prilagodljiv, onaj koji pripada akomodaciji. Sin.


---AKRECIJAaccretio, onis, f (lat.), accretion (eng.), 1. prirastanje dijelova koji su normalno razdvojeni, 2. nagomilavanje, zgomilavanje, gomilanje, 3. rast dodatnim, a ne vlastitim tkivom Sin. .


---AKREPEuscorpius europeus, Buthus occitans (lat.), (eng.), artropod toplijih krajeva. Kod nas ih ima u Južnoj Bosni. Imaju žaoku na zatku kojom ubadaju, a ubod je kod nas jednak ubodu pcele ili stršljena, pa u našim krajima nije smrtonosan. škorpion. Sin.


---AKROCIJANOZAacrocyanosis, is, f (lat.), id.(eng.), stanje karakterizirano simetricnim modrilom, cijanozom ekstremiteta, sa stalnom plavom ili crvenom diskoloracijom kože prstiju, zapešca i custecnoga predjela uz znojenje i hladnocu prstiju. Sin.


---AKRODERMATITISacrodermatitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija kože ekstremiteta, narocito na krajevima, prstima noga i ruka. Sin.


---AKRODINIJAacrodynia, ae, f (lat.), pink disease (eng.), bolest ranoga djetinjstva sa bolom, otokom i crvenom koloracijom rucnih i nožnih prsta, iritabilnošcu, profuznim znojenjem, fotofobijom, nestalnim crvenim osipom i gubitkom zuba. Jedan od faktora je kontakt sa živom. Sin.


---AKROFOBIJAacrophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalni strah od visine. Sin.


---AKROMEGALIJAacromegalia, ae, f (lat.), acromegaly (eng.), hronicno stanje uzrokovano hipersekrecijom hormona rasta iz prednjega režnja hipofize, a karakterizirano je povecanjem distalnih dijela skeleta (prsti, nos, vilice). Sin.


---AKROMIJALANacromialis, e (lat.), acromial (eng.), ono što pripada akromionu ( Sin. v.).


---AKROMIONacromion, ii, n (lat.), acromion (eng.), lateralni produžetak plecke u obliku izdanka, jedna od tacaka za orijentaciju na ramenu. streha. Sin.


---AKRONEKROZAacronecrosis, is, f (lat.), id.(eng.), bilo koja neuropatija izražena na ekstremitetima. Sin.


---AKROPATIJAacropathia, ae, f (lat.), acropathy (eng.), bilo koja bolest na ekstremitetima. Sin.


---AKROTIZAMacrotismus, i, m (lat.), (eng.), odsustvo ili nemogucnost pipanja pulsa Sin. .


---AKROZOMacrosoma, atis, n (lat.), acrosome (eng.), membrana u obliku kape na prednjemu dijelu spermatozoida. Sadrži lisozomalne i proteoliticke enzime koji olakšavaju ulaz spermatozoida u jajnu odajicu. Sin.


---AKSIJALANaxialis, e (lat.), axial (eng.), ono što pripada osovini neke strukture ili dijela tijela. osovinski. Sin.


---AKSON(LAT.), (ENG.), SIN. v. dendrit i neuron.


---AKSONOTMEZAaxonotmesis, is, f (lat.), id.(eng.), nervna povreda karakterizirana prekidom aksona i mijelinske ovojnice, ali sa ocuvanjem veznoga tkiva, koje cini ovojnicu živca Sin. .


---AKTactus, us, m (lat.), act (eng.), cin, djelo, uradena stvar, faza procesa koji ukljucuje motornu aktivnost. Sin.


---AKTINOMICESactinomyces, etae, m (lat.), id.(eng.), organizam iz roda Actinomyces, familije Actinomycetaceae, gram pozitivne, asporogene gljivice koje se nepravilno boje i koje formiraju filamente u obliku zraka zbog cega su i dobile ime. zrakaste gljivice. Sin.


---AKTINOMIKOZAactinomycosis, is, f (lat.), id.(eng.), bolest izazvana gljivicom Actinomyces israeli kod ljudi i Actinomyces bovis kod stoke. To je bezbolna tumefakcija na uglu vilice koja supurira, a u gnoju se mogu naci dijelovi micelija i druze aktinomicesa. Javljaju se isindicni otoci limfnih žlijezdi na Sin. .


---AKTINOTERAPIJAactinotherapia, ae,m f (lat.), actinotherapy (eng.), lijecenje svjetlošcu, narocito ultraviolentnim zracenjem Sin. .


---AKTIVANactivus-3 (lat.), active (eng.), karakteriziran akcijom, nije pasivan, nije ekspektativan, nego djeluje u kratkom roku i promptno Sin. .


---AKTIVNOSTactivitas, atis, f (lat.), activity (eng.), 1. sposobnost da se proizvede neki efekat, raspon, odnosno velicina protezanja neke funkcije ili akcije, 2. termodinamski kvantitet koji predstavlja efektivnu koncentraciju otopljenoga materijala u neidealnoj otopini. Sin.


---AKTIVNOST, OPTICKA(LAT.), optical activity (eng.), sposobnost nekoga hemijskoga spoja da rotira ravan polarizacije polariziranoga svjetla. Sin.


---AKUMULACIJAaccumulatio, onis, f (lat.), accumulation (eng.), nagomilavanje, zgomilavanje, nakupljanje, gomilanje, skupljanje. kumulacija. Sin.


---AKUMULIRANaccumulatus-3 (lat.), accumulated (eng.), zgomilan, nagomilan, nakupljen (npr. o krvnim plocicama). Sin.


---AKUMULIRATIaccumulare (lat.), accumulate (eng.), zgomilati, nagomilati, nakupiti. Sin.


---AKUPUNKTURAacupunctura, ae, f (lat.), acupuncture (eng.), praksa kineske tradicionalne medicine da se zaba-danjem igala u posebne vanjske tacke tijela može napra-viti terapeutski ucinak (uklanjanje bola, anestezija i sl. Sin. )


---AKUTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. nagao.


---AKUŠER(LAT.), accoucher (fr.), obstetrician (eng.), ljekar koji je vješt poradanju, ljekar koji se bavi porodom i svim njegovim elementima, prakticar u opstetriciji. opstetricar. Sin.


---AKUŠERSTVO(LAT.), (ENG.), SIN. v. babicluk ili porodiljstvo.


---AKVEDUKTUSaquaeductus, us, f (lat.), aqueduct (eng.), prolaz ili kanal u tijelu, organu ili nekoj strukturi kroz koji prolazi tecan sadržaj. jažva. Sin.


---AKŠENAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. pelin.


---ALALIJAalalia, ae,f (lat.), id.(eng.), nesposobnost govora, odsustvo sposobnosti govorenja Sin. .


---ALANIN(LAT.), alanine (eng.), prirodna aminokiselina koja ima dva oblika, alfa-alanin, CH3CH(NH2)COOH, beta-alanin, CH3NH2CHCOOH Sin. .


---ALANIN-AMINOTRANSFERAZA(LAT.), alanine aminotransferase (eng.), enzim iz klase transferaza, EC. 2.6.1.2., koji kata-lizira reakciju l-alani Sin. n


---ALANTOISallantois, is, f (lat.), (eng.), incijalno tubularni ventralni divertikulum stražnjega crijeva embriona gmizavaca, ptica i sisara. Izrazit je kod nekih sisara (karnivore, kopitari) dok je kod drugih i kod covjeka zakržljao Sin. .


---ALAPRAHpulvis radicis Jalapae (lat.), Jalapa root (eng.), sušeni isitnjeni tuberozni korijen Exogonium purga (Jalapa) koji se upotrebljavao kao lijek protiv zatvora. Sin.


---ALARANalaris, e (lat.), alar (eng.), ono što pripada krilu, ala, wing ( Sin. v.).


---ALAV(LAT.), (ENG.), SIN. v. crven.


---ALBABERConvalaria majalis (lat.), lily of the valley (eng.), biljka ciji se cvjetovi, Convalariae flos, nadzemni dijelovi, Convalariae herba, i podzemni dijelovi, Convalariae rhizoma, upotrebljavaju u obliku praška, alkoholne tinkture i vodenoga ekstrakta kao kardiotonik. Sin.


---ALBINIZAMalbinismus, i, m (lat.), albinism (eng.), opci termin za urodeni nedostatak pigmenta u tijelu. Amelanoza ili hipomelanoza kose (kosa je bijela), kože (bijela bez mogucnosti da potamni na suncu) i ociju (crvene) Sin. .


---ALBUMINalbuminum, i, n (lat.), (eng.), id. bos., bilo koja bjelancevina koja je topljiva u vodi i u umjereno koncentriranim otopinama soli, a koagulira djejstvom topline. Serumski albumin je najvažniji plazmin protein, cini oko 60 % proteina plazme. Sin.


---ALBUMIN, MLIJECNI(LAT.), lactalbumin (eng.), albumin koji se na-lazi u mlijeku. Nalici na serumski albumin. laktalbumin. Sin.


---ALBUMINURIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. proteinurija.


---ALDEHIDaldehydum, i, n (lat.), aldehyde (eng.), bilo koji spoj iz velike klase organskih jedinjenja koji sadrži grupu -CHO i ona se sa karboksilnom grupom C=O nalazi na kraju lanca Sin. .


---ALDEHIDNA DEHIDROGENAZA(LAT.), aldehyde dehydrogenese (eng.), enzim iz klase oksidoreduktaza, EC. l.2.1.3. koji katalizira reakciju anijo Sin. n


---ALDOLAZA(LAT.), aldolase (eng.), enzim iz klase lijaza (aldehidna lijaza), EC 4.1.2. koja katalizira paranje C-C veza u molekuli koja sadrži hidroksilnu i karbonilnu grupu da bi nastao aldehid ili keton Sin. .


---ALDOSTERON(LAT.), aldosterone (eng.), glavni mineralokortikoid koji se izlucuje iz kore nadbubrežne žlijezde. Glavna mu je zadaca regulacija bilansa vode i elektrolita tako da retinira natrijum u bubregu, a pušta kalijum Sin. .


---ALDUM TRAVA(LAT.), (ENG.), SIN. v. habda.


---ALEKSIJAalexia, ae, f (lat.), id.(eng.), oblik afazije zbog cerebralne lezije u kojoj se javlja gubitak sposobnosti razumijevanja napisane rijeci. Pacijent ne može citati Sin. .


---ALELI(LAT.), alleles (eng.), bilo koji od alternativnoga oblika gena koji može okupirati hromozomsko mjesto kod covjeka i drugih diploidnih organizama. Aleli su u paru na homolognim hromozomima Sin. .


---ALERGENallergenum, i,n (lat.), allergen (eng.), supstancija sposobna da izazove preosjetljivost, alergicnu reakciju Sin. .


---ALERGIJAallergia, ae, f (lat.), allergy (eng.), stanje preosjetljivosti organizma inducirano izlaganjem djejstvu specificnoga antigena (alergen), što rezultira imuno-loškom reakcijom Sin. .


---ALERGOLOGIJA(LAT.), allergology (eng.), grana medicine koja se bavi izucavanjem alergije, njene etiologije, dijagnoze i lijecenja Sin. .


---ALEUKIJAaleukia, ae, f (lat.), id.,(eng.), jako smanjen broj bijelih ili odsustvo krvnih zrna u perifernoj krvi. Up. leukopenija Sin. .


---ALFA 1 ANTIRIPSIN(LAT.), alpha 1 antitrypsin (eng.), plazma protein molekularne težine 4.500 koji nastaje u jetri, a inhibira djejstvo tripsina i drugih proteoliticnih enzima Sin. .


---ALFA 2 MAKROGLOBULIN(LAT.), alpha 2 macroglobulin (eng.), plazmin protein koji inhibira veliki broj proteolitickih enzima plazme (tripsin, plazmin, kalikrein, trombin, alfa-himotripsin) Sin. .


---ALFA FETOPROTEIN(LAT.), alpha fetoprotein, AFP, (eng.), plazmin protein molekularne težine 70.000 sa mjestom u elektroforezi na alfa 1 koji pravi fetalna jetra, žumanjcana kesa i gastrointestinalna cije Sin. v. Raste u amnionskoj tecnosti kod defekata nervnoga srašcenja, pa se koristi za prenatalnu dijagnozu nervnih anomalija, ali se vidi i kod karcinoma jetre i embrionalnih odajica gonada.


---ALGEZIJAalgesia, ae, f (lat.), id.(eng.), jaka osjetljivost na bol. hiperestezija. Sin.


---ALGINUREZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. mokrenje, bolno.


---ALGOFILIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. mazohizam.


---ALGOFOBIJAalgophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), pretjeran i iracionalan strah od bola Sin. .


---ALGOLAGNIJAalgolagnia, ae, f (lat.), id.(eng.), svaka psihoseksualna smetnja koja ima za sadržaj uživanje u nanošenju bola (aktivna algolagnija, sadizam) ili podnošenju bola (pasivna algolagnija, mazohizam) Sin. .


---ALGOSPAZAMalgospasmus, i, m (lat.), algospasm (eng.), grc koji je udružen sa bolima, bolni grc. Sin.


---ALIGAExtractum Aloe (lat.), aloe juice (eng.), sušeni ekstrakt lišca razlicitih vrsta roda Aloe, a ima dokazanu purgativnu vrijednost. aloj. Sin.


---ALIJENACIJAalienatio, onis, f (lat.), alineation (eng.), 1. otudenje, izolacija od društva, predstava o sebi kao o strancu, 2. otudenje od samoga sebe, osjecanje nerealnosti i depersonalizacije Sin. .


---ALIM(LAT.), (ENG.), SIN. v. naucnik.


---ALIMENTARANalimentarius-3 (lat.), alimentary (eng.), ono što pripada hrani, odnosno gradivnim i zaštitnim materijama, ono što hrani, 2. onaj koji pripada kanalu, sistemu organa za probavu Sin. .


---ALKALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. lužan.


---ALKALNA FOSFATAZA(LAT.), alkaline fosfatase (eng.), enzim iz grupe hidrolaza, EC. 3.1.3.1. koji katalizira reakciju ortofosfatni monoeste Sin. r


---ALKALOID(LAT.), (ENG.), SIN. v. biljna osnova.


---ALKALOZAalkalosis, is, f (lat.), alkalosis (eng.), patološko stanje, nastalo akumulacijom bazicno reagujucih metabolita ili gubitkom kiselih, bez uporednoga gubitka onih koji djeluju alkalno u tjelesnim tecnostima, a manifestira se porastom H jona. Sin.


---ALKALOZA, METABOLICNAalkalosis metabolica (lat.), metabolic alkalosis (eng.), stanje u kome se acido-bazicni status tijela okrece prema alkalnoj strani zbog retencije baze ili gubitka kiseline. Sin.


---ALKO-TEST(LAT.), alco-test (eng.), instrument u obliku cjevcice koja sadrži hromov oksid i sumpornu kiselinu. S jedne strane cjevcice je balon, a s druge puše osoba sumnjiva na uzimanje alkohola. Kad žuta boja pozeleni sadržaj je alkohola u krvi 0,8 g/l i takva se osoba isljucuje iz saobra Sin.


---ALKOHOLspiritus vini (lat.), alcohol (eng.), 1. svaki organ-ski spoj gdje je u karbohidratnome kompleksu vodikov atom zamijenjen sa jednakim brojem hidroksilnih grupa (OH). Zavisno od toga da li je hidroksilna grupa uz jedan, dva ili tri C atoma, alkoholi se klasificiraju na primarne, sekundarne i t Sin.


---ALKOHOL, DENATURIRANIspiritus vini denaturatus (lat.), denaturated alcohol (eng.), alkohol koji je ucinjen nepodesnim za pice ili medicinsku upotrebu dodatkom metilnoga alkohola, metanola ili acetona, pa se upotreb-ljava u industrijske svrhe. Sin.


---ALKOHOL, MEDICINSKIspiritus vini dilutus (lat.), diluted alcohol (eng.), smjesa etilnoga alkohola i vode, sadrži 48,4-49,5% etanola na temperaturi 15,56° C i koristi se kao standardni vehikulum lijekova. Up. špirit Sin. .


---ALKOHOL, METILNImethanolum, i, n (lat.), methyl alcohol, methanol (eng.), metanol, CH3OH, bistra, bezbojna, zapaljiva tekucina karakteristicnoga mirisa koja se miješa sa etilnim alkoholom. Otrovan. U medicini je cesto rastvarac. metanol. Sin.


---ALKOHOLEMIJA(LAT.), alcoholemia (eng.), prisustvo alkohola u krvi. Pijanstvo je prisutno kod 0,5 do 1,0 g/l. Sin.


---ALKOHOLICARpotator, oris, m (lat.), alcoholic (eng.), osoba koja pati od prekomjernoga uzimanja alkohola. ickijaš, pijanica, sarhoš. V. alkoholizam i alkohol. Sin.


---ALKOHOLIZACIJA(LAT.), alcoholization (eng.), lijecenje aplikacijom alkohola ili davanjem injekcija alkohola (npr. alkoholizacija živca). Sin.


---ALKOHOLIZAMalcoholismus, i, m (lat.), alcoholism (eng.), zlouptreba alkohola, koja može biti akutna, pijanstvo, alcoholismus acutus, acute alcoholism, što predstavlja intoksikaciju alkoholom i hronicna, alcoholismus chronicus, chronic alcoholism, što se tretiralo kao bolest ovisnosti.Iskustva u toku agresije na Sin.


---ALKOHOLIZAM(LAT.), (ENG.), hronicni, Sin. v. alkoholizam.


---ALKOHOLNA DEHIDROGENAZA(LAT.), alcohol dehydrogenase (eng.), enzim EC. 1.1.1.1. koji katalizira reakciju alkoho Sin. l


---ALMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. jabuka.


---ALOGIJAalogia, ae, f (lat.), id.(eng.), nesposobnost govora uslijed lezije u mozgu Sin. .


---ALOHEZIJAallochezia, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. izbacivanje materija iz završnoga crijeva koje nisu fekalne, 2. izbacivanje fekalnih masa na otvor koji nije prirodan Sin. .


---ALOJagave americana (lat.), american aloe (eng.), americki aloj, purgativ, dijuretik i aborti Sin. v. Od njega se pravi ekstrakt. V. aliga.


---ALOPATIJAallopathia, ae, f (lat.), allopathy (eng.), sistem lijecenja proizvodenjem inkompatibilnoga ili antagonistickoga stanja prema bolesti koja se lijeci Sin. .


---ALOPECIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cela.


---ALOPLASTIKAalloplastica, ae, f (lat.), prosthetic repair (eng.), popunjavanje nekoga defekta neživim materijalom, materijalom koji nema biološko porijeklo (smola, sintetski materijal, plastika, metal) Sin. .


---ALOTIPallotypus, i, m (lat.), allotype (eng.), bilo koja od nekoliko alelicnih varijanti bjelancevina koje su karakte-rizirane antigenim razlikama. Sin.


---ALOTIPIJAallotypia, ae, f (lat.), allotypy (eng.), geneticki kontrolirana vrijednost kod proteina koja se ponaša antigenski, a postoji u raspoznatljivim oblicima u razlicitim clanovima iste vrste Sin. .


---ALOTRANSPLANTACIJAalloplastia, ae, f (lat.), prosthetic replacement (eng.), nadomještanje nedostajucega dijela u organizmu mrtvim materijalom (metalom, akrilatom). Sin.


---ALOTRANSPLANTAT(LAT.), enthesis, is, f, prosthesis (eng.), kalem mrtvoga materijala (metala, akrilata i sl.). U(eng.),leskome jeziku alotransplantat, allograft, znaci kalem prenošen na geneticki razlicite individue, a u bosanskoj medicinskoj terminologiji alotransplantat je izveden iz latinskoga termina alloplast Sin.


---ALOTRIODONCIJAallotriodontia, ae, f (lat.), id.,(eng.), 1. postojanje zuba na neuobicajenim mjestima (npr. zubi u dermoidnoj cisti), 2. transplantacija zuba sa jedne individue na drugu Sin. .


---ALOTROPIZAMallotropismus, i, m (lat.), allotropism (eng.), prisustvo neke supstancije u 2 ili više jasnih oblika (alotropske modifikacije) sa jasnim fizickim karakteristikama (npr. grafit i dijamant su dvije alotropske modifikacije ugljika.) Sin. .


---ALTERACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. promjena.


---ALTERNATIVAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. naizmjenican.


---ALTUN(LAT.), (ENG.), SIN. v. zlato.


---ALTUNBAŠ(LAT.), (ENG.), SIN. v. arsenov trisulfid.


---ALUMINIJUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. glin.


---ALVEOLARANalveolaris, e (lat.), alveolar (eng.), ono što pripada zubnoj cašici Sin. .


---ALVEOLITISalveolitis, idis, f (lat.), id.(eng.), 1. isindija zubnih cašica, 2.isindija plucnih mjehurica Sin. .


---AMAKRINamacrinus-3 (lat.), amacrine (eng.), bez dugih produžetaka Sin. .


---AMALGAMamalgama, atis, n (lat.), amalgam alloy (eng.), legura koja se sastoji od srebra, kalaja i bakra, koji se miješaju sa živom da bi se napravila masa kojom se pune preparirani kaviteti zuba Sin. .


---AMAUROZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sljepoca.


---AMBIDEKSTERambidexter-3 (lat.), ambidextrous (eng.), osoba koja se služi jednako objema rukama, sve manuelne vještine izvodi jednako i lijevom i desnom rukom. Sin.


---AMBIVALENCIJAambivalentia, ae, f (lat.), ambivalence (eng.), istovremeno postojanje stava, ideje, emocije i želje koje su medusobno suprotne i suprotstavljene, a upucene su na isti objekat. Sin.


---AMBLIOPIJAamblyopia, ae, f (lat.), id.(eng.), slabost, sma-njenje vida, bez vidljive organske lezije oka. Sin.


---AMBRA(LAT.), ambergris (eng.), siva voštana masa izbacena iz intestinalnoga trakta kita Physeter catodon i napravljena je od holesterola, zejtina, benzojeve kiseline, ambrecina i drugo. To je fiksativ u farmakologiji Sin. .


---AMBULANTAambulatorium, ii, n (lat.), surgery (eng.), prostor, ordinacija, gdje ljekar pregleda pacijente i provodi lijecenje onih koji mogu dolaziti u povremenim intervalima Sin. .


---AMBULANTANambulans, antis, (lat.), ambulant (eng.), lutajuci, pokretan, nije sedatoran i hospitalan, nego onaj koji dolazi povremeno na pregled i terapiju Sin. .


---AMEBAamoeba, ae, f (lat.), ameba (eng.), 1. bilo koji jednoodajicki organizam sposoban za ameboidne promjene ili pokrete praveci citoplazmatske produžetke, pseudopode, 2. rod ameboidnih protozoa koje su karakterizirane prisustvom vezikularnoga jezgra i jedne kontraktilne vakuole. Neke su parazit Sin. .


---AMEBIJAZAamoebiasis, is, f (lat.), amebiasis (eng.), infestacija amebama, narocito sa Entamoeba hystolitica Sin. .


---AMEBIJAZA, INTESTINALNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dizenterija, amebna.


---AMEBOIDANamoeboides idis (lat.), ameboid (eng.), ono što nalici na amebu oblikom i kretnjama Sin. .


---AMEBOIDIZAMamoeboidismus, i, m (lat.), ameboidism (eng.), vrsta kretanja koja je tipicna za amebe, a sastoji se u ispružanju citoplazmatskih produžetaka, pseudopoda, za kojima krece citava odajica Sin. .


---AMELOBLASTameloblastus, i, m (lat.), ameloblast (eng.), cilindricna epitelijalna odajica u unutrašnjem dijelu caklenskoga organa koja ucestvuje u izgradnji caklenskih prizmi Sin. .


---AMELOBLASTOMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. adamantinoma.


---AMELOGENEZAamelogenesis, is, f (lat.), id.(eng.), stvaranje zubne cakleni pomocu ameloblasta Sin. .


---AMENOREJAamenorrhoea, ae, f (lat.), amenorrhea (eng.), abnormalno odsustvo, prestanak menstruacije. necvijet. Sin.


---AMENOREJA, FIZIOLOŠKAamenorrhoea physiologica (lat.), physiologic amenorrhea (eng.), prestanak menstruacije bez postojanja organskoga uzroka. Nastaje fiziološki u nekim fiziološkim periodima (trudnoca). Sin.


---AMENOREJA, HIPOFIZARNAamenorrhoea pituitaria (lat.), pituitary amenorrhoea (eng.), prestanak menstrualnoga ciklusa uslijed promjena u hipofizi i deficijencije hormona hipofize. Sin.


---AMENOREJA, HIPOTALAMICNAamenorrhoea hypothalamica (lat.), hypothalamic amenorrhea (eng.), amenoreja koja je posljedica poremecaja u hipotalamusu. menostaza. Sin.


---AMENOREJA, LAKTACIONAamenorrhoea lactationis (lat.), lactation amenorrhea (eng.), prestanak menstruacije u vrijeme dojenja. Sin.


---AMENOREJA, NUTRICIONALNAamenorrhoea nutritionalis (lat.), dietary amenorrhea (eng.), prestanak menstruacije zajedno sa gubitkom težine ili zbog hrdave i nedovoljne ishrane, ili zbog gubitka apetita kod nervozne anoreksije. Sin.


---AMENOREJA, OVARIJALNAamenorrhoea ovarialis (lat.), ovarial amenorrhea (eng.), prestanak menstrualnoga ciklusa zbog bolesti ovarija i deficijencije hormona jajnika. Sin.


---AMENOREJA, PRIMARNAamenorrhoea primaria (lat.), primary amenorrhea (eng.), prestanak menstrucije koji traje od puberteta. Menstruacija prakticno nikad nije ni uspostavljena. Sin.


---AMENOREJA, SEKUNDARNAamenorrhoea secundaria (lat.), secondary amenorrhea (eng.), prestanak menstruacije u toku fertilnoga perioda pošto je ona bila uspostavljena u toku puberteta. Sin.


---AMETROPIJAametropia, ae, f (lat.), id.(eng.), diskrepancija izmedu velicine oka i njegove refrakcione snage, tako da se slika ne donosi u odgovarajuce mjesto retine. Zbog toga nastaje hipermetropija, miopija, astigmatizam Sin. .


---AMFIKARIONamphycarion, ii, n (lat.), amphykaryon (eng.), diploidno jezgro, jezgro oplodenoga jajeta Sin. .


---AMFITEATAR(LAT.), amphitheatrum, i, n (lat.). amphitheatre (eng.), u historiji medicine mjesto gdje se je pravila sekcija ili operacija, a da studenti, postavljeni polukružno i visoko jedni iznad drugih, mogu posmatrati. Danas samo predavaonica na medicinskim i drugim fakultetima, ali je gradevinski zadržala oblik Sin. .


---AMFORICANamphoricus-3 (lat.), amphoric (eng.), zvuk koji se cuje kao da je pravljen iznad otvora amfore, cupa, cupice. Takav se zvuk cuje iznad šupljine u plucima pa se govori o amforicnome dihanju ili zvuku pri perkusiji Sin. .


---AMFORILOKVIJAamphoriloquia, ae, f (lat.), amphoriloquy (eng.), proizvodnja amforicnih zvuka pri govoru Sin. .


---AMFOROFONIJAamphorophonia, ae, f (lat.), amphorophony (eng.), amforican zvuk pri govoru Sin. .


---AMFOTERICANamphotericus-3 (lat.), amphoteric (eng.), onaj koji ima suprotne karaktere, spoj koji djeluje i kao baza i kao kiselina ili koji je sposoban da boji lakmusov papir i crveno i plavo Sin. .


---AMIJELIJAamyelia, ae, f (lat.), id.(eng.), urodeni nedostatak kicmene moždine Sin. .


---AMILAZE(LAT.), amylases (eng.), enzimi iz klase hidrolaza koji kataliziraju glikozidne veze kod polisaharida. Mogu biti alfa amilaza, EC. 3.2.1.1. koja se nalazi u pljuvacki i pankreasu (sin. ptijalin) i beta amilaza, EC. 3.2.1.2., sin. dijastaze Sin. .


---AMILOIDamyloidum, i, n (lat.), amyloid (eng.), patološka, ekstracelularna proteinska supstancija koja se deponira kod amiloidoze. To je eozinofilna, amorfna, na hijalin i na vosak nalik, supstancija. Amiloidni depoziti su naprav-ljeni od ravnih fibrila 7,5-10 nanometara, nakupljenih u snopice ili ubac Sin. .


---AMILOIDANamyloideus-3 (lat.), amiloid (eng.), 1. onaj koji se boji kao škrob, nišesta ili nalici na njega, 2. onaj koji pripada ekstracelularnoj proteinskoj supstanciji, amiloidu, koja se deponira kod amiloidoze Sin. .


---AMILOREJAamylorrhoea, ae, f (lat.), amylorrhea (eng.), prisustvo pretjerano velike kolicine nesvarenoga škroba u stolici Sin. .


---AMIMIJAamimia, ae, f (lat.), id.(eng.), nesposobnost ekspresije gestama ili mimikom Sin. .


---AMIN(LAT.), amine (eng.), organski spoj koji sadrži azot. Bilo ko-ji iz grupe hemijskih spojeva koji nastaju iz amonijaka za-mjenom jednoga ili više H atoma organskim radikalima Sin. .


---AMINI BIOGENI(LAT.), biogenic amines (eng.), amini koji nastaju biosintezom i koji igraju nezamjenjivu ulogu u funkciji nervnoga sistema, npr. nor-epinefrin, serotonin, dopamin, acetilholin. bioamini. Sin.


---AMINOACIDEMIJAaminoacidaemia, ae, f (lat.), aminoa-cidemia (eng.), porast kolicine aminokiselina u krvi Sin. .


---AMINOACIDURIJAaminoaciduria, ae, f (lat.), (eng.), id.eng., porast aminokiselina koje se izlucuju mokracom Sin. .


---AMINOKISELINE(LAT.), aminoacids (eng.), bilo koji organski spojevi koji sadrže amino, NH2, i karboksilnu, COOH, grupu. Ima 20 aminokiselina i iz njih su sastavljene bjelancevine stvaranjem peptidnih veza. Sin.


---AMINOKISELINE, ESENCIJALNE(LAT.), essential aminoacids (eng.), 9 aminokiselina koje su neophodne za sintezu bjelancevina, ali ih ljudski organizam ne može sintetizirati nego se moraju unijeti hranom (histidin, izoleucin, leucin, lizin, metionin, fenil-alanin, treonin, triptofan i valin). Sin.


---AMINOPEPTIDAZA(LAT.), aminopeptidase (eng.), bilo koji od broj-nih enzima EC 3.4.11., klase hidrolaza, koji kataliziraju hidrolizu krajnjih peptidnih veza i tako oslobadaju terminalne aminokiseline. Važni su za digestiju proteina Sin. .


---AMINOTRANSFERAZE(LAT.), (ENG.), SIN. v. transaminaze.


---AMITOZAamitosis, is, f (lat.), id.(eng.), direktna odajicka dioba, dioba jednostavnim rascjepom jezgre bez formiranja mitoticnoga vretena i hromozoma. Sin.


---AMNEZIJAamnesia, ae, f (lat.), id.(eng.), gubitak sjecanja Sin.


---AMNEZIJA, RETROGRADNAamnesia retrograda (lat.), retrograde amnesia (eng.), nemogucnost sjecanja dogadaja koji su neposredno prethodili aktuelnome uzrocniku amnezije Sin. .


---AMNIOCENTEZAamniocentesis, is, f (lat.), id.(eng.), punkcija materice i amniona kroz kožu trbuha da bi se dobila amnionska tecnost Sin. .


---AMNIOCITamniocytus, i, m (lat.), amniocyte (eng.), odajica fetalnoga porijekla koja se nade u uzorku amnionske tecnosti Sin. .


---AMNIONamnion, ii, n (lat.), (eng.), id. bos., tanka, ali cvrsta opna koja obavija plod i sadržava osim ploda i plodovu vodu, amnionsku tecnost. Ekstraembrionalna je i granici prema vani sa horionom. blonja, plodni ovoj. Sin.


---AMNIOSKOPIJAamnioscopia, ae, f (lat.), amnioscopy (eng.), direktan pregled ploda i amniona pomocu posebno napravljenoga endoskopa koji se uvlaci kroz grlic Sin. .


---AMOK(LAT.), amok (malajski), id.(eng.), napad bijesa, iznenadni, neisprovocirani iSin. ev ubistvenoga bijesa sa nekontroliranim trkom Sin.


---AMORFANamorphus-3 (lat.), amorphous (eng.), onaj koji nema definitivan oblik, bezoblican, nema specificnu orijentaciju atoma (u formaciji), ne kristalizira u tipicne oblike. Sin.


---AMPULAampulla, ae, f (lat.), ampule, ampulla (eng.), 1. malehna staklena ili plasticna bocica, kontejner, zatvorena, zataljena da bi se ocuvao sterilan sadržaj, a koristi se kao pakiranje za lijekove za parenteralnu upotrebu, 2. opci termin u anatomiji koji služi za oznacavanje proširenja u obliku boce ili Sin.


---AMPUTACIJAamputatio, onis, f (lat.), amputation (eng.), hirurško ili akcidentalno odstranjenje dijela ruke ili noge, ali i drugoga organa, pogotovu njegovoga apendiksa. Hirurška amputacija (ruke, noge, rektuma i sl.) je operativni zahvat i može imati razlicite atribute i nazive po autoru, organu, mjestu, visin Sin. .


---AMPUTACIJA(LAT.), (ENG.), hirurška, Sin. v. amputacija.


---AMPUTACIJA, TRAUMATSKAamputatio traummatica (lat.), traumatic amputation (eng.), je vrsta povrede u kojoj traumatski faktor amputira dio ekstremiteta, Sin. v. amputa-cija.


---AMPUTIRAC(LAT.), amputee (eng.), covjek sa amputiranom nogom ili rukom, Sin. v. colak.


---ANAFAZAanaphasis, is, f (lat.), anaphase (eng.), stadij mejoze i mitoze koji ide iza metafaze, a u kojem se centromere dijele i hromatidi krecu prema polovima vretena da bi nastali novi hromozomi Sin. .


---ANAFILAKSIJAanaphylaxia, ae, f (lat.), anaphylaxis (eng.), opci termin koji objašnjava situaciju u kojoj izlaganje ne-koj stranoj bjelancevini, toksinu, ne izaziva imunitet, nego preosjetljivost. Upotrebljava se da objasni sve slucajeve sistematske anafilaksije kao odgovor na strane antigene. Sin.


---ANALANanalis, e (lat.), anal (eng.), ono što pripada anusu, duburi, što se nalazi uz anus. Sin.


---ANALEPTIKAremedia analeptica (lat.), analeptics (eng.), droge ili lijekovi koji djeluju stimulirajuci i restorativno, prije svega na centralni nervni sistem. Sin.


---ANALGETIKAremedia analgetica (lat.), analgesics (eng.), sredstva, lijekovi, droge, za ublažavanje bola, ali bez gubitka svijesti. Sin.


---ANALGEZIJAanalgesia, ae, f (lat.), id.(eng.), gubitak osjetljivosti na bol, odsustvo bola, postizanje odsustva za bol, bez gubitka svijesti. Sin.


---ANALIZAanalysis, is, f (lat.), id.(eng.), 1. razdvajanje na ko-mponente neke cjeline ili spoja, sin. razlužba, 2. Sin. v. psiho-analiza.


---ANALNOST(LAT.), anality (eng.), nacin psihicke organizacije svih osjecaja, impulsa i elemenata licnosti koji potjece iz analnoga stadija psihoseksualnoga razvoja Sin. .


---ANALOGIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. nalika.


---ANAMNEZA1. id. sa historija bolesti, v. tamo, 2. anamnesis, is, f (lat.), recollection (eng.), sposobnost sjecanja. Sin.


---ANAPLAZIJAanaplasia, ae, f (lat.), id.(eng.), gubitak osobina odajica koje predstavljaju njihovu diferencijaciju i orijen-tacija ka jednostavnijim oblicima. dediferencijacija. Sin.


---ANASARKAanasarca, ei , n (lat.), id,.(eng.), masivan gene-ralizirani edem. vodena bolest 1. Sin.


---ANASTOMOZAanastomosis, is. f (lat.), anastomose (eng.), 1. spoj sa održvanjem lumena izmedu dvije šupljine, dva krvna suda, dva kanala, dva živca, 2. otvor, cesto hirur-ški, izmedu dva normalno odvojena prostora ili organa. Sin.


---ANATOKSINanatoxinum, i, n (lat.), anatoxin (eng.), modificirani ili inaktivirani bakterijalni egzotoksin koji je izgubio toksicitet ali je sacuvao vrijednosti stimulacije nastanka antigena. toksoid. Sin.


---ANATOM(LAT.), anatomist (eng.), osoba koja je obrazovana i ovladala tehnikama anatomskoga pristupa istraživanjima i posmatranjima Sin. .


---ANATOMIJAanatomia, ae, f (lat.), anatomy (eng.), nauka o sastavu i gradi tijela. Sin.


---ANATOMIJA, ZUBNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. morfologija zuba.


---ANDROGENandgogenes (lat.), androgenous (eng.), onaj koji pripada muškome spolu, koji potpomaže proizvodnju muških spolnih hormona. Sin.


---ANDROSTERONandrosteronum, i, n (lat.), androsterone (eng.), slabi androgen koji se izlucuje sa bureži oba spola, C19H30O2. Davan intramuskularno umajuje efekat kastracije Sin. .


---ANDUZInula helenium (lat.), inula (eng.), višegodišnja biljka od koje se koristi korijen, Inulae radix. Caj od anduza se upotrebljava, pretežno u narodnoj medicini, kao ekspektorans, tonik, stomahik, antiseptik mokracnih puteva. Stavljen na vatru daje dim ugodnoga mirisa koji razgoni insekte. Sin.


---ANEMICANanaemicus-3 (lat.), anemic (eng.), beskrvan, karakteriziran anemijom, pripada anemiji. malokrvan, nedokrvan, slabokrvan. Sin.


---ANEMIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. malokrvnost.


---ANENCEFALIJAanencephalia, ae, f (lat.), anencephaly (eng.), kongenitalni nedostatak krova na lubanji i moždanih hemisfera, koje, ili potpuno nedostaju, ili su reducirane na malehnu masu na bazi. Sin.


---ANENCEFALUSanencephalus, i, m (lat.), id.(eng.), nakaza rodena bez mozga Sin. .


---ANERGIJAanergia, ae, f (lat.), anergy (eng.), smanjena reaktivnost na specificne antigene. Sin.


---ANERGIJA, NEGATIVNAanergia negativa (lat.), negative anergy (eng.), prolazno smanjenje reaktivnosti na alergene kod inace senzibiliziranoga organizma, a nastaje kao rezultat nekih dogadaja koji se umiješaju, kao npr. kaheksija. Sin.


---ANERGIJA, POZITIVNAanergia positiva (lat.), positive anergy (eng.), smanjenje reaktivnosti prema alergenima kod senzibilizirane osobe uslijed promjena u imunološkome odgovoru u toku bolesti. Sin.


---ANESTETICAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. bešcutan.


---ANESTETICAR(LAT.), anesthetist (eng.), medicinska sestra ili tehnicar, sa srednjom ili višom medicinskom školom, posebno obucena da bude pomocnik ljekaru pri provodenju raznih tehnika anestezije Sin. .


---ANESTETIKanaestheticum, i, n (lat.), anesthetic (eng.), sredstvo, proizvedeno sintetski ili dobijeno iz prirodnog izvora, koje, aplikacijom lokalno ili na cijeli organizam. Izaziva bilo opcu, bilo lokalnu anesteziju Sin. .


---ANESTEZIJAanaesthesia, ae, f (lat.), anesthesia (eng.), gubitak osjecaja svake vrste (dodira, bola, dubokoga senzibiliteta), mada se termin generalno upotrebljava za oznacavanje gubitka osjecaja bola, što se radi za potrebu hirurških operacija i drugih bolnih procedura u medicini. Sin.


---ANESTEZIJA, BALANSIRANA(LAT.), balanced anesthesia (eng.), anestezija koja koristi kombinaciju sredstava od kojih svako daje maksimalni efekat u cilju bezbjednoga provodenja pacijenta kroz operativni zahvat, uz istovremeno omogucavanje lahkog rada hirurgu i zadovoljenje svih potreba same operacije. Sin.


---ANESTEZIJA, BAZALNAanaesthesia basalis (lat.), basal anesthesia (eng.), anestezija koja je osnova za dalju i dublju anesteziju, nastala prethodnom medikacijom, ali je neophodno dalje provodenje anestezije, obicno inhalacionim putem, da bi se postigla hirurška anestezija. Sin.


---ANESTEZIJA, CENTRALNAanaesthesia centralis (lat.), central anesthesia (eng.), gubitak nekih kategorija senzibiliteta uzrokovan bolešcu ili oštecenjem njihovih centara u mozgu. Sin.


---ANESTEZIJA, CEREBRALNAanaestesia cerebralis (lat.), cerebral anesthesia (eng.), gubitak senzibiliteta nastao lezijom u mozgu, bilo bolešcu, bilo povredom. Sin.


---ANESTEZIJA, ENDOTRAHEALNAanaesthesia endotrahealis (lat.), endotracheal anesthesia (eng.), anestezija koja se provodi inhalacijom mješavine plinova, od kojih su jedan ili dva anestetici, a ostalo kisik, te njihovim uvodenjem kroz cijev koja je plasirana u dušnik. Sin.


---ANESTEZIJA, EPIDURALNAanaesthesia epiduralis (lat.), epidural anesthesia (eng.), lokalna anestezija koja se provodi injekcijom anestetika u epiduralni prostor, cime se postiže neosjetljivost odredenih regija koje odgovaraju inervaciji korijena u ciji je prostor ubrizgan anestetik. periduralna anestezija. Sin.


---ANESTEZIJA, HIRURŠKAanaesthesia chirurgica (lat.), surgical anesthesia (eng.), onaj stepen duboke anestezije u kojemu se hirurški zahvat može sigurno provesti. Termin se upotrebljava da oznaci dubinu opce anestezije, a ne odnosi se samo na gubitak osjecaja nego i na relaksaciju mišica. Sin.


---ANESTEZIJA, HISTERICNAanaesthesia hysterica (lat.), hysterical anesthesia (eng.), gubitak osjeta za dodir što nastaje kao simptom konverzivne neuroze (hysteria), a manifestira se odsustvom korespondiranja sa distribucijom nerava. Sin.


---ANESTEZIJA, INFILTRACIONAanaesthesia infiltrationis (lat.), infiltration anesthesia (eng.), lokalna anestezija koja se postiže infiltracijom anestetika pod kožu ili dublje u tkiva u blizinu malehnih terminalnih nervnih završetaka. Sin.


---ANESTEZIJA, INHALACIONAanaesthesia inhalationis (lat.), inhalation anesthesia (eng.), opca anestezija koja se postiže dihanjem para ishlapljivih plinovitih anestetika, jednog ili više, u obliku smjese Sin. .


---ANESTEZIJA, INTRAVENSKAanaesthesia intravenosa (lat.), intravenous anesthesia (eng.), opca anestezija koja se izvodi administracijom anestetika u venu. Sin.


---ANESTEZIJA, LOKALNAanaesthesia localis (lat.), local anesthesia (eng.), anestezija u kojoj se postiže neosjetljivost jednoga dijela tijela, ali uz ocuvanu svijest pacijenta. Sin.


---ANESTEZIJA, OPCAanaesthesia generalis (lat.), general anesthesia (eng.), stanje dubokoga vještackoga sna, sa odsustvom bolnih senzacija citavoga organizma, te postizanje mišicne relaksacije, a nastaje administracijom anestetika, obicno inhalacionim putem ili, u današnje vrijeme, kombinacijom puta (intravenski, inhalacioni). Sin.


---ANESTEZIJA, PERIDURALNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. anestezija, epiduralna.


---ANESTEZIJA, PROVODNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. anestezija regionalna.


---ANESTEZIJA, REFRIGERACIONAanaesthesia refrigerationis (lat.), refrigeration anesthesia (eng.), lokalna anestezija koja se postiže hladenjem jednog dijela tijela. Sin.


---ANESTEZIJA, REGIONALNAanaesthesia regionalis (lat.), regional anesthesia (eng.), proizvodenje gubitka osjecaja, prije svega bola, blokiranjem senzitivnoga živca odnosne regije cime se tranzitorno prekine nervna provodljivost. provodna anestezija, blok anestezija. Sin.


---ANESTEZIJA, REKTALNAanaesthesia rectalis (lat.), rectal anesthesia (eng.), anestezija koja se izvodi ubrizgava-njem anestetika klizmom u završno debelo crijevo, rektum. Sin.


---ANESTEZIJA, SPINALNAanaesthesia spinalis (lat.), spinal anesthesia (eng.), l. anestezija koja nastaje injekcijom lokalnoga anestetika u subarahnoidalni prostor oko kicmene moždine, 2. gubitak osjeta zbog lezije u kicmenoj moždini, bilo bolešcu bilo povredom. Sin.


---ANESTEZIJA, TOPICNAanaesthesia topica (lat.), topic anesthesia (eng.), površinska anestezija koja se postiže lokalnom aplikacijom (premazivanjem) anestetika direk-tno na mjesto koje se želi uciniti neosjetljivim, kao što su sluzavice nosa, usta ili konjunktiva oka. Sin.


---ANESTEZIOLOG(LAT.), anesthesiologist (eng.), ljekar koji je poslije tri godine specijalizacije ovladao tehnikama i teorijom anesteziologije i radi provodeci anesteziju kod hirurških zahvata. Sin.


---ANESTEZIOLOGIJAanaesthesiologia, ae, f (lat.), anesthesiology (eng.), grana medicinske nauke i prakse koja se bavi provodenjem anestezije, izucavanjem efekata anestetika na organizam i homeostazom, te njenim poremecajem u toku operacije i postoperativne bolesti Sin. .


---ANETODERMIJAanetodermia, ae, f (lat.), anetoderma (eng.), lokalna elastoliza kože zbog koje nastaju cirkumskriptni dijelovi mehke, tanke, smežurane kože koji protrudiraju kao malehne vrecice Sin. .


---ANEURIZMA ATEROSKLEROTICNAaneurysma atherosclero-ticum (lat.), atherosclerotic aneurysm (eng.), aneurizma koja nastaje na osnovi slabosti medije kod arteroskleroze. Sin.


---ANEURIZMAaneurysma, atis, n (lat.), aneurysm (eng.), vrecica nastala dilatacijom zida arterije, vene ili srca, cime se kod arterija i srca formira pulzirajuce izbocenje, sklono rupturi. navor, nabreknuce kucalice, raširenje odvodnice. Sin.


---ANEURIZMA, ARTERIOVENSKAaneurysma arteriovenosa (lat.), (eng.), komunikacija, nekada urodena, vecinom stecena, traumatska, izmedu arterije i vene u kojoj krv tece direktno iz arterije u venu. Sin.


---ANEURIZMA, CIRSOIDNAaneurysma cirsoides (lat.), racemose aneurysm (eng.), stanje u kojemu su krvni sudi dilatirani, izduženi i izvijugani, pa aneurizma cini klupko takvih suda. Sin.


---ANEURIZMA, DISEKANTNAaneurysma dissecans (lat.), dissecting aneurysm (eng.), aneurizma sa longitudinalnim rascjepom arterijskoga krvnog suda koji zapocinje prskanjem intime i formiranjem vrece paralelene krvnome sudu, u muskularnom sloju.Obicno je kod grudne aorte. Sin.


---ANEURIZMA, FUZIFORMNAaneurysma fusiformis (lat.), fusiform aneurysm (eng.), aneurizma u obliku vretena, gdje proces koji oslabljuje zid arterije zahvaca citavu cirkumferenciju. Sin.


---ANEURIZMA, LAŽNAaneurysma spuria (lat.), false aneurysm (eng.), aneurizma koja nema zid koji potjece od krvnoga suda. Kod rupture krvnoga suda dolazi do krvarenja u okolno tkivo, a arterijski mlaz kroz rupturu održava šupljinu ciji je zid graden od elemenata hematoma. Sin.


---ANEURIZMA, MOŽDANAurodena, aneurysma congenita cerebri (lat.), berry aneurysm (eng.), malehna sakularna aneurizma moždanoga krvnog suda, obicno na spoju koji cini circulus arteriosus cerebri, a ima malehni vrat. Takva aneurizma cesto rupturira praveci subarahnoidalnu hemoragiju. Sin.


---ANEURIZMA, SRCANAaneurysma cordis (lat.), cardiac aneurysm (eng.), istanjenje i dilatacija dijela zida lijevoga ventrikula srca, obicno poslije infarkta. Sin.


---ANEURIZMA, TRBUŠNAaneurysma abdominalis (lat.), abdominal aneurysm (eng.), aneurizma abdominalne aorte koja može biti izuzetne velicine i širiti se na ogranke aorte, posebno na art. iliace. Sin.


---ANEURIZMA, VRECASTAaneurysma saccularis (lat.), saccular aneurysm (eng.), ekscentricna, lokalizirana, dilatirana vrecica koja zahvata samo dio cirkumferencije aterijalnoga zida. Sin.


---ANGIEKTAZIJAangiectasia, ae, f (lat.), angiectasis (eng.), vece proširenje i obicno produljenje krvnih suda. Sin.


---ANGINAangina, ae, f (lat.), angina (eng.), spasticni, dušeci bol, bol u obliku stezanja. Danas se tim terminom oznacavaju dva bola: 1. angina grla, tonsillitis, grlobolja i 2. angina pectoris, paroksizmalni bol u grudima, sa osjecajem dušenja, strahom, a nastaje zbog ishemije miokarda. Sin.


---ANGINOZANanginosus-3 (lat.), anginose (eng.), ono što pripada angini, narocito angini pektoris, što potjece od dušecega bola. Sin.


---ANGIOBLASTOMAangioblastoma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor mozga porijekla odajica krvnih suda, narocito u malehnome mozgu ili porijekla od tvrde moždane opne. Sin.


---ANGIODERMATITISangiodermatitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija krvnih suda kože Sin. .


---ANGIOEDEMangiooedema, atis, n (lat.), angioedema (eng.), reakcija krvnih suda u dubokom sloju kože i potkožnom tkivu u obliku lokalnoga otoka uzrokovana dilatacijom i povecanom propustljivošcu kapilara, a ka-rakterizirana stvaranjem velikih šklopaca. Up. urtikarija Sin. .


---ANGIOFIBROMAangiofibroma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor odajica koje imaju tendenciju formiranja krvnih suda, ali sadrži i mnogo vezivnoga tkiva Sin. .


---ANGIOGENEZAangiogenesis, is, f (lat.), id.(eng.), stvaranje novih krvnih suda Sin. .


---ANGIOGRAFIJAangiographia, ae, f (lat.), angiography (eng.), radiološka vizualizacija krvnih suda poslije unošenja kontrastnoga sredstva. To je dijagnosticka metoda i nosi pobližu oznaku onoga krvnog suda ili organa na kojemu je napravljena (npr. cerebralna angiografija) Sin. .


---ANGIOGRAMangiogramma, atis, n (lat.), angiogram (eng.), radiološka prezentacija krvnih suda na filmu, a ispunjenih kontrastnim sredstvom Sin. .


---ANGIOKARDIOGRAFIJA(LAT.), angiocardiographia, ae, f (eng.), angiocardiography (eng.), radiografija srca i velikih krvnih suda poslije instilacije kontrastnoga materijala u krvni sud ili srcane komore Sin. .


---ANGIOKERATOMAangiokeratoma, atis, n (lat.), id.(eng.), diskretna, ružicasta do crvena teleangiektazija, koja ima tendenciju sekundarnih epitelijalnih promjena Sin. .


---ANGIOLOGIJAangiologia, ae, f (lat.), angiology (eng.), naucno ispitivanje i posmatranje, te praksa bavljenja krvnim i limfnim sudima Sin. .


---ANGIOMAangioma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor cije odajice imaju tendenciju stvaranja krvnih suda Sin. .


---ANGIOMATOZAangiomatosis, is, f (lat.), id.(eng.), bolesno stanje krvnih suda sa tendencijom stvaranja umnoženih tvorevina po tipu angioma Sin. .


---ANGIONEUROPATIJAangioneuropathia, ae, f (lat.), angioneuropathy (eng.), bilo koja neuropatija koja primarno nastaje zbog oštecenja na krvnim sudima (angiospazam, angioparaliza, vazomotorna paraliza) Sin. .


---ANGIOPLASTIKAangioplastia, ae, f (lat.), (eng.), operativni zahvat u cilju otklanjanja suženja krvnih suda, nadomjestka kalemom od drugoga krvnoga suda ili nadomjestka aloplasticnim materijalom Sin. .


---ANGIORAFIJAangiorrhaphia, ae, f (lat.), angiorrhaphy (eng.), hirurški šav krvnih suda Sin. .


---ANGIOSPAZAMangiospasmus, i, m (lat.), angiospasm (eng.), spasticna kontrakcija, grc krvnih suda Sin. .


---ANGIOTENZIN(LAT.), angiotensin (eng.), polipeptid koji je prisutan u krvi i nastaje kataliticnom reakcijom renina na angiotenzinogen u krvnoj plazmi. On je u obliku amida i kao lijek djeluje kao vazokonstriktor i vazopresor. za angiotenzin amid je hipertenzin. Sin.


---ANGIOTENZINOGEN(LAT.), angiotensinogen (eng.), serumski alfa 2 globulin koji se stvara u jetri i koji djejstvom renina prelazi u angiotenzin Sin. .


---ANGITISangiitis, idis, f (lat.), angiitis (eng.), isindija krvnih ili limfnih suda Sin. .


---ANGSTREM(LAT.), angstrom (eng.), jedinica valne dužine elektromagnetskoga zracenja. Jednaka je 10-7 milimetara. Skr. A sa malehnom kružnicom iznad slova A. Nekada se više angstrem koristio za mjerenje odstojanja izmedu atoma u molekuli Sin. .


---ANGULACIJAangulatio, onis, f (lat.), angulation (eng.), stvaranje oštroga ugla, coška, koji opstruira prolaz kroz tu inace tubularnu strukturu (crijevo, ureter i sl.) Sin. .


---ANHIDRICANanhydricus-3 (lat.), anhydrous (eng.), bez vode, bezvodan. Sin.


---ANHIDROZAanhydrosis, is (lat.), (eng.), id., odsustvo, odnosno deficijencija znojenja. Sin.


---ANIJON(LAT.), anion (eng.), jon koji ima negativni naboj prema snabdjevenosti elektronima. Putuje prema anodi u elektrohemijskoj odaji Sin. .


---ANIJONSKA IZMJENA(LAT.), anion exchange (eng.), proces pomocu kojega anijon iz mobilne tecne faze biva zamijenjen drugim iz cvrste, pozitivno nabijene faze. Ovaj se drugi zove izmjenjivac anijona Sin. .


---ANILINanilinum, i, n (lat.), aniline (eng.), bezbojna zejti-njava tecnost, C6H5NH, dobijena iz katrana kamenoga cumura. Kombiniran sa drugim supstancijama, narocito hlorom i hloratima, daje anilinske boje. Cesto je uzrok trovanja u industriji. zejtinjavo bjelilo. Sin.


---ANIMA1. v. duša, 2. anima, ae,f (lat.), id.(eng.), u Jungovoj psihologiji unutrašnje ja svake osobe što je suprotstav-ljeno personi, socijalno usvojenoj fasadi koja se prezentira svijetu Sin. .


---ANISPimpinella anisum (lat.), anise (eng.), srodna biljka sa bedrencem ( Sin. v.), a daje anisov zejtin koji je stomahik i popravljac mirisa. Up. bedrenac.


---ANISODAKTILIJAanisodactylia, ae, f (lat.), anisodactyly (eng.), stanje karakterizirano posjedovanjem razlicite dužine odgovarajucih prstiju Sin. .


---ANIZOCITOZAanisocytosis, is, f (lat.), id.(eng.), prisustvo crvenih krvnih zrna razlicite velicine u perifernoj krvi Sin. .


---ANIZOHORIJAanisocoria, ae, f (lat.), id.(eng.), nejednakost širine zjenica. Sin.


---ANIZOHROMIJAanisochromia, ae, f (lat.), id.(eng.), nejednako bojenje crvenih krvnih zrna uslijed razlicitoga sadržaja hemoglobina Sin. .


---ANIZOMETROPIJAanisometropia, ae, f (lat.), id.(eng.), razlicite refrakcije svjetla koje pokazuje svako oko ponaosob Sin. .


---ANIZORITMIJAanisorrhythmia, ae, f (lat.), anisorhythmia (eng.), nejednaka srcana akcija, nedostatak sinhroniziranoga ritma pretkomora i komora Sin. .


---ANJEZAnisi vulgaris fructus (lat.), anise (eng.), plod anjeza obicnoga, Pimpinella vulgaris, a upotrebljavao se kao karminativ, ekspektorans i apetizer. Sin.


---ANKILODAKTILIJAancyloactilia, ae, f (lat.), ankylodactily (eng.), postojanje medusobno sraštenih prsta ruka i noga Sin. .


---ANKILOGLOSIJAancyloglossia, ae,f (lat.), tongue tie (eng.), smanjenje pokreta jezika zbog njegove adherencije za pod usne duplje Sin. .


---ANKILOPOETICANancylopoieticus-3 (lat.), ankylopoietic (eng.), onaj koji pravi ili je karakteriziran ankilozom ( Sin. v.).


---ANKILOSTOMIJAZAancylostomiasis, is, f (lat.), ankylostomiasis (eng.), infestacija rudarskom gujavicom, Ancylo-stoma duodenale Sin. .


---ANKILOZA STAPESA(LAT.), ancylosis stapedis (eng.), stapedial ankylosis (eng.), fiksacija uzengije, stapesa, kod otoskleroze što uzrokuje konduktornu nagluhost. Sin.


---ANKILOZAancylosis, is, f (lat.), ankylosis (eng.), imobilizacija, nepokretnost zgloba, njegovim koštanim premošcavanjem, što može biti rezultat konsolidacije bolesti, povrede i planirane operacije. koštana ankiloza, prava ankiloza. uglob. Sin.


---ANKILOZA, FIBROZNAancylosis fibrosa (lat.), fibrous ankylosis (eng.), lažna ankiloza, ankiloza koja nije rezultat koštanih promjena nego smanjene mobilnosti zgloba zbog proliferacije vezivnoga tkiva. Sin.


---ANKILOZA, KOŠTANA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ankiloza.


---ANKILOZA, PRAVA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ankiloza.


---ANKSIOLITICIremedia anxyolitica (lat.), anxyolitics (eng.), lijekovi, sredstva koji smanjuju strijepnju Sin. .


---ANKSIOZNOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. strijepnja ili srklet.


---ANODAanoda, ae, f (lat.), anode (eng.), pozitivna elektroda u elektrolitskoj odaji, elektronskim cijevima i u elektroforezi Sin. .


---ANODONCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bezubost, urodena.


---ANOFTALMIJAanophtalmia, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. razvojna anomalija u obliku nedostatka ociju (rijetko), odnosno prisustvo kožice preko ociju. 2. cesto se upotrebljava za traumatski ili operativni nedostatak oka što je netacno Sin. .


---ANOKSIJAanoxia, ae, f (lat.), id.(eng.), totalni nedostatak kisika, teže stanje od hipoksije ( Sin. v.).


---ANOMALANanomalus-3 (lat.), anomalous (eng.), nepravilan, iregularan, devijantan, odskace od normalnoga broja i rasporeda, pod mahanom, a narocito se odnosi na urodene defekte. Sin.


---ANOMALIJAanomalia, ae, f (lat.), anomaly (eng.), znacajna devijacija od normalnoga standarda, narocito kao rezultat urodenoga poremecaja ili defekta. Nepravilnost. mahana. Sin.


---ANOMIJAanomia, ae, f (lat.), id.(eng.), nesposobnost ime-novanja predmeta Sin. .


---ANOREKSIJAanorexia, ae, f (lat.), id.(eng.), gubitak apetita za hranu, nejelica. Sin.


---ANORHIJAanorchia, ae, f (lat.), anorchism (eng.), urodeni nedostak tašaka. Osoba koja nema jednoga tašaka je lihac ( Sin. v.).


---ANOTIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. pognuce.


---ANOVARIZAManovaria, ae, f (lat.), anovarism (eng.), urodeno odsustvo jajnika Sin. .


---ANOVULACIJAanovulatio, onis, f (lat.), anovulation (eng.), odsustvo ovulacije Sin. .


---ANOZMIJAanosmia, ae, f (lat.), id.(eng.), odsustvo osjeta mirisa Sin. .


---ANTACIDIremedia antacida (lat.), antacids (eng.), sredstva, lijekovi, koji neutraliziraju kiselinu, obicno u želucu Sin. .


---ANTAGONIST(LAT.), id.(eng.), 1. mišic cija je akcija u direktnome suprotstavljanju drugome mišicu (npr. fleksor-ekstenzor), 2. supstancija koja djeluje suprotno od druge supstancije cineci njeno djejstvo ništavnim, 3. zub u jednoj vilici koji se naslanja na zub u drugome cehnetu Sin. .


---ANTAGONIZAMantagonismus, i, m (lat.), antagonism (eng.), opozicija medu slicnim stvarima (mišicima, lijekovima, organizmima) Sin. .


---ANTALGICANantalgicus-3 (lat.), antalgic (eng.), ono cime se izbjegava ili ublažava bol. Odnosi se pretežno na položaj i hod. Sin.


---ANTEBRAHIJUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. cip.


---ANTEFLEKSIJAanteflexio, onis, f (lat.), anteflexion (eng.), presavijanje organa prema naprijed, stvaranjem krivine ili ugla koji organ normalno nema, osim materice gdje je antefleksija normalan nalaz. Sin.


---ANTEPOZICIJAantepositio, onis, f (lat.), anteposition (eng.), pomjeranje naprijed, npr. pomjeranje materice prema naprijed Sin. .


---ANTERIORANanterior, ius, oris, ii (lat.), id.(eng.), prednji, postavljen naprijed, postavljen na prednji dio organa, postavljen prema prednjem dijelu tijela. Sin.


---ANTEVERZIJAanteversio, onis, f (lat.), anteversion (eng.), pognuce naprijed, povaljenost, nagnutost naprijed. Situacija u kojoj organ ide svojim vrhom naprijed, bez savijanja. pognuce. Sin.


---ANTIANEMICIremedia antianaemica (lat.), antianemics (eng.), sredstva, lijekovi, koji lijece ili sprjecavaju ma-lokrvnost Sin. .


---ANTIARITMICIremedia antiarrhythmica (lat.), antiarrhythmics (eng.), sredstva koja sprjecavaju ili smanjuju poremecaje srcanoga ritma Sin. .


---ANTIBAKTERIJALANantibacterialis, e (lat.), antibacterial (eng.), ono što ima uništavajuci efekt protiv bakterija ili sprjecava njihov rast, odnosno reprodukciju Sin. .


---ANTIBIOGRAMantibioticogramma, atis, n (lat.), antibioticogram (eng.), ispitivanje osjetljivosti pojedinoga mikroorganizma na razne antibiotike. Na kulturu, zasijanu poznatim mikroorganizmom, stavljaju se diskovi natopljeni sa raznim antibioticima cime se registrira odsustvo rasta kolonija u blizini nekoga antibiotika. Sin.


---ANTIBIOTIK ŠIROKOGA SPEKTRA(LAT.), broad spectrum antibiotic (eng.), antibiotik koji je efikasan protiv široke lepeze mikroorganizama, uglavnom protiv gram pozitivnih i gram negativnih Sin. .


---ANTIBIOTIKantibioticus-3 (lat.), antibiotic (eng.), 1. ono što razara život, što djeluje protiv života, 2. hemijska supstancija koju proizvodi mikroorganizam, a ima svojstvo ubijanja ili sprjecavanja razmnožavanja drugih mikro-organizama, 3. lijek, remedium antibioticum, napravljen biološki, polusintetski Sin.


---ANTIDEPRESIVIremedia antidepressiva (lat.), antidepressants (eng.), 1. lijekovi, sredstva koja ukidaju ili smanjuju depresiju, 2. sredstva koja stimuliraju dobro raspoloženje pacijenta Sin. .


---ANTIDIJABETICIremedia antidiabetica (lat.), antidiabetics (eng.), sredstva koja olakšavaju ili sprjecavaju šecernu bolest Sin. .


---ANTIDIJURETIKAremedia antidiuretica (lat.), antidiuretics (eng.), sredstva koja suprimiraju stvaranje bureži Sin. .


---ANTIDOT(LAT.), (ENG.), SIN. v. ustuk.


---ANTIEDEMATOZANantioedemicus-3 (lat.), antiedemic (eng.), onaj koji djeluje protiv stvaranja otoka, nabuha (npr. antiedematozna terapija) Sin. .


---ANTIEMETICIremedia antiemetica (lat.), antiemetics (eng.), sredstva koja preveniraju ili smanjuju stuživanje i bljuvanje Sin. .


---ANTIEPILEPTICIremedia antiepileptica (lat.), antiepileptics (eng.), sredstva koja sprjecavaju, ukidaju ili znatno smanjuju napade svakoga oblika padavice Sin. .


---ANTIEROTICIremedia antierotica (lat.), antierotics (eng.), lijekovi, droge, koji pokazuju efekt protiv spolne želje i erekcije Sin. .


---ANTIFLOGISTICIremedia antiphlogistica (lat.), (eng.), antiphlogistics (eng.) sredstva koja djeluju antiinflamatorno, protiv vatre Sin. .


---ANTIGENantigenum, i, n (lat.), antigen (eng.), supstancija koja je u stanju, pod odgovarajucim okolnostima, inducirati specificni imuni odgovor, proizvodenje specificnoga antitijela odnosno reakciju posebno senzibiliziranoga T leukocita Sin. .


---ANTIGENOST(LAT.), antigenicity (eng.), sposobnost da se bude kadar za induciranje specificnoga imunoga odgovora Sin. .


---ANTIHELMINTIK(LAT.), (ENG.), SIN. v. vermicid i vermifug.


---ANTIHIPERTENZIVAN(LAT.), antihypertensivus-3, antihypertensive (eng.), onaj koji djeluje protiv visokoga krvnoga pritiska Sin. .


---ANTIHIPERTENZIVIremedia antihypertensiva (lat.), antihypertensives (eng.), sredstva koja smanjuju povišeni krvni pritisak Sin. .


---ANTIHIPOTENSIVIremedia antihypotensiva (lat.), antihypotensives (eng.), sredstva koja lijece niski krvni pritisak Sin. .


---ANTIHIPOTENZIVANantihypotensivus-3 (lat.), antihypotensive (eng.), ono što djeluje dižuci niski krvni pritisak Sin. .


---ANTIHOLINERGICANanticholinergicus-3 (lat.), anticholenergic (eng.), onaj koji blokira prolazak impulsa kroz parasimpaticne živce Sin. .


---ANTIHORMONantihormonum, i, n (lat.), antihormone (eng.), supstancija koja neutralizira djejstvo nekoga hormona Sin. .


---ANTIKOAGULANS(LAT.), anticoagulant (eng.), bilo koja supstancija koja sprjecava zgrušavanje krvi, bilo da se daje preventivno bilo u cilju lijecenja. Sin.


---ANTIMIKOTICIremedia antimycotica (lat.), antimycotics (eng.), sredstva koja djeluju protiv gljivica Sin. .


---ANTIMON(LAT.), (ENG.), SIN. v. surma.


---ANTINEURALGICIremedia antineuralgica (lat.), antineuralgics (eng.), sredstva koja djeluju protiv bola Sin. .


---ANTIPARAZITICIremedia antiparasitica (lat.), antiparasitics (eng.), sredstva koja djeluju protiv nametnika, parazita Sin. .


---ANTIPIRETICIremedia antipyretica (lat.), antipyretics (eng.), lijekovi koji smanjuju tjelesnu temperaturu, odnosno ublažuju vatru, groznicu. Sredstva protiv vatre. febrifuga. Sin.


---ANTIPSIHOTICIremedia antipsychotica (lat.), antipsychotics (eng.), sredstva koja su efektivna u lijecenju psihoza i otklanjanju raznih psihickih i psihotickih simptoma Sin. .


---ANTIREUMATICIremedia antirrheumatica (lat.), antirheumatics (eng.), sredstva koja preveniraju reumaticne teškoce i djeluju antiinflamatorno Sin. .


---ANTISEPSAantisepsis, is (lat.), id.(eng.), l. prevencija sepse u hirurgiji; uništavanje živih klica na tkivu (rukama hirurga i koži bolesnika), 2. svaka procedura, uz upotrebu hemijskih sredstava, koja znacajno smanjuje broj živih mikroorganizama. Sin.


---ANTISEPTICIremedia antiseptica (lat.), antiseptics (eng.), sredstva koja djeluju uništavajuci mikroorganizme hemij-skim putem Sin. .


---ANTISERUM POLIVALENTNI(LAT.), polyvalent antiserum (eng.), serum koji sadrži specificna antitijela za više od jednoga antigena Sin. .


---ANTISERUM(LAT.), id.(eng.), serum koji sadrži antitijelo ili antitijela, a može se dobiti od imunizirane životinje, bilo injekcijom antigena bilo infekcijom mikroorganizma koji nose antigene. Sin.


---ANTISERUM, MONOVALENTNI(LAT.), monovalent antiserum (eng.), serum koji sadrži specificno antitijelo za jedan antigen. Sin.


---ANTITIJELO(LAT.), antibody (eng.), imunoglobulinska molekula koja ima specificni aminokiselinski dio pomocu kojega reaguje sa odgovarajucim antigenom koji inducira sintezu antitijela u odajicama limfoidne vriježe (narocito plazma odajicama). Antitijela se klasificiraju na aglutinine, bakte Sin. .


---ANTITOKSICANantitoxicus-3 (lat.), antitoxic (eng.), ono što je efektivno protiv otrova, protiv toksina Sin. .


---ANTITOKSINantitoxinum i n (lat.), antitoxin (eng.), 1. antitijelo protiv bakterijskoga toksina, 2. ocišceni antiserum dobijen od životinja (konja), koje su imunizirane injekcijama toksina ili toksoida, a administrira se kao pasivna imunizacija da bi se neutralizirao neki bakterijski toksin. Sin.


---ANTITOKSIN, GOVEÐIantitoxinum bovinum (lat.), bovine antitoxin (eng.), antitoksin koji sadrži dobijena antitijela od goveda, umjesto onih od konja, da bi se mogao upotrebljavati kod osoba preosjetljivih na konjski serum. Sin.


---ANTITOKSIN, TETANUSNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. serum antitetanusni.


---ANTITROMBINantithrombinum, i, n (lat.), antithrombin (eng.), opci termin za supstancije koje neutraliziraju akciju trombina i tako smanjuju krvnu koagulaciju. Pronadeno je šest takvih prirodnih supstancija koji nose oznake od I do VI Sin. .


---ANTIVENINantiveninum, i, n (lat.), (eng.), id. bos., serum imunizirane životinje sa otrovima zmija i kukaca. Sin.


---ANTRAKOZAanthracosis, is, f (lat.), id.(eng.), obicno bezsimptomna forma pneumokonioze, uzrokovana depozicijom ugljene prašine u plucima Sin. .


---ANTRAKSanthrax, acis, m (lat.), id.(eng.), infektivna, bakterijalna zoonoza nastala ulaskom Bacillus anthracis ili njegovih spora. Zavisno od mjesta gdje je bacil ušao, može biti kutani, gastrointestinalni i inhalacioni. Kožni antraks je najcešca forma kod ljudi. bedrenica 2, crni prišt, poganac. Sin.


---ANTREKTOMIJAantrectomia, ae, f (lat.), antrectomy (eng.), operacija hirurškoga isijecanja antruma želuca Sin. .


---ANTRIFUNGALANantifungalis, e (lat.), antifungal (eng.), onaj koji je destruktivan za gljivice, suprimira njihovu reprodukciju i rast, pa je time lijek protiv gljivica Sin. .


---ANTROPOIDAN(LAT.), (ENG.), SIN. v.covjekolik.


---ANTROPOLOGIJAanthropologia, ae, f (lat.), anthropology (eng.), nauka koja izucava covjeka, njegovo porijeklo kao vrste, rase, njegov historijski i kulturni razvoj Sin. .


---ANTROPOMETRIJAanthropometria, ae, f (lat.), anthropometry (eng.), nauka koja se bavi mjerenjem velicine, težine i proporcija ljudskoga tijela Sin. .


---ANULARANannularis, e (lat.), ring shaped, annular (eng.), prstenast, u obliku prstena. prstenast. Sin.


---ANURIJAanuria, ae, f (lat.), id.(eng.), kompletan prestanak mokrenja, pri cemu nema lucenja bureži u bubrezima i mokracna bešika je prazna. Sin.


---ANZAansa, ae, f (lat.), loop (eng.), opci termin u anatomskoj nomenklaturi za oznaku strukture u obliku omce, petlje, anastomoze. petlja. Sin.


---AORTA(LAT.), (ENG.), SIN. v. srcana žila.


---AORTITISaortitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija srcane žile, aorte. Sin.


---AORTOGRAFIJAaortographia, ae, f (lat.), aortography (eng.), radiološki prikaz aorte, poslije intravaskularne aplikacije kontrasta. Sin.


---APARATapparatus, us, m (lat.), (eng.), 1. aranžman izvjesnoga broja dijelova ili organa koji funkcioniraju zajedno, pro-vodeci odgovarajucu aktivnost u tijelu, 2. mašina ili stroj koja se upotrebljava za odredenu namjenu u medicini. sprava. Sin.


---APASTIJAapastia, ae, f (lat.), id.(eng.), uzdržavanje od hrane kao simptom neuroze Sin. .


---APATIJAapathia, ae, f (lat.), apathy (eng.), nedostatak osjecaja, emocija. Ravnodušnost. bešcutnost. Sin.


---APATIT(LAT.), apatite (eng.), tacnije kalcijum hidroksiapatit, Ca5(PO4)3OH, jedan od dva mineralna sastojka kosti. Drugi je kalcijum karbonat, CaCO3. Apatit je topljiv u kiselinama što je važno kod kvarenju zuba, ali se OH grupa lahko mijenja sa fluorom i nastaje kalcijum fluoroapatit Sin.


---APEKSapex, icis, m (lat.), tip (eng.), 1. standardni termin u anatomskoj nomenklaturi koji oznacava vrh neke strukture, tijela, organa, prominencija prema najvišoj ravni, vrh, 2. tacka najvece aktivnosti, tacka najvecega odgovora na bilo koji nacin stimulacije. Sin.


---APENDEKTOMIJAappendectomia, ae, f (lat.), appendectomy (eng.), operativno uklanjanje crvuljka (appendix) na slijepom crijevu kao vid hirurškoga lijecenja apendicitisa Sin. .


---APENDICITISappendicitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija crvuljka na slijepome crijevu (processus vermiformis, appendix). Akutna bolest karakteristicne simptomatologije koja se rješava iskljucivo operativno. Sin.


---APENDIKS(LAT.), (ENG.), SIN. v. nadometak i privjesak.


---APENDIKULARANappendicularis, e (lat.), appendicular (eng.), ono to pripada privjesku ( Sin. v.).


---APEPSIJAapepsia, ae, f (lat.), id.(eng.), smanjivanje ili prestanak digestivnih funkcija Sin. .


---APERITIVIremedia aperitiva (lat.), aperitives (eng.), sred-stva koja otvaraju, stimuliraju apetit Sin. .


---APERTURA(LAT.), (ENG.), SIN. v. otvor.


---APETITappetitus, us, m (lat.), appetite (eng.), normalna želja ili potreba, narocito normalna želja za hranom, prohtjev za jelom. ištah, gac. Sin.


---APICEKTOMIJAapicectomia, ae, f (lat.), apicectomy (eng.), hirurška ekscizija vrha zuba kroz otvor napravljen na kosti koja ga prekriva. resekcija korijena. Sin.


---APICITIS(LAT.), id. lat i(eng.), isindija vrha (zuba, pluca, piramide i slicno) Sin. .


---APIKALANapicalis, e (lat.), apical (eng.), onaj koji pripada ili je lokaliziran na vrhu, vršni. Sin.


---APIKOTOMIJAapicotomia, ae, f (lat.), apicotomy (eng.), otvaranje ili punkcija vrha piramide ili zuba radi drenaže Sin. .


---APINEALIZAMapinealismus, i, m (lat.), apinealism (eng.), efekt nastao vadenjem hipofize, život bez hipofize. Skup simptoma koji nastaju uklanjanjem hipofize Sin. .


---APIOTERAPIJAapiotherapia, ae, melissotherapia, ae, f (lat.), apiotherapy, melissotherapy (eng.), lijecenje pcelinjim otrovom. melisoterapija. Sin.


---APIREKSIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. negroza.


---APLAZIJAaplasia, ae, f (lat.), id.(eng.), nedovoljna razvijenost tkiva i potpuna nerazvijenost jednoga organa. Sin.


---APLIKACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. primjena.


---APLIKATORapplicator, oris, m (lat.), id.(eng.), instrument kojim se vrši lokalna primjena (lijeka, otopine) ili služi za uvodenje drugoga instrumenta Sin. .


---APNEAapnoea, ae, f (lat.), (eng.), id. bos., prestanak dihanja. Sin.


---APNEA, INICIJALNA(LAT.), apnoea initialis (eng.), initial apnea (eng.), stanje u kojemu novorodence nije prodihalo ni nakon 2 min. poslije poroda. Sin.


---APNEA, KASNAapnoea tarda (lat.), late apnea (eng.), prestanak dihanja novorodenceta duže od 60 sekundi, pošto je spontano dihanje uspostavljeno i jedno vrijeme održavano. Sin.


---APNEA, NOVOROÐENCADIapnoea neonatorum (lat.), apnea of newborn (eng.), nesposobnost novorodenceta da zapocne plucnu ventilaciju Sin. .


---APNEA, TRAUMATSKAapnoea traumatica (lat.), traumatic apnea (eng.), prestanak dihanja kod povreda, vecinom uzrokovano teškom primarnom lezijom moždanoga stabla. Sin.


---APNEUMATOZAapneumatosis, is, f (lat.), id.(eng.), urodena atelektaza pluca Sin. .


---APNEUSTICANapneusticus-3 (lat.), (eng.), stanje kada inspiratorna aktivnost nije olakšana ekspiracijom. Svaki udihaj je dug i grcevit, pracen pauzama Sin. .


---APOENZIM(LAT.), (ENG.), SIN. v. koenzim.


---APOFIZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. epifiza i izrast.


---APOFIZITISapophysitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija apofize, narocito ako je prisutna na petnoj kosti. Sin.


---APOKRINapocrinitus-3 (lat.), apocrine (eng.), oznacava tip sekrecije žlijezda u kojemu se gornji dio odajice zajedno sa sadržajem odvaja i cini sekret. Sin.


---APONEUROTICANaponeuroticus-3 (lat.), aponeurotic (eng.), ono što pripada aponeurozi, mišic koji ima aponeurozu. Sin.


---APONEUROZAaponeurosis, is, f (lat.), id.(eng.), 1. bijela pljosnata, na traku nalik tetivna ekspanzija, koja uglavnom služi da spaja mišice sa onim dijelima koje mišici pokrecu, 2. nekad se taj termin pogrješno, posebno u hirurgiji, koristi za fasciju ( Sin. v.).


---APONEUROZITISaponeurositis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija bilo koje aponeuroze Sin. .


---APOPLEKSIJA1. v. udar, moždani, 2. apoplexia, ae, f (lat.), apoplexy (eng.), iznenadni obilan iSin. ev krvi u bilo koji organ. bubac. Sin.


---APOPLEKTICANapoplecticus-3 (lat.), apoplectic (eng.), ono što pripada ili je uzrokovano apopleksijom ( Sin. v.).


---APOTEKA(LAT.), pharmacy (eng.), zdravstvena ustanova koja izraduje, nabavlja i vrši distribuciju lijekova i drugih sredstava za prevenciju i lijecenje. edžzadžihana. Sin.


---APOTEKA, BILJNA(LAT.), drug store (eng.), ducan, mjesto prodaje ljekovitih trava, mješavine cajeva i eventualno pripravaka od njih. Djelatnost može biti proširena svim prirodnim ljekovitim sredstvima. atarski ducan. Sin.


---APOTEKARmagistar pharmaciae (lat.), pharmacist (eng.), osoba koja je završila farmaceutski fakultet i ovlašcena je da priprema, distribuira i kontrolira lijekove i njihove sastojke. farmaceut, edžzadžija. Sin.


---APOZICIJAappositio, onis, f (lat.), apposition (eng.), slaganje, nagomilavanje elemenata, nakupljanje jedan na drugi, posebno slaganje sloja na sloj, te na onaj koji vec postoji Sin. .


---APOZIJAaposia, ae,f (lat.), id.(eng.), odsustvo pijenja vode, odsustvo osjecaja žedi Sin. .


---APRAKSIJAapraxia, ae f (lat.), id.(eng.), gubitak sposobnosti da se provedu uobicajene svrsishodne kretnje, narocito da se neki predmet adekvatno upotrebljava Sin. .


---APROKSIMIRATIapproximare (lat.), approximate (eng.), sastaviti, privuci jedno drugome, kraj kraju, rub rubu, narocito pri hirurškome šavu rana Sin. .


---APSCES SUBPERIOSTALNIabscessus subperiostalis (lat.), bone abscess, subperiostal apscess (eng.), faza u razvoju akutnoga hematogenog osteomijelitisa u kojoj se formira apsces na kosti, ispod periosta. Sin.


---APSCESabscessus, us, m (lat.), abscess (eng.), 1. gnojanica, lokalizirana kolekcija gnoja, uzrokovana gnojenjem na samome mjestu ili nastala uslijed hematogenoga rasapa klica, 2. ogranicen gnojni sadržaj u trbuhu (subfrenicni, Douglassov apsces itd.). zagnoj, gnojnica, ognojak. Sin.


---APSCES, AKUTNIabscessus acutus (lat.), acute abscess (eng.), apsces kratkoga toka, bez razvijene piogene membrane i cahure apscesa. Sin.


---APSCES, HLADNIabscessus frigidus (lat.), cold abcess (eng.), apsces nastao uslijed infekcije sa Mycobacterium tuberculosis. Najcešce nastaje uslijed verema kicme i spušta se niz mišice do prepona. Sin.


---APSCES, HRONICNIabscessus chronicus (lat.), chronic abscess (eng.), apsces sporijega razvoja sa malo klinickih znaka i sa formiranjem cvrste cahure. Sin.


---APSCES, MIGRIRAJUCIabscessus migrans (lat.), migrating abscess, wandering abscess (eng.), apsces koji putuje tkivima i konacno se pojavljuje na udaljenosti od mjesta nastanka Sin. .


---APSCES, STERKORALNIabscessus stercoralis (lat.), fecal abscess (eng.), zagnoj koji je obicno smješten uz debelo ili završno crijevo, a nastao je perforacijom crijeva, pa sadrži gnoj i fekalije. Njegovo otvaranje na koži rezultira sterkoralnom fistulom Sin. .


---APSENTIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. odsustvo.


---APSOLUTANabsolutus-3 (lat.), absolute (eng.), slobodan od ogranicenja, neogranicen, nekombiniran. Sin.


---APSORBIRATIabsorbere (lat.), absorb (eng.), 1. upiti, upijati, posrkati (kroz neko tkivo, sluzavicu, tubule bubrega), 2. gubiti dio energije prolaskom kroz neki medij. Sin.


---APSORPCIJAabsorptio, onis, f (lat.), absorption (eng.), 1. upijanje supstancija kroz tkivo (kožu, sluzavicu, tubule bubrega), 2. gubitak energije pri prolasku kroz neki medij. Onaj dio koji je izgubljen prolaskom je apsorbirana energija. Sin.


---APSTINENCIJAabstinentia, ae, f (lat.), (eng.), abstinence (eng.). potpuno i dugotrajno uzdržavanje od nekih osnovnih na-gona ili navika (jelo, pice, spolni odnos, pušenje itd.) Sin. .


---APSTINIRATIabstinere (lat.), abstain (eng.), uzdržavati se (spolnoga akta, pica, hrane). Sin.


---APSTRAKTabstractum, i, n (lat.), abstract, summary (eng.), sažetak svega što je receno u knjizi, clanku, historiji bolesti do najviše 200 rijeci. hulasa. Sin.


---ARAHNODAKTILIJAarachnodactylia, ae, f (lat.), arach-nodactyly (eng.), stanje karakterizirano neobicnom duljinom i tanahnošcu prstiju Sin. .


---ARAHNOFOBIJAarachnophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalni strah od pauka. Sin.


---ARAHNOIDALANarachnoidalis, e (lat.), arachnoidal (eng.), ono što pripada paucinastoj opni, paucinici, arahnoidei. Sin.


---ARAHNOIDEA(LAT.), (ENG.), SIN. v. opna, paucinasta.


---ARAHNOIDIZAMarachnoidismus, i, m (lat.), arachnoidism (eng.), stanje nastalo ujedom pauka. Latrodektizam se odnosi na ujed crne hudovice, black widow, Latrodectus tredecimguttatus Sin. .


---ARALUKintervallum, i, n (lat.), interval (eng.), period vremena ili prostor pri registraciji izmedu dva napada, dva paroksizma, dva otklona, dva dogadaja ili dva ponavljanja Sin. .


---ARBAŠ(LAT.), (ENG.), SIN. v. krzamak.


---ARBORIZACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. grananje.


---ARBOVIRUS(LAT.), arbovirus (eng.), bilo koja grupa virusa ukljucujuci i one koji su uzrocnici encefalitisa i žute groznice koji se prenose na covjeka razlicitim komarcima i pregljima Sin. .


---ARDIC(LAT.), (ENG.), SIN. v. smreka.


---ARDS(LAT.), (ENG.), SIN. v. sindrom, respiratorni, distresni.


---AREAarea, ae, f (lat.), id.(eng.), opci termin u anatomskoj nomenklaturi koji oznacava specificnu površinu ili funkcionalnu regiju, ogranicen prostor Sin. .


---AREFLEKSIJAareflexia, ae, f (lat.), id.(eng.), odsustvo tetivnih refleksa Sin. .


---AREKA ORAH(LAT.), (ENG.), SIN. v. betel.


---ARENAVIRUS(LAT.), id.(eng.), bilo koji virus napravljen od pleomorfnih viriona, 50-300 nanometara u promjeru, a ima 4 duga i 1-3 malehna segmenta jedinstvene RNA. Imaju ribozome u virionima koji daju pjeskovit izgled po cemu su dobili ime Sin. .


---ARENOBLASTOMAarrhenoblastoma, atis, n (lat.), id.(eng.), neoplazma ovarija koja nastaje od ovarijalne strome, pa nekada daje defeminizaciju i virilizaciju Sin. .


---AREOLAareola, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. bilo koje malehno okruglasto mjesto, prostor, površina, 2. cirkularni kolutic, halkica, druge boje, koji okružuje centralnu tacku. kolobar, ogradica. Sin.


---AREOLARANareolaris, e (lat.), areolar (eng.), ono što pripada areoli dojke. Sin.


---AREPAKRicinus communis (lat.), castor plant (eng.), biljka cije je masno sjeme, habu-salatin, otrovno zbog sadržaja toksoalbumina ricina. Iz sjemena se hladnim cijedenjem dobije ricinusov zejtin, Oleum Ricini, castor plant oil, koje se kuha da bi se odstranio ricin. Ovaj zejtin je purgativ, ali i odlicno m ricinus. Sin.


---AREST(LAT.), arest (eng.), zaustavljanje, akt zaustavljanja, prestanak funkcioniranja Sin. .


---AREST, SRCANI(LAT.), cardiac arrest (eng.), iznenadni prestanak srcanoga funkcioniranja sa gubitkom arterijalnoga krvnog pritiska. Srce stane u asistoliji ili ima ventrikularnu fibrilaciju Sin. .


---ARGENTAFINargentaffinis, e (lat.), argentaffine (eng.), onaj koji ima afinitet za srebro i hromne soli, pa se dobro boji srebrenim i hromnim bojama (npr. argentafina vlakna) Sin. .


---ARGENTAFINOMAargentaffinoma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor gastrointestinalnoga trakta kojega formiraju argentafine odajice nadene u digestivnoj cijevi, Takvi tumori luce mnogo kateholamina, a inace su karcinoidi Sin. .


---ARGINAZA(LAT.), arginase (eng.), enzim iz klase hidrolaza, EC. 3.5.3.1. koji katalizira reakciju l-argini Sin. n


---ARGININ(LAT.), arginin (eng.), aminokiselina hemijskoga imena 2-amino-5-gvanidovalerijanska kiselina, C6H14N4O2, nastala hidrolizom i digestijom proteina. Sin.


---ARGIRIZAMargyrismus, i, m (lat.), argyria (eng.), stalna siva boja kože, konjunktive i unutrašnjih organa kao rezultat duge upotrebe srebrenih soli Sin. .


---ARGIROFILANargyrophilus-3 (lat.), argyrophile (eng.), onaj koji je sposoban da veže srebrene soli. One se reduciraju svjetlom ili nekim agensom i daju onda crni depozit srebra (npr. argirofilno tkivo) Sin. .


---ARHIVA, BOLNICKA(LAT.), hospital file (eng.), 1. zbirka historija bolesti i svih dokumenata koji se odnose na lijecenje bolesnika, 2. odjeljenje bolnice u kojemu se cuvaju historije bolesti i drugi spisi koji se odnose na bolesnika Sin. .


---ARITMIJAarrhythmia, ae, f (lat.), id.(eng.), svaki poremecaj normalnoga srcanoga ritma. Sin.


---ARITMIJA, RESPIRATORNAarrhythmia respiratoria (lat.), respiratory arhythmia (eng.), ciklicne varijacije u srcanim otkucajima, zavisne od dihanja. Na kraju inspiracije srcani se ritam ubrzava, a na kraju ekspiracije usporava. Pojava je prisutna narocito kod vegetitativne stimulacije. Sin.


---ARIŠ(LAT.), (ENG.), SIN. v. listvenica.


---ARKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. leda.


---ARMATURAarmatura, ae, f (lat.), armatura (eng.), protektivni organ ili struktura koja daje podršku drugome organu ili tkivu (npr. rebra su armatura grudnoga koša) Sin. .


---AROMAaroma, ae, f (lat.), aroma (eng.), miris, narocito onaj od zacina ili lijeka, odnosno hrane ili pica. Sin.


---AROMATICANaromaticus-3 (lat.), aromatic (eng.), 1. onaj koji ima karakteristican miris, zacinjen, mirisan, 2. u organskoj hemiji oznacava prstenastu strukturu atoma ugljika koja je unutra stabilizirana dvostrukim vezama (npr. benzen, naftalin). Sin.


---ARSENarsenum, i, n (lat.), arsenic (eng.), hemijski element ciji miris podsjeca na saransak, simbol As, at. broj 33, at. tež. 74,922. Upotrebljava se u medicini. Soli su otrovne. Sin.


---ARSENOV TRIOKSID(LAT.), (ENG.), SIN. v. sican.


---ARSENOV TRISULFIDaresenum trisulfidum (lat.), arsenic trisulfide, yellow arsenic (eng.), ranije dosta upotrebljavano sredstvo, altunbaš, žuti arsenov blistavac, za depilaciju, narocito u kombinaciji sa krecom. Napušta se zbog toga što je jak otrov. hrmza, kamenka. Sin.


---ARTEFAKTartefactum, i, n (lat.), artifact (eng.), 1. bilo koji vještacki produkt, 2. bilo koja struktura normalno prisutna u živome tkivu ili slucajno na filmu, odnosno nalazu, gdje pokazuje lažne patološke vrijednosti. Sin.


---ARTEFICIJALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. vještacki.


---ARTERIEKTAZIJAarteriectasiae, ae, f (lat.), arteriectasis (eng.), proširenje i obicno produljenje arterije. Sin.


---ARTERIEKTOMIJAarteriectomia, ae, f (lat.), arteriectomy (eng.), hirurška ekscizija arterije ili njenoga dijela. Sin.


---ARTERIJAarteria, ae, f (lat.), artery (eng.), sud kroz koji tece krv od srca do raznih dijelova tijela. Gradena je ti-picno: vanjski sloj, adventicija, srednji, mišicni sloj, i unutrašnji, intima, a zid je sposoban da izdrži krvni pritisak i da promjenom širine lumena utjece na ukupni i lokalni priti dihavica, kucavica, odvodnica. Sin.


---ARTERIJALANarterialis, e (lat.), arterial (eng.), ono što pripada arteriji ili potjece od nje. Sin.


---ARTERIJALIZACIJAarterialisatio, onis, f (lat.), arterialization (eng.), pretvaranje venske krvi u arterijsku oksigenacijom. Obezbjedenje opskrbe arterijskom krvlju. Sin.


---ARTERIJICAarteriola, ae, f (lat.), arteriole (eng.), malehni arterijski krvni sud, ogranak arterije, narocito onaj neposredno prije kapilara. Sin.


---ARTERIJSKIarterialis, e (lat.), arteral (eng.), onaj koji pripada arteriji Sin. .


---ARTERIOGRAFIJAarteriographia, ae, f (lat.), arteriography (eng.), postupak injiciranja kontrasta u arteriju i potom njenoga prikazivanja na rendgenskom filmu. Sin.


---ARTERIOGRAMarteriogramma, atis, n (lat.), arteriogram (eng.), 1. rendgenska slika arterijskoga sliva poslije injiciranja kontrasta u nju, 2. kimografska krivulja arterijskoga pulsa. Sin.


---ARTERIOLA(LAT.), (ENG.), SIN. v. arterijica.


---ARTERIOLITISarteriolitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija arte-rijica. Sin.


---ARTERIOLONEKROZAarteriolonecrosis, is, f (lat.), id.(eng.), nekroza arteriola koja se može vidjeti kod nefroskleroze Sin. .


---ARTERIOLOSKLEROZAarterioloclerosis, is, f (lat.), id.(eng.), skleroza i zadebljanje zida arterijica, a može biti hijalina, kao kod benigne nefroskleroze, i hiperplasticna, koja je udružena sa malignom hipertenzijom, sklerodermijom i nefrosklerozom. Sin.


---ARTERIOMALACIJAarteriomalacia, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalna smekšanost arterijalnoga zida, razmekšava-nje zida arterije. Sin.


---ARTERIORAFIJAarteriorrhaphia, ae, f (lat.), arteriorrhaphy (eng.), šav arterije. Sin.


---ARTERIOSKLEROTICANarterioscleroticus-3 (lat.), arteriosclerotic (eng.), onaj koji pripada arterioskleroticnome procesu ili je zahvacen arteriosklerozom Sin. .


---ARTERIOSKLEROZAarteriosclerosis, is, f (lat.), id.(eng.), grupa bolesti karakterizirana zadebljanjem i gubitkom elasticnosti zida arterijalnih krvnih suda Sin. .


---ARTERITISarteritis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija arterije. Sin.


---ARTIKULACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zglob.


---ARTIKULARAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. zglobni.


---ARTRALGIJAarthralgia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u zglobovima Sin. .


---ARTREKTOMIJAarthrectomia, ae, f (lat.), arthrectomy (eng.), hirurška ekscizija zgloba. Sin.


---ARTRITICANarthriticus-3 (lat.), arthritic (eng.), onaj koji pripada ili je zahvacen artritisom (npr. artritican zglob) Sin. .


---ARTRITISarthritis, idis, f (lat.), id.(eng.), 1. isindija zgloba, 2. reumatizam kod kojega su inflamatorne promjene ogranicene na zglob. Sin.


---ARTROCENTEZAarthrocentesis, is, f (lat.), id.(eng.), punkcija i aspiracija sadržaja koji je unutar zgloba. Sin.


---ARTRODEZAarthrodesis, is, f (lat.), id.(eng.), hirurška operacija na zglobu koja omogucava srašcenje zglobnih tijela. Operacija koja cini zglob nepokretnim. Sin.


---ARTROGRIPOZAarthrogryposis, is, f (lat.), id.(eng.), stalna fleksiona kontraktura zgloba. Sin.


---ARTROGRIPOZA, UROÐENAarthrogryposis multiplex congenita (lat.), congenital multiple arthrogryposis (eng.), sindrom karakteriziran urodenom nepokretnošcu najvecega dijela zglobova, koji su fiksirani u raznim položajima sa nedostatkom mišicnoga razvoja. Sin.


---ARTROLIZAarthrolysis, is, f (lat.), id.(eng.), operativno ukla-njanje ili presijecanje priraslica u zglobu. Sin.


---ARTROPATIJAarthropathia, ae, f (lat.), arthropathy (eng.), bilo koja bolest zgloba; nedefinirana bolest zgloba. Oznacava da bolesnik ima teškoce sa odredenim zglobom ili više njih. Sin.


---ARTROPLASTIKAarthroplastia, ae, f (lat.), arthroplasty (eng.), plasticna operacija na zglobu, najviše zbog toga da zadovolji funkciju. Pravljenje pokretnih zglobova. Sin.


---ARTROSKOP(LAT.), arthroscope (eng.), endoskop, opticki instrument za direktno posmatranje unutrašnjosti zgloba, uvodenjem u sam zglob. Služi i za terapeutske zahvate. Sin.


---ARTROSKOPIJAarthroscopia, ae, f (lat.), arthroscopy (eng.), ispitivanje unutrašnjosti zgloba direktnim posmatranjem putem artroskopa. Sin.


---ARTROSTOMIJAarthrostomia, ae, f (lat.), arthrostomy (eng.), hirurško pravljenje stalnoga otvora na zglobu, narocito zbog drenaže. Sin.


---ARTROTOMIJAarthrotomia, ae, f (lat.), arthrotomy (eng.), operativno otvaranje zgloba, zglavka. Sin.


---ASANACIJAassanatio, onis, f (lat.), sanation (eng.), uredivanje okolice covjeka da bi se sprijecio izvor bolesti, prije svega uredenje mogucnih izvora zaraze Sin. .


---ASCITESascites, ae, f (lat.), id.(eng.), lucenje i nakupljanje serozne tecnosti u peritonealnoj šupljini. hidroperitoneum. Sin.


---ASCITESmlijecni, ascites chylosus (lat.), chylous ascites (eng.), prisustvo hilusa, mlijeci, u ascitesu. Sin.


---ASCITES, HEMORAGICNIascites haemorrhagicus (lat.), he-morrhagic ascites (eng.), ascites koji je prožet krvlju, ascites sa primjesama krvi. Sin.


---ASEKSUALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. bespolan.


---ASEPSAasepsis, is , f (lat.), id.(eng.), 1. život bez mogucnosti sepse, život bez mikroorganizama, nemogucnost infekcije, prevencija kontakta sa mikroorganizmima njihovim uništenjem, 2. nacin ponašanja u hirurškoj praksi, pri provodenju operacija. Sin.


---ASEPTICANasepticus-3 (lat.), aseptic (eng.), bez prisutne infekcije, bez mogucnosti inficiranja, sin. obesklicen Sin. .


---ASFIKSIJAasphyxia, ae, f (lat.), (eng.), stanje zbog nedostatka kisika u zraku za dihanje, što ima za rezultat prestanak života, dušenje. Sin.


---ASFIKSIJA, BIJELAasphyxia pallida (lat.), white asphyxia (eng.), prestanak rada srca, obicno novorodenceta, kada je dijete blijedomodre boje. Uglavnom zbog porodajne traume i krvarenja u mozgu Sin. .


---ASFIKSIJA, PLAVA(LAT.), asphyxia livida (lat. ), blue asphyxia (eng.), asfiksija u kojoj je koža plava, cijanoticna, zbog nedostatka kisika u krvi, cesto vidljiva kod zamrle novorodencadi, kojima srce radi, a nema dihalnih pokreta. Sin.


---ASIMETRICANasymeter-3 (lat.), asymetrical (eng.), onaj koji pokazuje asimetriju. Jedan od parnih organa, ili dio organa, koji odstupa u velicini ili položaju od oblika ili mjesta koji mu daje simetriju Sin. .


---ASIMETRIJAasymetria, ae, f (lat.), asymetry (eng.), 1. umanjenje ili odsustvo simetrije, nejednakost organa ili dijelova organa koji su istovjetni, ali su na suprotnim stranama, 2. (u hemiji), nedostatak simetrije u posebnim aranžmanima atoma ili radikala u molekuli ili kristalu Sin. .


---ASIMILACIJAassimilatio, onis, f (lat.), assimilation (eng.), 1. transformacija hrane koju neko uzima u živo tkivo, anabolizam, 2. (u psihologiji), prilagodavanje u smislu apsorpcije novih iskustava u postojeci psihološki manir. Sin.


---ASIMPTOMATICANasymptomaticus-3 (lat.), asymptomatic (eng.), bolest ili stanje koje ne pokazuje simptome ili su oni sasvim diskretni Sin. .


---ASINERGIJA(LAT.), asynergia, ae, f (lat,), asynergy (eng.), odsustvo koordinacije izmedu dijela tijela ili organa koji normalno harmonicno funkcioniraju, poremecaj u združiva-nju pokreta, nesaradnja svih elemenata koji ucestvuju u nekoj radnji Sin. .


---ASINHRONIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. nejednovremenost.


---ASINHRONOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. nejednovremenost.


---ASISTENCIJAassistentia, ae, f (lat.), assistance (eng.), pomoc, pomaganje pri ljekarskome, posebno hirurškome radu. Sin.


---ASISTOLIJAasystolia, ae, f (lat.), asustole (eng.), prestanak srcanoga rada. Tom prilikom je srce potpuno stalo, mlohavo, nema ni najmanje kontrakcije Sin. .


---ASKARIJAZAascariasis, is, f (lat.), id.(eng.), infestacija djecijom gujavicom, Ascaris lumbricoides, koja se nalazi u tankome crijevu, a uzrokuje bole, dijareju, narocito kod djece. Larve iz crijeva migriraju u pluca gdje prave pneumonitise. Ako ih je mnogo u crijevima mogu praviti crijevnu opstrukcij Sin.


---ASPARTAT-AMINOTRANSFERAZA(LAT.), aspartate aminotransferase (eng.), enzim iz klase transferaza, EC. 2.6.1.1., koji katalizira reakciju l-asparta Sin. t


---ASPEKTaspectus, us, m (lat.), aspect (eng.), 1. dio površine okrenut u željenome pravcu, 2. pogled, izgled, pojava, sin. ocevid. Sin.


---ASPERGILOMAaspergilloma, atis, n (lat.), id.(eng.), masa granulamatoznoga tkiva nalik tumoru, a koja nastaje kolonizacijom gljivice Aspergillus. V. aspergiloza Sin. .


---ASPERGILOZAaspergillosis, is, f (lat.), id.(eng.), bolesno stanje nastalo infestacijom gljivice Aspergillus i pojava inflamatornih granulomatoznih masa u koži, uhu, orbiti, sinusima, te najcešce u plucima Sin. .


---ASPERMIJAaspermia, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. izostanak stvaranja i izbacivanja sjemena, sperme, 2. nedostatak spermatozoida u sjemenu Sin. .


---ASPIRACIJAaspiratio, onis, f (lat.), aspiration (eng.), 1. akt dihanja, udah, uvlacenje zraka u pluca, 2. uklanjanje tecnosti ili gasa iz neke šupljine aplikacijom usisavanja, usrkivanje, usisivanje Sin. .


---ASPIRATOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. sisaljka.


---ASTAZIJAastasia, ae,f (lat.), astasia (eng.), motorna smetnja sa nemogucnošcu stajanja. Sin.


---ASTENICANasthenicus-3 (lat.), asthenic (eng.), malaksao, bez snage, karakteriziran astenijom. slab, nemocan. Sin.


---ASTENIJAasthenia, ae, f (lat.), weakness (eng.), malaksalost, nedostatak snage ili energije. slabost, nemoc. Sin.


---ASTERaster, is,, m (lat.), id.(eng.), struktura koja se vidi u odajici za profaze diobe odajice, a sastavljen je od mikrotubula aranžiranih u obliku zvijezde oko centrozoma Sin. .


---ASTIGMATIZAMastigmatismus, i, m (lat.), astigmatism (eng.), nejednaka kurvatura refraktivnih površina oka, zato žarište svjetla ne pada u jednoj tacki nego je raspršeno po više ili manje širokoj arei retinae Sin. .


---ASTIGMATOMETAR(LAT.), astigmatometer (eng.), instrument kojim se mjeri astigmatizam Sin. .


---ASTIGMATOMETRIJAastigmatometria, ae, f (lat.), astimatometry (eng.), mjerenje astigmatizma, upotreba astigmatometra Sin. .


---ASTMAasthma, atis, n (lat.), asthma, panting (eng.), stanje karakterizirano napadima paroksizmalnoga teškoga dihanja, dispnee. teknefes, zaduha 2. Sin.


---ASTMA, BRONHALNAasthma bronchale (lat.), bronchial asthma, allergic asthma (eng.), bolest u kojoj se javljaju napadi teškoga dihanja, dispnee, uslijed grca bronha, a cesto je to alergicna pojava kod senzibiliziranih osoba. Sin.


---ASTMA, KARDIJALNAasthma cardiale (lat.), cardiac asthma (eng.), srcana zaduha, paroksizmalna dispnea koja nastaje uslijed srcane bolesti, insuficijencija lijeve komore. Sin.


---ASTRAFOBIJAastraphobia, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalni strah od munje i groma Sin. .


---ASTRAGALEKTOMIJAastragalectomia, ae, f (lat.), astragalectomy (eng.), operativno vadenje custecne kosti, talusa, astragalusa Sin. .


---ASTRIKCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. stezanje.


---ASTRINGENS(LAT.), (ENG.), SIN. v. adstringens.


---ASTROCITastrocytus, i, m (lat.), (eng.), neuroglijalna odajica ektodermalnoga porijekla karakterizirana fibroznim, protoplazmaticnim ili plazmofibroznim produžecima Sin. .


---ASTROCITOMAastrocytoma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor porijekla moždanoga suportivnoga tkiva, sastavljen od astrocita. Takvi se tumori klasificiraju u 4 stepena prema malignitetu, prema broju mitoza i odajickoj atipiji, I, II, III i IV, gdje je astrocitoma IV stepena najmaligniji i cesto se zove gliobl Sin.


---ASTROCITOZAastrocytosis, is, f (lat.), id.(eng.), proliferacija astrocita uslijed destrukcije komšijskih nervnih odajica za vrijeme hipoksije Sin. .


---ASTROGLIJAastroglia ae, f (lat.), id.(eng.), astrociti posmatrani kao tkivo; jedno od tkiva mozga Sin. .


---ATAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. napad.


---ATAKSIJAataxia, ae, f (lat.), id.(eng.), nedostatak koordinacije pokreta, iregularnost mišicne akcije Sin. .


---ATAR(LAT.), druggist, chemist (eng.), travar, onaj koji prodaje trave i pripravke iz njih, biljni apotekar. Tradicija ovog zanimanja je jako stara u Bosni i pocela se je gubiti dolaskom austrijske okupacije. travar. Sin.


---ATARSKI DUCAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. apoteka, biljna.


---ATAVIZAMatavismus, i, m (lat.), atavism (eng.), ocigledno nasljedna karakteristika od dalekih, a ne od neposrednih, predaka Sin. .


---ATELEKTATICANatelectaticus-3 (lat.), atelectatic (eng.), pluce koje je podvrgnuto atelektazi, ili na kojemu je izražena atelektaza ( Sin. v.).


---ATELEKTAZAatelectasis, is, f (lat.), id.(eng.), nekompletno širenje pluca; nedovoljno ispunjenje pluca zrakom, koja su bila normalno proširena i aerizirana. Sin.


---ATELIJAathelia, ae, f (lat.), id.(eng.), urodeni nedostatak bradavica dojke Sin. .


---ATEROMA1. v. cvrljuga, 2. atheroma, atis, m (lat.), id.(eng.), pojedinacna masa, promjena u obliku plaka, degenerirane, zadebljane arterijske intime kod ateroskleroze. Sin.


---ATEROSKLEROZAatherosclerosis, is, f (lat.), id.(eng.), najcešci oblik arterioskleroze u kojemu nastaju depoziti žuckastoga plaka (ateromi) koji sadržavaju holesterol, lipoide, lipofage, a formiraju se na intimi velikih atrterijskih krvnih suda Sin. .


---ATETOZAathetosis, is, f (lat.), id.(eng.), pojava sporih, nevoljnih, bizarnih pokreta, narocito na rukama Sin. .


---ATIPICANatypicus-3 (lat.), atypical (eng.), iregularan, onaj koji odstupa, koji se ne slaže sa tipicnom pretpostavkom, neuobicajen Sin. .


---ATIPIJAatypia, ae, f (lat.), id.(eng.), stanje iregularnosti, odstupanja ili neslaganja sa tipicnim predstavnikom vrste, stanja, izgleda i sl Sin. .


---ATLASatlas, antis, m (lat.), id.(eng.), 1. prvi vratni pršljen koji drži glavu i posebnoga je oblika, 2. kolekcija ilustracija o nekome subjektu (npr. anatomski atlas) Sin. .


---ATMOSFERA(LAT.), atmosphere (eng.), 1. kompletan plinski omotac oko zemljine kugle, 2. jedinica pritiska jednaka 10/325 paskala. To je pritisak stuba atmosferskoga zraka na morskoj površini. Odgovara približno 760 mmHg, simbol atm Sin. .


---ATOCANpiatopicus-3 (lat.), atopic (eng.), 1. onaj koji se ne nalazi na svome predvidenom mjestu. ektopican 1, 2. pripada atopiji, atopicnoj alergiji, Sin. v. atopija.


---ATOKSICAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. neotrovan.


---ATOM(LAT.), (ENG.), SIN. v. mraka.


---ATONICANatonicus-3 (lat.), atonic (eng.), ono cemu nedostaje normalan tonus. Sin.


---ATONIJAatonia, ae, f (lat.), atony (eng.), nedostatak normalne snage mišica ili tonusa, bilo mišica bilo kože. Sin.


---ATOPICNA ALERGIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. atopija.


---ATOPIJAatopia, ae, f (lat.), atopy (eng.), genetska predispozicija prema razvoju neposredne preosjetljivosti na obicne antigene okolice. atopicna alergija. Sin.


---ATRAUMATSKIatraumaticus-3 (lat.), atraumatic (eng.), onaj koji ne nanosi povredu. Uglavnom se odnosi na konac i iglu. Takav konac nije stavljen u iglu kroz njene ušice, pa se ne duplira pri prolasku šava, a igla nema proširenje za ušice. Time se manje traumatizira tkivo pri hirurškome radu Sin. .


---ATREZIJA PUŠKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. neprobušenost puška.


---ATREZIJAatresia, ae, f (lat.), id.(eng.), urodeni nedostatak prirodnoga otvora, odnosno urodena zatvorenost normalnoga otvora na šupljinama ili na tubularnome organu (npr. atrezija anusa, neprobušenost puška) Sin. .


---ATRICIJA(LAT.), attritio, onis, f (lat. ), attrition (eng.), fiziološko trošenje zubnih struktura dodirivanjem antagonista za vrijeme normalne funkcije žvakanja, bez posredovanja nekoga abradivnoga sredstva Sin. .


---ATROFICANatrophicus-3 (lat.), atrophic (eng.), izražene atrofije, sahnuca, na sebi; podvrgnut atrofiji, usahnuo, uvehao Sin. .


---ATROFIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sahnuce.


---ATROFIRATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. sahnuti, vehnuti.


---ATROFODERMIJAatrophoderma, atis, n (lat.), id.(eng.), atrofija kože na bilo kojemu dijelu Sin. .


---AUDIOGRAMaudiogramma, atis, n (lat.), audiogram (eng.), registracija praga sluha za razlicite frekvencije kod neke osobe. Sin.


---AUDIOLOG(LAT.), audiologist (eng.), osoba koja poznaje audiologiju, ukljucujuci i rehabilitaciju onih sa hrdavim sluhom, ako se sluh ne može popraviti lijekovima ili operacijom Sin. .


---AUDIOLOGIJA(LAT.), audiologia, ae, f (lat. ), audiology (eng.), nauka o sluhu. Posebno izucavanje hrdavoga sluha koji se ne može popraviti lijekovima ili operacijom Sin. .


---AUDIOMETAR(LAT.), (ENG.), audiometer (eng.) , elektronska sprava koja proizvodi akusticne signale razlicitih, ali poznatih frekvencija i intenziteta, a služi za mjerenje sluha Sin. .


---AUDIOMETRIJAaudiometria, ae, f (lat.), audiometry (eng.), mjerenje sluha Sin. .


---AUGMENTACIJAaugmentatio , onis f (lat.), increasing (eng.), 1. porast velicine, povecanje, uvecanje odajica ili njihovih dijelova, 2. porast snage srcane akcije Sin. .


---AURA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cuh.


---AURICULA SRCAauricula cordis (lat.), auricle of herat (eng.), na lopar nalik privjesak na svakoj srcanoj pretkomori. Aurikula srca komunicira sa pretkomorom Sin. .


---AURIKULA(LAT.), (ENG.), SIN. v. lopar.


---AURIKULARANauricularis, e (lat.), auricular (eng.), 1. ono što pripada uhu, 2. što pripada pretkomori srca, odnosno aurikuli pretkomore. Sin.


---AUSKULTACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. prisluškivanje.


---AUTIZAMautismus, i, m (lat.), autism (eng.), preokupacija unutrašnjim idejama i mislima, sanjarenje fantazijama, zabludama i halucinacijama. Egocentricno, subjektivno mišljenje bez objektivnosti i veze sa realnošcu. Dominira samosvojnost uz totalno iskljucenje svega ostaloga Sin. .


---AUTO(LAT.), self (eng.), oznaka koja oznacava pripadnost vlastitom tkivu pojedinca ili njegovim sastojcima. Prema takvome tkivu pokazuje se tolerancija i nedostatak imunoga odgovora. Uvijek je ispred drugoga naziva i cini kovanicu (npr. autotransplantat) Sin. .


---AUTOANTIGENautoantigenum, i, n (lat.), self antigen (eng.), antigen koji, iako je sastojak vlastitoga normalnoga tkiva, predstavlja objekat humoralnoga ili odajickoga imunoga odgovora vlastitoga imunoga sistema. To se dešava kod autoimunih bolesti Sin. .


---AUTOEROTIZAMautoerotismus, i, m (lat.), autoerotism (eng.), seksualna želja i osjecaji upuceni na vlastitu licnost Sin. .


---AUTOGAMIJAautogamia, ae, f (lat.), autogamy (eng.), samooplodenje. Fertilizacija u samoj odajici spajanjem dvije hromatinske mase koje su izašle iz istoga jezgra Sin. .


---AUTOHTONautotochthonus-3 (lat.), autochthonous (eng.), 1. naden i obitava tamo gdje je i nastao, roden, nije premješten, nije došao sa drugoga mjesta, 2. transplantat na novome mjestu, ali sa istoga organizma Sin. .


---AUTOIMUNITET(LAT.), (ENG.), autoimmunity (eng,), stanje karakterizirano postojanjem specificnoga humoralnoga ili odajickoga imunoga odgovora prema sastojcima vlastitih tkiva Sin. .


---AUTOIMUNIZACIJAautoimmunisatio, onis, f (lat.), autoi-mmunization (eng.), indukcija imunoga odgovora svojim vlastitim tkivnim elementima i sastojcima što se vidi kod autoimune bolesti Sin. .


---AUTOKLAVautoclavus, i, m (lat.), autoclave (eng.), aparat kojim se postiže sterilizacija vrelom parom pod pritiskom. Up. sterilizator Sin. .


---AUTOLIZAautolysis, us, f (lat.), (eng.), id.eng., spontana dezintegracija tkiva ili odajica akcijom njihovih sopstvenih en-zima. samovarenje. Sin.


---AUTOMATIZAMautomatismus, i, m (lat.), automatism (eng.), besciljno i ocevidno nedirigirano ponašanje koje nije pod kontrolom pune svijesti i obavlja se bez svjesnoga saznanja po naucenim obrascima Sin. .


---AUTOMATSKIautomaticus-3 (lat.), automatic (eng.), spontani, nevoljni, nezavisni, radi bez djejstva volje, samopokretan, samoreguliran Sin. .


---AUTONOMANautonomus-3 (lat.), autonomic (eng.), funk-cionalno nezavisan, ima vlastitu kontrolu, nije kontroliran od strane centralnoga nadredenog organa (npr. autonomni nervni sistem). nezavisan. Sin.


---AUTOPSIJAautopsia, ae, f (lat.), autopsy (eng.), otvaranje leša da bi se ustanovio uzrok smrti, postmortalna dijagnoza. nekropsija, tanatopsija. Sin.


---AUTOREGULACIJAautoregulatio, onis, f (lat.), autoregulation (eng.), kontrola nekih fenomena faktorima ukljucenim u momentalnu situaciju. To je tendencija nekoga organa ili tkiva da održava stalni protok krvi usprkos promjenama u arterijskome pritisku Sin. .


---AUTOSUGESTIJAautosuggestio, onis, f (lat.), autosuggestion (eng.), proces u kojemu neka licnost inducira sama sebi nekriticno prihvatanje nekih ideja, vjerovanja i mišljenja Sin. .


---AUTOTRANSFUZIJAautotransfusio, onis, f (lat.), autotransfusion (eng.), centralizacija krvotoka vlastitom krvi, tako što se krv položajem usmjeri iz ekstremiteta prema mozgu i srcu Sin. .


---AUTOTRANSPLANTACIJAautotransplantatio, onis, f (lat.), autotransplantation (eng.), operacija kojom se prenosi kalem tkiva ili citav organ sa jednoga mjesta na drugo u istome organizmu Sin. .


---AUTOTRANSPLANTAT(LAT.), autograft (eng.), kalem tkiva ili cijeli organ presaden sa jednoga mjesta na drugo na jednome organizmu, jednoj individui. Zove se i autologni transplantat, autologous graft Sin. .


---AVASKULARANavascularis, e (lat.), avascular (eng.), onaj koji je bez krvnih suda ili sa veoma malo njih Sin. .


---AVAZ(LAT.), (ENG.), SIN. v. glas.


---AVDISALATINEuphorbia lathyris (lat.), euphorbia (eng.), biljka koja je aktivan otrov i emetik Sin. .


---AVIDIN(LAT.), id.(eng.), specifican protein iz bjelanceta jajeta koji se veže za biotin, onemogucavajuci njegovu resorpciju. Termicnom obradom se gubi. Sin.


---AVIO-MEDICINA(LAT.), aviation medicine (eng.), grana ukupne medicine koja se bavi fiziološkim, psihološkim, epidemiološkim i terapeutskim problemima u vezi sa avijacijom. Sin.


---AVRET(LAT.), (ENG.), SIN. v. stidno mjesto.


---AVULZIJAavulsio, onis, f (lat.), avulsion (eng.), cijepanje, pucanje zbog trakcije, povlacenja. Tako nastaje rana u kojoj se vidi podignuta koža kao kožni kalem, koja visi jednim krajem na rubu rane Sin. .


---AZAB(LAT.), (ENG.), SIN. v. agonija 2.


---AZBESTasbestos, ei, f (lat.), id.(eng.), fibrozni, nezapaljivi magnezijum-kalcijum silikat, koji se upotrebljava kao toplinski izolator. Uzrokuje azbestozu ( Sin. v.).


---AZBESTOZAasbestosis, is, f (lat.), id.(eng.), oblik pneumokonioze koja nastaje udihanjem niti azbesta, a karakterizirana je intersticijalnom fibrozom pluca. Cesto se kod pacijenata nalazi i epitelioma pleure ili bronhalni karcinom Sin. .


---AZILasylium, i, n (lat.), asylum (eng.), smještaj za bolesne, nemocne, stare i iznemogle. U principu je to bolnica nižega nivoa i cesto za hronicno mentalno poremecene Sin. .


---AZOSPERMIJAazoospermia, ae, f (lat.), azospermia (eng.), odsustvo spermatozoida u sjemenu ili nesposobnost stvaranja spermatozoida u muškim gonadama. Sin.


---AZOTnitrogenium, ii, n (lat.), nitrogen (eng.), bezbojni, plinoviti element, simbol N, atomska težina 14,007, atomski broj 7. Cini dio atmosfere. Važan je biološki, jer je sastojak bjelancevina i aminokiselina. dušik. Sin.


---AZOTEMIJAazotaemia, ae, f (lat.), id.(eng.), porast uree i drugih azotnih spoja u krvi Sin. .


---AZOTURIJAazoturia, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. porast azotnih spojeva u bureži, 2. bolest konja koji su kontinuirano teško radili poslije nekoliko dana odmora, karakterizirana naglim napadima znojenja i paralizom stražnjih dijelova, te tamnosmedom bureži Sin. .


---AZRAILOVO OKO(LAT.), (ENG.), SIN. v. suncokret.


---BABAobstetrix, icis, f (lat.), midwife (eng.), žena koja pomaže pri porodu i reže pupcanu vrpcu. Priucena babica. Nije školovana, nego žena iz naroda. Djeca je zovu babom u Bosni, a cesto i svi ukucani. Smatra se nekom vrstom pomajke. Sin.


---BABADradix Calami (lat.), calamus root (eng.), aromaticni rizom biljke Acorus calamus koji se upotrebljavao kao sredstvo za poboljšavanje ukusa i mirisa, repelent za insekte, te kao karminativ i vermifug. Sin.


---BABAKprocessus coracoideus scapulae (lat.), coracoid process of scapula (eng.), snažni zakrivljeni koštani produžetak sa gornjega dijela vrata plecke koji natkriljuje zglob ramena Sin. .


---BABEZIJEBabesia, ae, f (lat.), id.(eng.), rod protozoa nametnika, koji se nalaze u crvenim krvnim zrnima razlicitih kicmenjaka, uzrokujuci bolesti koje se prenose krpeljima. To je uzrocnik babesioze ( Sin. v.).


---BABEZIOZAbabesiosis, m is, f (lat.), id.(eng.), grupa zoonoza zbog infestacije protozoom roda Babezija, a koja se prenosi krpeljima. Nastaje kod domacih i divljih životi-nja, a manifestira se anemijom, hemoglobinurijom, hemoglobinemijom. Kod covjeka nalici na malariju. Zahvacena su goveda, psi, konji, Sin. .


---BABICAobstetrix, icis, f (lat.), midwife, nurse-midwife (eng.), školovana sestra za pomoc pri porodu, njegu porodilje i novorodenceta, eba, ebejka Sin. .


---BABICLUKars obstetrica, obstetricia, ae, f (lat.), midwifery, obstetrics (eng.), grana hirurgije koja se bavi trudnocom, porodajem i njegom majke i djeteta poslije poroda, bilo na ljekarskome bilo na sestrinskome nivou. akušers-tvo, opstetricija. Sin.


---BABINA RUPAforamen occipitale magnum (lat.), great occipital foramen (eng.), veliki otvor na zatiljnoj kosti kuda komunicira stražnja lubanjska jama sa spinalnim kanalom. Sin.


---BABINEpuerperium, i, n (lat.), puerperium, childbed (eng.), nifas, stanje žene od momenta poroda do 40 dana poslije, dok traju lohije. nifas, porodiljsko cišcenje. Sin.


---BABINJACApuerpera, ae, f (lat.), id.(eng.), žena koja se je upravo porodila. Sin.


---BABO(LAT.), (ENG.), SIN. v. otac.


---BABUŠINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. prepona.


---BACANJE KRVI(LAT.), (ENG.), SIN. v. pljuvanje krvi.


---BACILbacillus, i, m (lat.), id.(eng.), 1. mikroorganizam iz roda Bacillus, familije Bacillaceae kojeg ima 48 vrsta, gdje su tri patogene, a ostali su saprofiti, 2. bilo koja bakterija oblika štapica. Sin.


---BACILARANbacillaris, e (lat.), bacillary (eng.), ono što pripada bacilima, odnosno svim štapicastim formama bakterija. Bolest koju uzrokuju bacili Sin. .


---BACILEMIJAbacillaemia, ae, f (lat.), bacillemia (eng.), prisustvo bacila u krvi. Sin.


---BACILIFORMANbacilliformis, e (lat.), bacilliforme (eng.), onaj koji ima oblik štapica, u formi je bacila Sin. .


---BACILURIJAbacilluria, ae, f (lat.), id.(eng.), prisustvo bacila u bureži Sin. .


---BACKAVICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. nešter.


---BADALO(LAT.), probe (eng.), tanki, fleksibilni instrument predviden za ulazak u ranu, kanal, otvor, šupljinu, radi eksploracije. sonda. Sin.


---BADEMPrunus amygdalus (lat.), almond (eng.), drvo od kojega se koristi plod. Postoje dva, slatki badem, fructus Amygdale dulcis, sweet almond, koji je jestiv i gorki badem, fructus Amygdale amarae, bitter almond, koji je medicinski zanimljiviji. Iz oba se dobiva bademov zejtin, oleum Amygdale, almon Sin.


---BADEMOV ZEJTIN(LAT.), (ENG.), SIN. v. badem.


---BADEMOVA VODA(LAT.), (ENG.), SIN. v. badem.


---BADEMOVICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. badem.


---BADIJANIllicum religiosum (lat.), sikimi (eng.), grmlje iz kojega se dobija kineski anjez, a sadrži u lišcu sikimin, otrovni hidrokarbonat, C10H16 Sin. .


---BADLJIVOSTtrichiasis, is, f (lat.), id.(eng.), urastanje dlaka u ocni kapak ili neki drugi rub otvora, sin. trihijaza. Sin.


---BADRGAaphthae epizooticae (lat.), footh-and-mouth disease (eng.), akutna, ekstremno zarazna bolest divljih i domacih životinja, najviše goveda, ali i ovaca i koza, te drugih preživara, rijetko covjeka, karakterizirana pojavom mjehurica na usnama, bukalnoj sluzavici, farinksu, nogama, koži papaka, nekada vimenu. epizooticni stomatitis. Sin.


---BADRLJAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. badrljica.


---BADRLJICAtruncus amputationis (lat.), amputation stump (eng.), distalni kraj ekstremiteta zaostao nakon amputacije. amputaciona badrljica, batalica, bataljak. Sin.


---BADRLJICA, AMPUTACIONA(LAT.), (ENG.), SIN. v. badrljica.


---BAGA1. bunion (lat.), id.(eng.), abnormalna prominencija unutrašnjega dijela glavice prve metatarzalne kosti zajedno sa formacijom burze iznad, 2. clavus durus (lat.), hard corn (eng.), kurije oko, bolna hiperkeratoza na prstima, lateralnim stranama stopala ili tabanu. Sin.


---BAGAKtendo , inis, f (lat.), tendon (eng.), fibrozna traka, snopic, veznoga tkiva kojom je mišic pripojen za kosti. tetiva, suha žila. Sin.


---BAGAVOSThelosis, is, f (lat.), id.(eng.), postojanje baga, heloma, hiperkeratoza, na prstima nogu i ruku i zbog toga specifican hod Sin. .


---BAGELJhomunculus, i, m (lat.), dwarf (eng.), 1. proporcionalan covjeculjak, patuljak bez deformiteta, 2. pretpostavljeni covjeculjak u spermatozoidu prema starim razvojnim teorijama Sin. .


---BAGLJIV(LAT.), (ENG.), SIN. v. hrom.


---BAHANJAKbubo inquinalis (lat.), inquinal bubo (eng.), osjetljivi, povecani, inflamirani limfni cvori, nastali uslijed infekcije kugom, frenjkom, veremom ili bensauklukom Sin. .


---BAJAinsectus, i, m (lat.), inscet (eng.), svaki pripadnik velike klase insekata, narocito onaj koji nema krila. insekt. Sin.


---BAJILDISATI (SE)(LAT.), (ENG.), onesvijestiti se, Sin. v. bajilma.


---BAJILMAsyncopa, ae, f (lat.), swoon, faint, syncope (eng.), privremeni gubitak svijesti zbog generalizirane centralne ishemije razlicitih, cesto ekstracerebralnih, uzroka. sinkopa, nesvjestica, safra. Bajildisati se znaci zadobiti sinkopu. Sin.


---BAJONETNA KLIJEŠTA(LAT.), bayonet forceps (eng.), kliješta cije hvataljke nisu u istoj ravni sa osovinom rucki nego su izvijene i postavljene u paralelnoj ravni. Imaju razne uloge u hirurgiji i stomatologiji (npr. ekstrakcija zuba) Sin. .


---BAJPAS(LAT.), bypass (eng.), pomocna, dodatna anastomoza krvnoga suda koja obezbjeduje bolju opskrbu krvi distalno od mjesta zacepljenja. Zaobilaženje zacepljenoga krvnoga suda Sin. .


---BAKALARGadus morrhua (lat.), codfish (eng.), riba Sjevernih mora koja u medicinskome smislu uglavnom daje riblji zejtin ( Sin. v.).


---BAKAMlignum santalum rubrum (lat.), red face dye (eng.), crvena boja za lice dobijena iz drveta Caesalpinia sappan. Sin.


---BAKARcuprum i, n (lat.), cooper (eng.), metalni elemenat karakteristicne crvene boje, at. broj 29, at. tež. 63,54, simbol Cu. Ima otrovne soli. Bakar je jedan od bitnih sastojaka ishrane i razlicitih proteina (ceruloplazmin, eritrokuprein, citohrom C oksidaza itd.). Nedostatak bakra u ishrani d Sin.


---BAKARCICDigitalis purpurea (lat.), purple foxglove (eng.), biljka iz cijeg se lišca dobija digitalis sa glavnim osobinama da pojacava snagu srcanoga mišica i smanjuje frekvenciju. digitalis, pustikara. Sin.


---BAKTERICIDbactericidum, i, n (lat.), bactericide (eng.), sredstvo koje razara i ubija bakterije. Sin.


---BAKTERICIDANbactericidus-3 (lat.), baktericide (eng.), onaj koji ubija bakterije. Sin.


---BAKTERIJAbacterium, i, n (lat.), id.(eng.), jednoodajicki prokarioticni mikroorganizam koji se obicno razmnožava prostim dijeljenjem. Ima odajicku membranu, te inkluzije i vakuole u citoplazmi. Mogu biti aerobne i anaerobne, saprofiti i patogeni, pokretne i nepokretne. Zavisno od toga imaju bic, 2. Sin. .


---BAKTERIJEMIJA(LAT.), bacteriaemima, ae, f (lat,), bacteremia (eng.), prisustvo bakterija u krvi Sin. .


---BAKTERIOFAGbacteriophagus, i, m (lat.), bacteriophage (eng.), virus koji je sposoban da lizira bakterije tako što prijanja na odajicki zid i virusni nukleoprotein, ulazi u bakteriju što ima za posljedicu stvaranje virusa, njihovu liberalizaciju i rastvaranje odajice. Bakteriofagi su strogo specificni. Sin.


---BAKTERIOFAGIJAbacteriophagia, ae, f (lat.), bacteriophagy (eng.), liza bakterija pomocu bakteriofaga. Sin.


---BAKTERIOIDIBacterioides, ei, f (lat.), id.(eng.), rod gram negativnih anaerobnih mikroorganizama. Nalice na bakterije koje ne razvijaju spore. Normalni su stanovnici usne duplje, respiratornoga sistema itd. Samo su neke vrste potencijalno patogene Sin. .


---BAKTERIOLIZAbacteriolysis, is, f (lat.), id.(eng.), razaranje strukturalnoga integriteta bakterijske odajice i izlijevanje njenoga sadržaja u supstrat. Sin.


---BAKTERIOLIZIN(LAT.), bacteriolysin (eng.), antitijelo protiv bakterija koje pravi lizu bakterijskih odajica Sin. .


---BAKTERIOLOG(LAT.), bacterilogist (eng.), ljekar specijalista za nauku o bakterijama Sin. .


---BAKTERIOLOGIJAbacteriologia, ae, f (lat.), bacteriology (eng.), nauka koja izucava bakterije. Sin.


---BAKTERIOPEKSIJAbacteriopexia, ae, f (lat.), bacteriopexy (eng.), imobilizacija bakterija histiocitima ili drugim fagocitima. Sin.


---BAKTERIOSTATIKbacteriostaticum, i, n (lat.), bacteriostatic (eng.), sredstvo, lijek, koji ne ubija bakterije, ali zaustav-lja njihov rast. Sin.


---BAKTERIOSTAZA(LAT.), bacteriostasis, si, f (lat.) , id.(eng.), zaustavljanje rasta bakterija, što ne znaci njihovu smrt, od strane lijekova ili hemijskih sredstava. Organizmu onda ostaje da svojim odbrambenim mehanizmima uništi bakterije. Sin.


---BAKTERIOTOKSICAN(LAT.), bacteriotoxicus-3, bacteriotoxic (eng.), onaj koji uništava, ubija bakterije Sin. .


---BAKTERIURIJAbacteriuria, ae, f (lat.), id.(eng.), prisustvo bakterija u bureži Sin. .


---BAKULUMos penis, baculum, i, n (lat.), id.(eng.), heterotropna kost koja se razvija u septumu izmedu kavernoznih tijela i iznad uretre, a cini skelet penisa, razvijena kod karnivora i mnogih primata, osim kod covjeka Sin. .


---BAL(LAT.), British Anti Lewisite, BAL (eng.), dimerkaptol, sredstvo koje veže teške metale na sulfonile grupe SH, pa je time antidot za trovanje teškim metalima, ali i nekim bojnim otrovima (lewisit) Sin. .


---BALABAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. kihavica.


---BALANITISbalanitis, idis, f (lat.), (eng.), id. bos., isindija gla-vica penisa. Pojava se vida kod neosunnecene djece, a ako je kod odraslih, onda je zbog hrdavih higijenskih navika. Cesto je udružena sa fimozom. Sin.


---BALANOPOSTITISbalanoposthitis, idis, f (lat.), id.(eng.), istovremena isindija glavica i prepucijuma kod neosunnecenih zbog nagomilavanja smegme i hrdavih higijenskih uslova Sin. .


---BALANSbalanx, cis, f (lat.), balance (eng.), harmonican odnos raznih dijelova, funkcija ili sastojaka u nekome tkivu Sin. .


---BALAVKA(LAT.), gonorrhoea, ae, f (lat,), gonorrhea (eng.), isindija izazvana sa Neisseria gonorrhoeae, a koja se prenosi poglavito seksualnim kontaktom, ali kontaktom sa zaraženim eksudatom. Manifestira se inflamacijom mokracnice, pracenom gnojnim iscjetkom. Kod žena je teže primjetna. Daje i gnojnu inflamaciju j kankov, bensaukluk, triper, gonoreja. Sin.


---BALGAMsputum (lat.), id.(eng.), ono što se izbaci kašljem ili hrakanjem iz pluca, bronha ili traheje. ispljuvak, hrakotina, dlen, pljunak, pljunka. Sin.


---BALISTIKA(LAT.), balistics (eng.), naucno ispitivanje kretanja kuršuma i projektila odredenoga oružja. Narocito važno sa aspekta djejstva kuršuma na tkivo Sin. .


---BALIZAMballismus, i, m (lat.), balism (eng.), violentni, bacajuci, nevoljni pokreti na gornjim ekstremitetima uslijed oštecenja u subtalamicnom jezgru. Može zahvatati samo jednu stranu-hemibalizam, hemiballismus, hemibalism. džilitanje. Sin.


---BALNEACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kupanje.


---BALNEOLOGIJAbalneologia, ae, f (lat.), balneology (eng.), nauka o banjama i lijecenju banjama, te o djejstvu ljekovite vode na organizam. Sin.


---BALNEOTERAPIJAbalneotherapia, ae, f (lat.), balneotherapy (eng.), lijecenje kupkama, banjama. Sin.


---BALON(LAT.), balloon (eng.), malehna vrecica napravljena od elasticnoga meterijala, može se uvuci u neku tjelesnu šupljinu ili cijev i onda ju je moguce proširiti upuhiva-njem zraka ili ubrizgavanjem tecnosti, tako da ona širi prostor u kojem se nalazi ili zadržava neko tijelo u mjes Sin. .


---BALOTMAN(LAT.), (ENG.), ballottement (fr.), palpatorni osjecaj kojim se ispituje i opservira objekat koji pliva. Pri pregledu se prstima gurne taj objekat, on se vrati i udari kao neko teško tijelo u vodi. Sin.


---BALUKJAG(LAT.), (ENG.), SIN. v. zejtin, riblji.


---BALUKOTAnamirta cocculus, Anamirta paniculata (lat.), cocculus (eng.), indijska drvenasta loza, ciji plod, Coccus indicus, cocculus berries, sadrži pikrotoksin, C30H34O13. On stimulira sve dijelove centralnoga nervnoga sistema, blokirajuci presinapticnu inhibiciju, pa predstavlja centralni i respiratorni stimulans u lijecenj Sin.


---BALZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. mehlem.


---BALZAMIRANJEmummificatio, onis, f (lat.), mummification (eng.), proces kojemu se podvrgava leš da bi se spasio od truhljenja. U stvari se forsira nastanak suhe gangrene, tako da tijelo zadržava oblik. Uklanjaju se unutrašnji organi, a ostatak se preparira posebnim smolama, po cemu je proces dobio ime. U današnje vrije Sin. .


---BAMJAHibiscus esculentus (lat.), (eng.), bamya (tur.), povrce veoma cijenjeno zbog nedokazanoga afrodizijacnoga djelovanja. Sadrži dosta sluzi, a iz sjemena se može dobiti cijedenjem jestivi zejtin Sin. .


---BANANAMusa sapientum (lat.), banana (eng.), jestivo voce iz roda koga ima oko 80 vrsta i još više sorti. Lahko svarljiva, visoko kaloricna, ima dosta vitamina i mineralnih soli, osim natrijuma. Pogodna za dijete Sin. .


---BANDAŽA(LAT.), bandage (eng.), 1. Traka, obicno tvrde ili elasticne gaze, kojom se zamata i ponešto steže dio tijela, narocito uganut zglob, 2. protektivni zavoj koji štiti neke dijelove tijela (npr. zamatanje šake kod boksera) ili sprjecava ispadanje organa u trbušnu kilu Sin. .


---BANJAbalneum, i, n (lat.), bath (eng.), 1. jedan od konduktivnih medija (voda, blato, pijesak, para) u kojeg se tijelo potapa radi terapijske namjere, pa se po tome i naziva vrsta banje, 2. mjesto gdje se takva terapija provodi (Fojnica, Ilidža). prirodno ljecilište. Sin.


---BANJA, BISERNA(LAT.), bubble bath (eng.), banja, kupka, u kojoj je voda puna mjehurica koji se proizvode mehanicki ili hemijski, pa ih se dosta zadržava na tijelu. Više je ugodna nego korisna Sin. .


---BANJA, BLATNAillutatio, onis, f (lat.), mud bath (eng.), oblaganje ljekovitim blatom, obicno toplim, u cilju postizanja terapeutskoga efekta, obicno kod reumatskih bolesti Sin. .


---BANJA, MORSKAbalneum maris (lat.), sea bath, sea-water bath (eng.), potapanje tijela u, obicno zagrijanu, morsku vodu. Sin.


---BANJA, PJEŠCANA(LAT.), balneum arenae (eng.), sand bath (eng.), zatrpavanje tijela u suhi, zagrijani, pijesak ili prekrivanje tijela vlažnim pijeskom morskoga žala. Sin.


---BANKA KRVI(LAT.), blood bank (eng.), magazinirana veca kolicina konzervirane ljudske krvi, odredenih antigenskih vrijednosti, tako da se može odmah upotrijebiti u slucaju potrebe, a zašticena od kvarenja. Medutim, mogu se tu nalaziti i druga tkiva za upotrebu na zahtjev medicinske službe. Ta Sin. .


---BAR(LAT.), bar, barye (eng.), jedinica pritiska. To je pritisak od 106 dina na kvadratni centimetar. 1 bar = 0,987 atmosfera ili 105 Pa Sin. .


---BARAGNOZAbaragnosis is, f (lat.), id.(eng.), .,odsustvo sposobnosti da se prepoznaje težina kao kvalitet tijela Sin. .


---BARESTEZIJAbaraesthesia, ae, f (lat.), id.(eng.), osjecaj za težinu ili pritisak, osjecaj pritiska Sin. .


---BARIJERA(LAT.), barrier (eng.), struktura koja razdvaja i ne dozvoljava miješanje medija, brana. Sin.


---BARIJERA, KRVNO-MOŽDANA(LAT.), blood-brain barrier, BBB, blood cerebral barrier (eng.), brana koja odvaja krv od parenhima centralnoga nervnog sistema. Sastoji se od zida bugacica i okolnih glijalnih opni, nožica astrocita. Sin.


---BARIJERA, PLACENTALNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. membrana, placentalna,


---BARIJUM SULFATbarium sulphuricum (lat.), barium sulfate (eng.), BaSO4, fini bijeli prašak, bez mirisa i ukusa. Upotrebljava se kao kontrastni medijum digestivnoga trakta Sin. .


---BARIJUMbarium, i, n (lat.), id.(eng.), blijedožuti, metalni element, at. broj 56, at. težina 137,34, simbol Ba. Topljive soli su otrovne, a netopljive, npr. barijum sulfat, upotreb-ljava se u medicini kao kontrastno sredstvo Sin. .


---BARITOZAbaritosis, is, f (lat.), id.(eng.), pneumokonioza uslijed udihanja baritne prašine Sin. .


---BARORECEPTORbaroreceptor, oris, m (lat.), id.(eng.), senzorni nervni završetak kojega stimuliraju promjene pritiska, narocito u zidovima krvnih suda. presoreceptor. Sin.


---BAROSINUSITISbarosinusitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija jedne ili više paranazalnih šupljina zbog razlike u pritiscima izmedu vanjske atmosfere i zraka u sinusu. Jak bol je najvažniji simptom. Nastaje u avionima, ali je bitan faktor i odsustvo slobodne drenaže sinusa u nos Sin. .


---BAROTITISbarotitis, idis, f (lat.), (eng.), traumatska isindija zbog razlike u pritiscima atmosferskoga zraka i onoga u srednjem uhu, a manifestirana bolom u uhu, tinitusom, gubitkom sluha. aerotitis. Sin.


---BAROTRAUMAbarotrauma, atis, n (lat.), id.(eng.), povreda uzrokovana promjenom pritiska, narocito povreda hrskavicnoga zida cijevi izmedu srednjega uha i ždrijela, a zbog razlika izmedu atmosferskoga pritiska i pritiska u srednjem uhu. Sin.


---BARSKI GASmethanum, i, n (lat.), marsh gas, methane (eng.), gas, CH4, bezbojan i bez mirisa, lahko upaljiv i eksplozivan pomiješan sa kisikom, koji nastaje dekompozicijom organskih tvari. Zbog svoje zapaljivosti cest uzrok nesreca Sin. .


---BASTARD(LAT.), bastard, mongrel (eng.), 1. mješanac, kopile, potomak razlicih rasa, što se u biologiji koristi radi dobijanja odredenih svojstava, 2. nelegitimna osoba. kopile, polutan. Sin.


---BASUR(LAT.), (ENG.), SIN. v. hemoroidi.


---BATAL(LAT.), damaged (eng.), oštecen, pokvaren, povrijeden, ne funkcionira, ne radi Sin. .


---BATALICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. badrljica.


---BATALJAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. badrljica.


---BATARIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. bekasanje.


---BATICphallanx, angis, f (lat.), finger bone (eng.), bilo koja od košcica prstiju na rukama i nogama. Svaki prst ima 3, a palci po 2. Dijele se na proksimalne, srednje i distalne Sin. .


---BATMOTROPAN(LAT.), bathmoptropus-3, bathmotropic (eng.), agens ili sredstvo koje inducira odgovor na stimulaciju, u smislu podražljvosti. Ono što se odnosi na podražljivost Sin. .


---BAUCI(LAT.), (ENG.), sin. bauk, Sin. v. zubi, mlijecni.


---BAVRLJAKnervus vagus (lat.), vagal nerve (eng.), deseti moždani živac koji daje senzorne, parasimpaticne i motorne niti. vagus. Sin.


---BAZA LUBANJEbasis cranii (lat.), base of cranium (eng.), pod lubanje kojega cine ceona, klinasta, sitasta, vrjemešna i zatiljna kost, a ima svoju unutrašnju, moždanu i vanj-sku stranu. Kroz nju izlaze moždani živci iz glave Sin. .


---BAZAbasis, is, basis, eos, f (lat.), base (eng.), 1. najdonji dio i osnova na kojemu stoji bilo što, 2. glavni sastojak nekoga spoja, 3. (u hemiji) suprotno od kiseline, ima ph 7-14, supstancija koja kad se miješa sa kiselinom i daje soli, a kad disocira daje hidroksilne jone, OH, 4. dio pokretne proteze Sin.


---BAZALANbasalis, e (lat.), basal (eng.), osnovan, onaj koji je postavljen na bazi, osnovi, odnosno koji cini osnovu (npr. bazalna membrana). Sin.


---BAZALIOMAbasiloma, atis, n (lat.), basaloma (eng.), u principu benigni karcinoma bazalnih odajica kože. Bolje receno benigni malignoma Sin. .


---BAZEN(LAT.), pool (eng.), vještacki omeden i natkriven ili zatvoren prostor za hidrokinetsku terapiju, obicno velicine 25x20 m, dubine 2-2,5 m, temperature vode 20-22° C Sin. .


---BAZGA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zohva.


---BAZICANbasicus-3 (lat.), basic (eng.), hemijski spoj koji reagira kao baza, ima osobine baze, boji lakmusov papir u plavo i neutralizira kiselinu Sin. .


---BAZILARANbasilaris, e (lat.), basilar (eng.), postavljen na bazi, narocito na bazi lubanje Sin. .


---BAZNA PLOCA(LAT.), baseplate (eng.), ploca parcijalne ili totalne proteze koja nosi vještacke zube Sin. .


---BAZOCITOPENIJAbasocytopaenia, ae, f (lat.), basocytopenia (eng.), malehni broj bazofilnih leukocita, manji od normalnoga, ispod 0,5% u razmazu periferne krvi Sin. .


---BAZOFIL(LAT.), (ENG.), SIN. v. granulocit, bazofilni.


---BAZOFILAN(LAT.), basophilic (eng.), onaj koji se spremno boji bazofilnim bojama. Sin.


---BAZOFILIJAbasophilia, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. bojenje baz-nim bojama, prijemcivost odajica za bazne boje, 2. porast broja bazofilnih leukocita, bazofilna leukocitoza, 3. abnormalan porast broja eritrocita koji se boje baznim bojama, bazoeritrocitoza. Sin.


---BAZOFILNI LEUKOCIT(LAT.), basophil, basophilic leucocyte (eng.), granulirani leukocit, nepravilnoga, blijedo obojenoga jezgra, koji je uglavnome u dva režnja, sa citoplazmom koja sadrži plave granule razne velicine. bazofil. Sin.


---BAŠ(LAT.), (ENG.), SIN. v. glava.


---BAŠCICApernio, onis, f (lat.), chilblain (eng.), rekurentni, lokalizirani eritem i potkožni otok, pracen svrabom, a koji nastaje izlaganjem hladnoci, kod žena pretežno na nogama, prstima noga, a kod muškaraca na prstima ruka. ozeblina. Sin.


---BAŠLIJAacus capitata (lat.), pin (eng.), igla sa glavicom. Cesto se pogrješno u Bosni bašlijom zove i igla sigurnica, igla koja se zatvara. Sin.


---BBB(LAT.), (ENG.), SIN. v. barijera, krvnomoždana.


---BEBA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dojence.


---BEBUKurtica, ae, f (lat.), wheal (eng.), 1. lokalizirani edem, dilatacija i pojacana propustljivost kapilara na malehnome podrucju kože kružnoga oblika. šklopac, 2. punctum insectum (lat.), insect sting (eng.), mjesto uboda insekta koje je oteceno, sa dilatacijom i pojacanom propustljivošcu kapilara. Sin.


---BECARUŠEacne vulgaris (lat.), common acne (eng.), hronicna inflamatorna bolest dlaka i lojnih žlijezdi sa pojavom cibuljica po licu, vratu, grudnome košu. Žlijezde su inflamirane i mogu formirati malehne ružicaste papule koje nekad okružuju komedone, tako da promjena ima crnu tacku u sredini. Mogu se for cibe, cibuljice, akne, puhvice. Sin.


---BEDEMvallum, i, n (lat.), wall (eng.), zid, ograda, ono što jasno odvaja dvije strukture, obicno gradeno od veznoga, ali i drugoga tkiva Sin. .


---BEDRENACPimpinella saxifraga (lat.), burnet saxifrage (eng.), biljka ciji je korijen tonik, dijuretik i karminativ. oskorušica, jarcija trava. Up. anis. Sin.


---BEDRENICA1. arteria femoralis (lat.), femoral artery (eng.), glavni krvni sud za nogu koji postaje od vanjske ilijacne arterije, a nastavlja se kao poplitealna arterija, 2. Sin. v. crni prišt.


---BEDRENJACAilium, ii, n, os ilii (lat.), iliac bone (eng.), ekspanzivni gornji dio kosti kuka, os coxae. Sin.


---BEDREVICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bedrobolja,


---BEDRO(LAT.), (ENG.), SIN. v. kuk.


---BEDROBOLJAischias, adis, f (lat.), sciatica (eng.), bolni sindrom kod kojega se bol prostire od donjega dijela leda u but i potkoljenicu do pete ili prsta, preko stražnje ili vanj-ske strane noge. Najcešci je uzrok prolabirani diskus. bedrevica, išijas. Sin.


---BEDŽEL(LAT.), (ENG.), SIN. v. sifilis, endemski.


---BEHUTdeliquium, ii, n (lat.), faint (eng.), poremecaj svijesti nivoa somnolencije, omamljenost, opijenost. Sin.


---BEJTURANArtemisia vulgaris (lat.), mugworth (eng.), izgledom i mirisom nalici pelinu. Stomahik, adstringens i amarum. Ljekovito djejstvo dubiozno. Sin.


---BEKASANJEbattarismus, i, m, balbuties, ei , f, pselismus, i, m (lat.), stammering (eng.), mucanje, smetnje u govoru karakterizirane pravljenjem pauza i nemogucnošcu izgo-vora, posebno nekih suglasnika, te cestim ponavljanjem dijela rijeci. mucanje, batarizam. Sin.


---BEKASATIbalbutire (lat.), stammer (eng.), mucati, zapinjati u govoru, imati smetnje u govoru sa pravljenjem pauza, nemogucnošcu izgovora nekih suglasnika i cestim uzastopnim ponavljanjem dijelova rijeci. mucati, zadijevati jezikom. Sin.


---BEKAVACbalbus-3 (lat.), stammerer (eng.), mucavac, osoba koja zapinje u govoru, pravi pauze, ne može izgovarati neke suglasnike i cesto uzastopno ponavlja dio rijeci Sin. .


---BEKEREL(LAT.), (ENG.), becquerel (fr.), jedinica radioaktivnosti. To je kolicina materije cija je brzina transformacije 1 raspad u jednoj sekundi, l kiri = 3,7x1010 bekerela. Skr. bq Sin. .


---BEKINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. koža.


---BEKOKASTexophtalmicus-3 (lat.), exophtalmic (eng.), izražene bekokastosti. buljook, egzoftalmican. Sin.


---BEKOKASTOSTexophtalmus, i, m (lat.), id.(eng.), nenormalna protruzija ocne jabucice. proptoza, egzoftalmus. Sin.


---BEKOVINAViburnum opulus (lat.), water-elder (eng.), visoko grmlje cija se suha kora upotrebljava kao smazmolitik, narocito za smirenje grca materice i protiv skorbuta. fudika. Sin.


---BELONEFOBIJAbelonephobia, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalni strah od igala i bašlija Sin. .


---BENnaevus, i, m, spiloma, atis, n (lat.), nevus, birthmark (eng.), ogranicena, trajna, urodena lezija kože, formirana kao lahko uzdignuce, ali može biti i u ravni kože, boje u principu crne, ali su moguce i smede, mrke, crvene, rijetko plave, varijante. Postoje i depigmentirani oblici. Uvijek je na embrionalnoj osnovi, p madež, nikšaj, znamenka. Sin.


---BENDUŠKA(LAT.), (ENG.), sin. šafran. Sin.


---BENDŽILUKremedium hypnoticum (lat.), hypnotic (eng.), sredstvo koje inducira san, lijek koji djeluje proizvodeci san. Opojno sredstvo, trava, sin. hipnotik Sin. .


---BENIGANbenignus-3 (lat.), benign (eng.), bezopasan, dobrocudan, ne ponavlja se, pogodan za oporavak, suprotno od maligan. Sin.


---BENIGNOST(LAT.), benignitas, atis, f (lat,), benignity (eng.), dobrocudnost, promjena ili bolest sa dobrim ishodom, iz-ljecivost, blagost (o bolesti i tumoru). Sin.


---BENSAUKLUK(LAT.), (ENG.), SIN. v. gonoreja ili balavka.


---BENZEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. benzol.


---BENZINbenzinum, i, n (lat.), petroleum benzine (eng.), prešcišceni destilat iz petroleuma koji sadrži ugljikovodike metanske serije. Bistar, lahko ishlapljiv, karakteristicnoga mirisa, eksplozivan, upaljiv, organsko otapalo i sredstvo za cišcenje kože od masti Sin. .


---BENZOLbenzolum, i n (lat.), benzene (eng.), bezbojni, is-hlapljivi, ciklicki ugljikohidrat, C6H6, koji se dobija destilacijom kamenoga cumura. Dobro je otapalo. Ranije se upotrebljavao kao plucni antiseptik i tenicid, te lokalno protiv parazita. benzen. Sin.


---BERAT(LAT.), (ENG.), SIN. v. diploma.


---BERBER(LAT.), barber (eng.), brijac, džero, džerrah. Neki su se berberi u Bosni do skoroga vremena bavili vidanjem rana, vadenjem zuba, a narocito obrezivanjem djece (sunnece-nje). Ako je takav onda sin. sunnedžija, up. sunnetlija Sin. .


---BERI-BERIavitaminosis B1 (lat.), (eng.), id. bos. prema singaleskom, bolest uzrokovana nedostatkom tijamina, B1 vitamina, karakterizirana polineuritisom, srcanim smet-njama i otocima. U zemljama gdje se jede oguljen pirinac može imati epidemicne forme. Sin.


---BERIKATlarynx, gis, m (lat.), id.(eng.), mišicno-hrskavicni organ sa unutrašnje strane prekriven sluzavicom. Prema dolje se nastavlja na dušnik, a prema gore otvara u ždrijelo. Funkcionira kao organ glasa i sprjecava ulaz u dušnik. grkljan, gljot, krtan. Sin.


---BERILIOZAberylliosis, is, f (lat.), id.(eng.), trovanje berilijumovim parama ili oksidima. Zahvaca jetru i kožu u obliku granuloma, te pluca u obliku toksicnih ili alergicnih pneumonitisa Sin. .


---BESANinsomnis, e (lat.), sleepless (eng.), osoba koja nema sna, ne može spavati bez obzira na uzrok Sin. .


---BESANICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. nesanica.


---BESIN.ECAN, incurabilis, e (lat.), incurable (eng.), neiSin. eciv, nepristupacan lijekovima ili operaciji, obolio od bolesti kojoj nema lijeka.


---BESKICMENJACIInvertebrata, orum n (lat.), invertebrate (eng.), 1. ranije kolo životinja koje ukljucuje sve oblike životinja koje nemaju kicmu, 2. svaka pojedina životinja iz ranijega kola beskicmenjaka Sin. .


---BESPAMECEdementia, ae, f (lat.), mental deterioration (eng.), organski duševni poremecaj karakteriziran gubitkom intelektualnih sposobnosti, gubitkom pamce-nja, rasudivanja, mišljenja, te promjenama u licnosti. Može biti uzrokovana citavim nizom bolesti: infekcije, tumori, cerebrovaskularna bolest, trauma. Sin.


---BESPLODANinfecundus-3, sterilis, e (lat.), sterile (eng.), nesposoban da proizvodi potomstvo. jalov, sterilan. Sin.


---BESPLODNOSTsterilitas, atis, f (lat.), sterility (eng.), nesposobnost da se producira potomstvo, nesposobnost koncepcije, zanošenja. sterilnost. Sin.


---BESPOLANasexualis, e (lat.), asexual (eng.), onaj koji nema spola, koji ne pripada nijednome spolu Sin. .


---BESTIDANobscenus-3 (lat.), obscene (eng.), onaj koji nema srama, stida (u govoru ili ponašanju), sin. opscen Sin. .


---BESTILJ(LAT.), (ENG.), SIN. v. pekmez.


---BESVJESNOSTinconscientia, ae, f (lat.), unconsciousness (eng.), gubitak svijesti raznoga nivoa (koma, sopor, somnolencija). U principu nedostatak orijentacije u mjestu, vremenu i prema licnostima. vansebnost. Sin.


---BESVJESTANinconsciens, entis (lat.), unconscious (eng.), covjek koji pokazuje razne oblike gubitka svijesti (koma, sopor, somnolencija), U principu onaj koji nema orijentacije u vremenu, prostoru i prema licnostima, neosjetljiv, nesposoban da odgovara na stimuluse. nesvjestan. Sin.


---BET(LAT.), (ENG.), SIN. v. grk.


---BETATRON(LAT.), id.(eng.), aparat za ubrzavanje elektrona pomocu magnetske indukcije, a koji se koristi u radioterapiji Sin. .


---BETEG, SUHI(LAT.), (ENG.), SIN. v. verem.


---BETEG, VELIKI(LAT.), (ENG.), SIN. v. padavica.


---BETELAreca catechu (lat.), betel nut (eng.), sušeno sjeme biljke koja se zove ili betel ili areka orah, a koje žvacu na Dalekome Istoku. Ima parasimpatikomimeticko, antihelminticno i adstringetno svojstvo, sin. areka orah Sin. .


---BETEŽANaeger, aegra, aegrum (lat.), sick, ill (eng.), osoba koja nije zdrava u smislu definicije zdravlja (v.). bolestan, hasta. Sin.


---BETEŽNICA(LAT.), (ENG.), bolesnica, Sin. v. betežnik.


---BETEŽNIKpatiens, entis, m (lat.), aeger, aegri, m (lat.), patient (eng.), osoba koja zahtijeva medicinsku brigu i lijecenje zbog promjene u stanju zdravlja jer osjeca simptome koji kvare životnu radost. hasta, bolesnik. Sin.


---BEZBOJANincoloratus-3, achromaticus-3, decoloratus-3 (lat.), achromatic, decolorized (eng.), struktura ili tkivo koje nema definirane boje ili ostaje bez boje poslije bojenja. ahromatican, dekoloriran. Sin.


---BEZBOLANindolens, entis (lat.), indolent (eng.), onaj koji ne uzrokuje bol ili ga samo daje u jako malehnome intenzitetu. Obicno je rijec o intervenciji koja ne daje bol. indolentan. Sin.


---BEZBRADabarbatus (lat.), beardless (eng.), covjek bez brade. cosa Sin. v.


---BEZDJETNAnullipara, ae, f (lat.), id.(eng.), nerotkinja, žena koja nije radala, žena koja nije nikad iznijela trudnocu do kraja, žena bez djece. Sin.


---BEZDLAKglaber-3 (lat.), glabrous (eng.), gladak, bez uobicajenih dlaka na odgovarajucem mjestu, go Sin. .


---BEZGLASANaphonicus-3, aphonus-3 (lat.), aphonic (eng.), bez cujnoga glasa, sin. afonican. Sin.


---BEZGLAVOSTacephalia, ae, f (lat.), acephaly (eng.), urodena mahana. Dijete rodeno ustvari bez gornjega dijela glave i mozga. akefalija. Sin.


---BEZIMENanonymus-3 (lat.), anonymous, nameless (eng.), termin u anatomskoj nomenklaturi koji oznacava da neka struktura nema imena. Davao se nekim strukturama (art. innominata, linea innominata), ali se one bolje identificiraju deskriptivnim imenima Sin. .


---BEZIMENICAtruncus brachiocephalicus (lat.), brachiocephalic trunk (eng.), prva grana aorte koja se dijeli na art. carotis communis dex. i art. subclavia dex. Sin.


---BEZNOGOSTapodia, ae, f (lat.), id.(eng.), razvojna anomalija karakterizirana odsustvom jedne ili obje noge. sakatost. Sin.


---BEZOBLICAN1. deformatus-3, informis, e (lat.), deformed (eng.), izoblicen, grdoban, deformiran, izgubio svoj anatomski oblik, ne posjeduje stalnu formu, 2. amorphus-3 (lat.), shapeless (eng.), ne javlja se u tipicnim oblicima, ne dolazi u kristalnome obliku. amorfan. Sin.


---BEZOSJECAJANindolens, entis, (lat.), indolent (eng.), 1. id. bezbolan ( Sin. v.), 2. onaj koji nema emocionalnoga reagira-nja u smislu bezosjecajnosti (v.).


---BEZOSJECAJNOSTindolentia, ae, f (lat.), indolence (eng.), ne posjedovanje normalnoga emotivnoga reagiranja, emocionalna tupost, neosjetljivost, tromost, lijenost, nehat, nemar. indolencija. Sin.


---BEZRODNOSTsterilitas, atis, (lat.), sterility (eng.), osoba koja ne može imati potomstva, bilo da nikada nije imala potomstva, bilo da je nekada ranije imala djecu, ali je sada u stanju kada to ne može imati Sin. .


---BEZUBOSTurodena, anodontia, ae, f (lat.), id.(eng.), urodeni nedostatak svih zuba. Vrlo je rijetka. anodoncija, agomfijaza. Sin.


---BEZUHOSTanotia, ae, f (lat.), ind.(eng.), urodeni nedostatak vanjskoga uha. culavost. Sin.


---BEZUSNOSTacheilia, ae, f (lat.), id.(eng.), urodeni nedostatak, obicno gornje usne Sin. .


---BEZVODANanhydricus-3 (lat.), anhydrous (eng.), bez vode ili bez dovoljno vode. anhidrican. Sin.


---BEZVREMENA ŽENA(LAT.), (ENG.), žena sa amenorejom ( Sin. v.).


---BEŠ KAMEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. cink sulfat.


---BEŠCUSTVO(LAT.), (ENG.), SIN. v. anestezija.


---BEŠCUTANinsensibilis, e, anestheticus-3 (lat.), insensible, anesthetic (eng.), onaj koji ne osjeca dodirne i bolne podražaje. anestetican. Sin.


---BEŠCUTNOSTapathia, ae, f (lat.), apathy (eng.), nedostatak osjecaja, emocija, ravnodušnost, sin. apatija Sin. .


---BEŠIKA AUTONOMNA(LAT.), autonomous bladder (eng.), tip neurogene bešike zbog lezije u cauda aequina, conus medullaris, sakralnim korijenima ili nervus pelvicusu, a karakterizirana je gubitkom osjecaja pune bešike, refleksnom aktivnošcu, nesposobnošcu da se zapocne burenje i inkontiencijom. Može se praznit Sin.


---BEŠIKAvesica, ae, cystis, is, f (lat.), bladder (eng.), mjehur, cista, vreca, u principu mjehurasti organ, membranozna vreca, odnosno mjesto gdje se skuplja sekret ili eksudat, tvorevina sa relativno tankim zidom, koja sadrži tecan materijal. Ako nije pobliže oznaceno misli se na mokracnu bešiku. mjehur, cista, Sin.


---BEŠIKA, ATONICNA NEUROGENA(LAT.), atonic neurogenic bladder (eng.), vida se kod destrukcije senzornih niti izmedu mokracne bešike i kicmene moždine. Izostaje kontrola mokracne bešike, gubitak osjecaja i potrebe za pražnje-njem, pa je dilatacija bešike jaka, a velika kolicina rezi-dualne mokrace. tabeticna bešika, paraliticna bešika. Sin.


---BEŠIKA, AUTOMATSKA(LAT.), automatic bladder (eng.), neurogena bešika nastala kompletnom transekcijom kicmene moždine iznad njenih sakralnih segmenata, a karakterizirana je gubitkom refleksa mokrenja, velikom kolicinom rezidualne bureži i spontanim, nevoljnim, naglim burenjem, odnosno pražnjenjem bešike bez refleksna bešika. Sin.


---BEŠIKA, IRITABILNA(LAT.), irritable bladder (eng.), stanje kod nervoznih žena, karakterizirano cestim kontrakcijama, udruženim sa cestim pražnjenjima. Sin.


---BEŠIKA, MOKRACNAvesica urinaria (lat.), bladder (eng.), neparni šuplji organ koji služi kao receptakulum za burež koja u nju dolazi putem dva uretera, mokracnjaka, a izlazi jednom uretrom. mokracni mjehur. Sin.


---BEŠIKA, NEUROGENAvesica neurogenes (lat.), neurogenic bladder (eng.), svako stanje disfunkcije mokracne bešike uzrokovano oštecenjem centralnoga ili perifernoga nervnoga sistema, gdje spada automatska bešika, autonomna bešika, neurogena atonicna bešika. Sin.


---BEŠIKA, ŽUCNAvesica fellea (lat.), gallbladder (eng.), kruškoliki, neparni organ na bazi jetre, smješten izmedu desnoga i lobus kvadratusa, a služi kao receptakulum za žuc. Izvodni joj se kanal, ductus cysticus, cystic duct, produžuje sa njenog vrata da bi se udružio sa ductus hepaticus u ductus chledochus. žucni mjehur, holecista, žucna kesa, žucnjak. Sin.


---BEŠLJIV(LAT.), (ENG.), SIN. v. šupljikast.


---BIBAVICAfluctuatio, onis, f (lat.), fluctuation (eng.), kretnje u obliku talasa tecnosti u nekoj zatvorenoj tjelesnoj šupljini poslije udarca o njen zid, talasanje, undulacija, sin. libanje, fluktuacija 2. Sin.


---BIBERPiper nigrum (lat.), pepper (eng.), biljka ciji plod, crni biber, black pepper, guljenjem postaje bijeli biber, white pepper, cime bijeli postaje nešto blaži i profinjenijega ukusa. Upotrebljava se u kulinarstvu, a farmakološki sadrži piperin, cijom zaslugom biber postaje rubefacijens, dija Sin. v.


---BICflagellum, i, n (lat.), whip (eng.), duga, pokretna projekcija nalik na bic, koja izlazi iz odajice, a služi kao lokomotorni aparat. Posjeduju ga spermatozoidi, bakterije, protozoe. kandžija. Sin.


---BICKIJAscalpellum, i n (lat.), scalpel (eng.), malehni hirurški nož sa ravnom drškom i obicno sjecivom koje se može zamijeniti. skalpel. Sin.


---BICVAfasciculus, i, m (lat.), fascicle (eng.), opci termin za malehni svežanj nervnih, mišicnih ili tetivnih niti. snopic. Sin.


---BIDŽA(LAT.), (ENG.), SIN. v. patuljak.


---BIFOKALANbifocalis, e (lat.), bifocal (eng.), 1. onaj koji ima dva žarišta, dva fokusa, 2 (o naocalama) kombinirana sociva, gdje je manje, donje, smješteno ispod centra vecega, služi za citanje, a vece je za udaljeniji vid Sin. .


---BIFOKALNE NAOCALE(LAT.), (ENG.), SIN. v. bifokalan 2.


---BIFURKACIJAbifurcatio, onis, f (lat.), bifurcation (eng.), rahle, racva, racvanje, grananje, podjela u 2 ogranka, mjesto gdje ona nastaje, sin. raklja. Sin.


---BIGEMINALANbigeminus-3 (lat.), bigeminal (eng.), ako se pojavljuje u paru, kao blizanac, dešava se udvojeno (o pulsu) Sin. .


---BIGEMINIJAbigeminia, ae, f (lat.), bigeminy (eng.), situacija koja nastaje u parovima, narocito dva otkucaja pulsa u brzome slijedu jedan iza drugoga Sin. .


---BIHEVIORISTA(LAT.), behaviorist (eng.), psiholog koji slijedi bihevioristicku školu. V. biheviorizam Sin. .


---BIHEVIORIZAM(LAT.), behaviorism (eng.), psihološka škola J.B. Watsona koja ignorira neprimjetljive mentalne porive, ideje i emocije, a bazira se na akcijama pojedinaca koje mogu biti predmet direktne opservacije. Popularna narocito u SAD Sin. .


---BIJAS(LAT.), bias (eng.), 1. sistematska grješka u procesu mjere-nja, 2. razlika izmedu ocekivane vrijednosti posmatraca i stvarne parametarske vrijednosti koja se dobije Sin. .


---BIJEGfuga, ae, f (lat.), id.(eng.), potreba neke osobe da se nekuda uputi bez jasnoga i odredenoga cilja. To je neocekivana, nerazumna i, u vecini slucajeva, akcija ogranicenoga trajanja. Bijeg prati parcijalna ili totalna amnezija nakon koje ponašanje izleda potpuno normalno. fuga. Sin.


---BIJELalbicans, antis, albus-3 (lat.), white (eng.), onaj koji reflektira sve zrake spektra, obratno od crn. zerdast. Sin.


---BIJELA MASA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bijela mozgovnica.


---BIJELA MOZGOVNICAsubstantia alba cerebri (lat.), white matter (eng.), bijelo nervno tkivo koje se sastoji od konduktivnoga aparata mozga i kicmene moždine, a cine ga mijelinizirane nervne niti. bijela masa. Sin.


---BIJELA PERDAcataracta, ae f (lat.), cataracta (eng.), djelomican ili kompletan opacitet na socivu jednoga ili oba oka, što kvari vid i dovodi do sljepila. ocinja perda, bijela, katarakta, biona 2. Sin.


---BIJELA TREPONEMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. treponema.


---BIJELA1. staphyloma, atis, n (lat.), id,(eng.), protruzija kornee ili sklere, oivicena sa uvealnim tkivom, obicno uslijed inflamacije. Nalici na zrno grožda. stafiloma, 2. Sin. v. bijela perda.


---BIJELI CVIJETfluor albus, leukorrhoea, ae, f (lat.), whitish discharge (eng.), bjelicasti iscjedak iz vagine i uterusa kod žena. Sin.


---BIJELI KEDARThuja occidentalis (lat.), white cedar (eng.), drvo koje spada u rod Thuja koje je jako otrovno. Od njega su se koristili svježi vrhovi kao dijuretik, antipiretik, sudorifik i emenagog Sin. .


---BIJELJENJE ZUBA(LAT.), coronal bleaching (eng.), upotreba hemijskih sredstava za uklanjanje bojenja sa dentina zubne krune avitalnih zuba ili onih koji su obojeni egzogenim pigmentom Sin. .


---BIJELKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. uš, bijela.


---BIJELO KRVNO ZRNOleucocytus, i m (lat.), leucocyte (eng.), zreli oblici bijele krvne vriježe koji se nalaze u perifernoj krvi: neurofilni, eozinofilni i bazofilni leukociti, limfociti i rijetko, monociti. leukocit. Sin.


---BIJESfuriae, arum, f (lat.), fury, rage (eng.), pomama, specificno ponašanje karakterizirano velikom jarošcu, ljutnjom koja osobu tjera na nekontrolirane postupke Sin. .


---BIJESANrabidus-3, furiosus-3 (lat.), raged, rabid (eng.), 1. osoba zahvacena bjesnilom, rabies, 2. osoba koja pokazuje znake velike jarosti, ljutnje, koja je tjera na nekontrolirane postupke Sin. .


---BIKONKAVANbiconcavus-3 (lat.), biconcave (eng.), onaj koji je obostrano, sa suprotnih strana, udubljen, ulegnut. Sin.


---BIKONVEKSANbiconvexus-3 (lat.), biconvex (eng.), onaj koji ima dvije izbocene površine na suprotnim stranama. Sin.


---BIKUSPIDALANbicuspidalis, e (lat.), bicuspid, bicuspidal (eng.), 1. (o zubu) koji ima dva korijena, dva šiljka, dvije kvržice, 2. (o zalisku srca), koji ima dva lista, dva jezicka, dva jedra. Sin.


---BILATERALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. obostran.


---BILHARZIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. šistostoma.


---BILHARZIOZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. šistosomijaza.


---BILIGENEZAbiligenesis, is, f (lat.), id.(eng.), nastanak, stvaranje i produkcija žuci. Sin.


---BILIJARANbiliaris, e (lat.), biliary (eng.), pripada žuci, žucnim vodovima ili žucnoj bešici. žucni. Sin.


---BILIJARNI TRAKTtractus biliaris (lat.), biliary tract (eng.), sistem organa zadužen za provodenje i magaziniranje žuci: intra i ekstrahepaticni žucni vodovi (ductus hepatici, ductus cysticus, ductus choledochus) i žucna bešika Sin. .


---BILIRUBIN(LAT.), id.(eng.), žucni pigment nastao iz biliverdina daljom degradacijom hema iz hemoglobina Sin. .


---BILIRUBINEMIJAbilirubinaemia, ae, f (lat.), bilurubinemia (eng.), prisustvo bilirubina u krvi, obicno u vecoj kolicini. Sin.


---BILIRUBINURIJAbilirubinuria, ae, f (lat.), id.(eng.), prisustvo bilirubina u bureži. Sin.


---BILIVERDIN(LAT.), id.(eng.), zeleni pigment, C33H34O6N4, koji nastaje katabolizmom hemoglobina kao pocetni pigment i prelazi u bilirubin Sin. .


---BILJE, VELIKO(LAT.), (ENG.), SIN. v. kurjaca.


---BILJEGstigma, atis, n, sigillum, i, n (lat.), stigma, seal, mark (eng.), 1. svaki psihicki i fizicki znak ili posebnost koja vodi identifikaciji individue ili dijagnozi nekoga stanja, 2. purpuralne ili hemoragicne lezije na stopalima i šakama koje nalice raspinjanju na krst u kršcanskoj tradiciji, 3. mjesto ulaska elektricne s žig. Sin.


---BILJKA, LJEKOVITAherba medicinalis (lat.), medicinal herb (eng.), biljka koja sadrži sastojke koji djeluju u smislu lijecenja, sprjecavanja i ublažavanja bolesti ili njenih simptoma. Sin.


---BILJNA OSNOVA(LAT.), alkaloid (eng.), velika grupa azotnih spojeva, farmakološki aktivnih supstancija, nadenih u biljkama. Taj se termin proširuje i na sintetske supstancije primarno nadene u biljkama (kofein, morfin i sl.). alkaloid, paluž, palužina. Sin.


---BILJOŽDERphytophagus, i, m (lat.), herbivore (eng.), onaj koji se hrani biljnom hranom. fitofag, herbivor. Sin.


---BILJUR(LAT.), (ENG.), SIN. v. kristal.


---BILO(LAT.), (ENG.), SIN. v. damar.


---BILOKULARANbilocularis, e (lat.), bilocular (eng.), onaj koji ima dva dijela, dva prostora, dvije odaje, nalazi se na dva mjesta Sin. .


---BIMAKSILARANbimaxillaris, e (lat.), bimaxillary (eng.), onaj koji pripada ili zahvata obje vilice, cehneta Sin. .


---BIMANUALANbimanualis, e (lat.), bimanual (eng.), ono što se radi, izvodi sa dvije ruke (npr. bimanualan pregled) Sin. .


---BINAURALANbinauralis, e (lat.), binaural (eng.), onaj koji pripada obim ušima. Sin.


---BINOKULARANbinocularis, e (lat.), binocular (eng.), (vid.) sa oba oka, (mikroskop) sa dva okulara, onaj kojim se može posmatrati sa oba oka Sin. .


---BINUKLEACIJAbinucleatio, onis, f (lat.), binucleation (eng.), nastanak dva jezgra u jednoj odajici za vrijeme njihove diobe, dok još nije nastala dioba citoplazme Sin. .


---BINUKLEARANbinuclearis, e (lat.), binuclear (eng.), onaj koji ima 2 jezgra Sin. .


---BIOAKTIVANbioactivus-3 (lat.), bioactive (eng.), onaj koji ima efekt na živo tkivo ili izaziva njegovu reakciju Sin. .


---BIOAMINI(LAT.), (ENG.), SIN. v. amini, biogeni.


---BIOCENOZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. životna zajednica.


---BIOELEKTRICITET(LAT.), bioelectricity (eng.), elektricni fenomeni, napon koji je pojavljuje na živim tkivima, najprije na nervnome i mišicnome. To je struja koja se generira na odajickoj membrani pomocu akcionih potencijala i služi depolarizaciji membrane u blizini, cime se omogucava ponavljanje pote akciona struja, bioelektricna struja. Sin.


---BIOELEKTRICNA STRUJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bioelektricitet.


---BIOFAGIJAbiophagismus, i, m (lat.), biophagism (eng.), konzumacija i apsorpcija žive materije Sin. .


---BIOFIZIKAbiophysica, ae, f (lat.), biophysics (eng.), aplikacija metoda i teorija fizike u rješavanju bioloških problema Sin. .


---BIOGEOGRAFIJAbiogeographia, ae, f (lat.), biogeography (eng.), naucno ispitivanje geografske distribucije živih organizama Sin. .


---BIOHEMIJA(LAT.), biochemistry (eng.), nauka koja proucava hemiju životnih procesa organizma, fiziološka hemija Sin. .


---BIOKAsclera, ae, f (lat.), id.(eng.), tvrda, bijela, vanjska ovojnica oka koja prekriva stražnjih pet šestina površine, a naprijed se nastavlja na rožnjacu. bionjaca. Sin.


---BIOLIZAbiolysis, is, f (lat.), id.(eng.), hemijska dekompozicija organske materije akcijom živih organizama Sin. .


---BIOLOG(LAT.), biologist (eng.), educirana osoba koja se bavi biologijom kao zanimanjem i naucnim interesom Sin. .


---BIOLOGIJAbiologia, ae, f (lat.), biology (eng.), nauka o životu uopce, nauka koja se bavi fenomenom života i živih organizma. Sin.


---BIOLOGIJA, MOLEKULARNAbiologia molecularis (lat.), molecular biology (eng.), nauka koja se bavi molekular-nim strukturama i dogadajima na nivou odajice, što leži u osnovi bioloških procesa, ukljucujuci i odnose medu ge-nima. Sin.


---BIOLUMINISCENCIJA(LAT.), bioluminiscence (eng.), luminiscencija zbog hemijskih reakcija živih organizama, narocito emisija svjetla kao posljedica oksidacije toplinski stabilnoga supstrata (luciferin) u prisustvu toplinski senzitivnoga enzima (luciferaza). Sin.


---BIOMASAbiomassa, ae, f (lat.), biomass (eng.), ukupno biljno i životinjsko tkivo živih organizama odredene regije, posmatrano zajedno Sin. .


---BIOMEMBRANAbiomembrana, ae, f (lat.), biomembrane (eng.), bilo koja opna, cahura živoga organizma, narocito ona koja se ponaša kao polupropusna opna Sin. .


---BIOMETRIJAbiometria, ae, f (lat.), biometry (eng.), 1. aplikacija statistickih metoda u biologiji, medicini i poljoprivredi. biostatistika, 2. racunanje dužine života kod životnoga osiguranja. Sin.


---BIONA1. coloboma, atis, n (lat.), id.(eng.), urodeno odsustvo ili defekt nekoga ocnoga tkiva, što može biti u rasponu od malehne jamice na optickome disku do velikih defekata irisa, 2. Sin. v. katarakta ili bijela perda.


---BIONJACA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bioka


---BIOPSIJAbiopsia, ae, f (lat.), biopsy (eng.), vadenje i ispitivanje, obicno jako malehnog komadica tkiva iz živoga ili mrtvoga organizma, raznim tehnikama, a u cilju postavljanja tacne dijagnoze. Sin.


---BIOPSIJA, ASPIRACIONAbiopsia aspirationis (lat.), aspiration biopsy (eng.), biopsija kod koje se tkivni uzorak za ispitivanje dobije aspiracijom. Sin.


---BIOPSIJA, ENDOSKOPSKAbiopsia endoscopica (lat.), endoscopic biopsy (eng.), biopsija kod koje se tkivni uzorak dobije endoskopskim pregledom, ako se dijagnoza ne može kompletirati samom endoskopijom. Sin.


---BIOSINTEZAbiosynthesis, is, f (lat.), id.(eng.), izgradnja hemijskih spojeva u fiziološkim procesima živih organizama Sin. .


---BIOSTATISTIKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. biometrija 1.


---BIOTIN(LAT.), id.(eng.), vitamin H, koenzim R. CH2.CH.NH.CO. NH.CH.(CH3)4 COOH, dio vitaminske B grupe. Široko rasprostranjen. Ishranom svježim jajima nastaje deficijencija biotina, jer se veže za avidin ( Sin. v.). Hraneci jedinke sa nekuhanim jajima zbog avidina nastaje paraliza stražnjih noga, dermatitis, celavost itd.


---BIOTOKSIKOLOGIJAbiotoxicologia, ae, f (lat.), biotoxicology (eng.), nauka o otrovima koje proizvode živi organizmi, njhovome djelovanju, otkrivanju i lijecenju stanja nasta-lih njihovim djejstvom Sin. .


---BIOTOKSINbiotoxinum, i, n (lat.), (eng.), biotoxin (eng. ), bilo koja otrovna supstancija koja se proizvodi od živoga organizma Sin. .


---BIPARIJETALANbiparietalis, e, (lat.), biparietal (eng.), onaj koji pripada objema tjemenim kostima, objema tjemenim kvrgama Sin. .


---BIPARTITANbipartitus-3 (lat.), bipartite (eng.), onaj koji ima dva dijela, dva odjeljka, dvostruk. Sin.


---BIR-ILADŽ(LAT.), (ENG.), jedini lijek, Sin. v. lijek.


---BISEKSUALANbisexualis, e (lat.), bisexual (eng.), osoba koja upražnjava ili pokazuje biseksualnost. Sin.


---BISEKSUALNOSTbisexualitas, atis, f (lat.), bisexsuality (eng.), 1. pravi hermafroditizam, stanje u kojem indviduum ima gonade oba spola, 2. osoba koja ima fenotipske osobine i manire ponašanja oba spola, 3. želja za seksualnim kontaktom sa oba spola, 4. prisustvo psiholoških osobina oba spola na istoj individui. Sin.


---BISINOZAbyssinosis, is, f (lat.), id.(eng.), plucna bolest koja nastaje kod radnika sa pamukom zbog udihanja tekstilne prašine. Karakterizirana je akutnom i hronicnom fazom. U akutnoj fazi se javlja sipnja poslije povratka na posao nakon kratkoga odsustva, a hronicni oblik daje stalnu sipnju Sin. .


---BISTARclarus-3 (lat.), clare (eng.), 1. jasan, providan, bez zamucenja, bez raspršenih cestica koji ga cine mutnim, 2. pren. (o mentalnoj sposobnosti), pametan, uman, brzoreagujuci, onaj koji lahko shvaca. jasan. Sin.


---BISTRENJEdecantatio, onis, f (lat.), decantation (eng.), odlijevanje bistroga dijela tecnosti poslije taloženja od sedimenta, sin. dekantacija. Sin.


---BISTRINAluciditas, atis, f (lat.), lucidity (eng.), kvalitet ili stanje da se ima bistra glava, spremna na brzu reakciju, brzo razmišljanje i pronalaženje pametnoga rješenja. lucidnost. Sin.


---BITEMPORALANbitemporalis, e (lat.), bitemporal (eng.), onaj koji pripada objema sljepoocnim kostima, koji se nalazi na oba slijepa oka Sin. .


---BITUNIKABetonica officinalis (lat.), wood betony (eng.), biljka ciji se korijen ranije upotrebljavao kao adstringens, aromatik, emetik i katartik Sin. .


---BIVENTRIKULARANbiventricularis, e (lat.), biventricular (eng.), onaj koji pripada ili zahvaca obje komore srca. Sin.


---BIZMUTbismuthum, i, n (lat.), bismuth (eng.), srebreno bijeli metal, atomski broj 83, atomske težine 208,980, simbol Bi. Soli su se upotrebljavale kod isindicnih bolesti želuca i crijeva, te za lijecenje frenjka. Poslije uvodenja antibiotika upotreba je znatno reducirana. Sin.


---BJELANCEalbumen, inis, n (lat.), egg white (eng.), bijelo prozirni dio jajeta, koji sadrži bjelancevine, ali ne sadrži zametak. Sin.


---BJELANCEVINAalbumen, inis, u, proteinum, i, n (lat.), protein (eng.), bilo koja grupa kompleksnih organskih spojeva, koji sadrže C,H,N i cesto S. Široko su rasprostranjeni kod biljki i životinja kao gradivni elementi, a uvijek prisutni elemenat je N. Bjelancevine su glavni sastojni elementi protoplazme i jezgre svih odajica protein. Sin.


---BJELANCEVINASTproteinicus-3 (lat.), proteinic(eng.), .), onaj koji je napravljen od bjelancevina ili pripada bjelance-vinama. Sin.


---BJELICA, CHLOROSIS, is, f (lat.), id.(eng.), hipohromna anemija mladih djevojaka, narocito prisutna u 19. vijeku, danas uglavnom nepoznata. hloroza. Sin.


---BJELICASTalbidus-3 (lat.), whitish (eng.), karakteristika strukture koja nije sasvim, sade bijela, nego je svjetlija od okoline, više nego što je normalno Sin. .


---BJELILO, ŽIVINOHydrargyrum bicholatum corrosivum (lat.), mercury bichloride (eng.), HgCl, kristali ili bijeli prah. Težak otrov. Nekad se upotrebljavao za lijecenje frenjka ili za bijeljenje lica (cersa). siridžik. Sin.


---BJELINA1.vitiligo, inis, f (lat.), (eng.), id., pigmentna anoma-lija, obicno progresivna, koja se manifestira bezpigmentnim dijelima kože, a koje su bijele u odnosu na drugu kožu. Okružene su hiperpigmentnim rubovima. Za razvoj je potrebna dominantno nasljedna predispozicija, 2. lunula, ae (lat.), Sin. .


---BJELOKAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. gips.


---BJELOTOKfluor albus (lat.), leukorrhea (eng.), bjelicasti, tecni, gusti iscjedak iz vagine i šupljine materice. bijeli cvijet. Sin.


---BJESNILOrabies, ei, f (lat.), id.(eng.), akutna infektivna bolest centralnoga nervnoga sistema, koja zahvaca gotovo sve sisare, pa i covjeka, a uzrokovana je rabdovirusom i obicno diseminirana kontaktom sa pljuvackom obo-ljelih. Zato je ujed macke, psa, vuka, vjeverice i lisice opasan za razvoj pomama, mama, hidrofobija, steklina, hudobica. Sin.


---BJEŽANJEfuga, ae, f (lat.), fugue (eng.), nagli odlazak iz sredine u kojoj se živi kao posljedica patološkoga poremeceja ili reakcije na narušenu i socijalnu sredinu, sin. fuga, bijeg Sin. .


---BLAGmitis, e, blandus-3 (lat.), mild (eng.), (o bolesti), situacija kad je bolest lahka, slabo izražena, bez teških simptoma i komplikacija, prolazi brzo, (o karakteru) ugodan, miran, bez žestokih reakcija Sin. .


---BLANDA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cviljak 1.


---BLANDAVpapulosus-3 (lat.), papular (eng.), onaj koji se sastoji od blandi, papula, ili je njima karakteriziran Sin. .


---BLAST, POVREDA(LAT.), blast injury (eng.), povreda zbog udarca zracnoga vala visokoga pritiska nastalog eksplozijom u obliku kontuzije pluca i akutne kompresije grudnoga koša (zracni blast, air blast), ili zbog udara vodenoga vala uslijed jake podvodne eksplozije u obliku krvarenja i perforacije š Sin. .


---BLAST, SOLIDNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. blast povreda.


---BLAST, VODNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. blast povreda.


---BLAST, ZRACNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. blast povreda.


---BLASTOCELA(LAT.), (ENG.), SIN. v. blastula.


---BLASTOCITblastocytus, i, n (lat.), blastocyte (eng.), embrionska odajica koja se još nije diferencirala Sin. .


---BLASTODERM(LAT.), (ENG.), SIN. v. blastula.


---BLASTOMAblastoma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor sastavljen od embrionalnih odajica onda kada se još nisu, ili se tek pocinju, diferencirati Sin. .


---BLASTOMIKOZAblastomycosis, is, f (lat.), id.(eng.), 1. infestacija organizma glijivicom Blastomyces, 2. opci termin za infestaciju gljivicama koje nalice na gljivice kvasca, maje Sin. .


---BLASTOPORAblastoporus, i, m (lat.), blastopore (eng.), otvor na primarnome crijevu embriona u stanju gastrule Sin. .


---BLASTULAblastula, ae, f (lat.), (eng.), id., stepen razvoja ploda. Mjehurasta struktura koja sadrži jedan sloj odajica (blastoderm, supka) koji okružuje kavitet napunjen tecnošcu (blastocela). Stadij mješcica. Sin.


---BLASTULACIJAblastulatio, onis, f (lat.), blastulation (eng.), stadij razvoja ploda. Prelazak iz morule u blastulu, formiranjem centralne šupljine (blastocela). Sin.


---BLATO, LJEKOVITOpeloidum, i, n, lutum, i, n (lat.), peloid (eng.), blato koje se koristi za terapeutske svrhe u obliku lijepljenja po citavome tijelu, odnosno po dijelu tijela. Mineralnoga je porijekla, sa ljekovitim svojstvima. Sin.


---BLAŽILAremedia demulcentia (lat.), demulcents (eng.), 1. sredstva koja ublažuju reakciju na isindicnoj ili abradiranoj površini, 2. smirujuca sluzava ili zejtinjava sredstva za lokalnu aplikaciju. lenitivi. Sin.


---BLEFAREKTOMIJAblepharectomia, ae, f (lat.), blepharectomy (eng.), hirurška ekscizija neke lezije ocnih kapaka Sin. .


---BLEFARIZAMblepharismus, i, m (lat.), blepharism (eng.), spazam ocnih kapaka koji se manifestira treptanjima Sin. .


---BLEFAROADENITISblepharoadenitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija Maibomovih žlijezdi u ocnim kapcima Sin. .


---BLEFAROADENOMAblepharoadenoma, atis, n (lat.), id.(eng.), adenoma ocnih kapaka, tacnije žlijezdi u njima Sin. .


---BLEFAROKLONUSblepharoclonus, i, m (lat.), id.(eng.), klonicni grc orbikularnoga mišica oka koji se javlja kao ucestalije treptanje Sin. .


---BLEFAROKONJUNKTIVITISblepharoconjunctivitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija ocnih kapaka i vežnjace oka. Sin.


---BLEFARORAFIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. tarzorafija.


---BLEFAROSPAZAMblepharospasmus, i, m (lat.), blepharospasm (eng.), tonicki spazam m. orbicularis oculi što proizvodi manje ili više potpuno zatvaranje rimae oculi Sin. .


---BLEFAROTOMIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. tarzotomija.


---BLENHyosciamus niger (lat.), hyosciamus (eng.), ljekovita i otrovna zeljasta biljka sa cahurama ploda. List, folium Hyosciami i sjeme, semen Hyosciami, sadrže antiholinergicne alkaloide, hioscimin, scopolamin, koji se upotrebljavaju kao sedativi i spazmolitici. Sin.


---BLENDA(LAT.), shutter (eng.), zastor, perda, dijafragma sa otvorom koji se po želji širi i sužava. S njom se regulira širina snopa svjetlosnih ili rendgenskih zraka. Sin.


---BLENORAGIJAblenorrhagia, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. svako obilno izlucivanje sluzi, sin. glenotok, blenoreja, 2. ranije ime za bensaukluk, balavku, gonoreju. Sin.


---BLENOREJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. glenotok i blenoragija.


---BLIHANJEdiarrhoea, ae, f (lat.), diarrhea (eng.), abnormalna ucestalost i mehka do vodenasta konzistencija stolice. Ovaj termin najviše odgovara cestim vodenastim stolicama. krupa, proljev, driskavica, ishod, dijareja. Sin.


---BLIJEDpallidus-3 (lat.), pale (eng.), beskrvan, osnovne boje (lice, organ), kad je izgubljena krv, a time i njena boja, koja daje doprinos osnovnoj boji organa ili tkiva i daje mu crvenkast, odnosto ružicast, zdrav izgled. Sin.


---BLIJEDA TREPONEMATreponema pallidum (lat.), pallid treponema (eng.), uzrocnik veneralnoga, neveneralnoga i kongenitalnoga oblika frenjka kod ljudi Sin. .


---BLISTAVrutilans, antis (lat.), shining (eng.), kvalitet neke strukture da svoju glatkocom odbija svjetlo i izgleda kao da bliješti, blista (npr. blistave oci) Sin. .


---BLIZANAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. blizne.


---BLIZANCADgemelli, orum, m (lat.), twins (eng.), djeca rodena iz jedne trudnoce i razvijena iz jednog ili dva jajeta, ali oplodena u isto vrijeme. dvojci, bliznad. Sin.


---BLIZANCAD(LAT.), dvojajna, dizygotic twins (eng.), obicno dvoje, ali i više, djece koja se razvijaju iz dva odvojena jaja, oplodena u isto vrijeme. Medusobno su razliciti i raznoga spola. bliznad dvojajna. Sin.


---BLIZANCAD(LAT.), jednojajna, monozygotic twins (eng.), obicno dva, ali i više, djece koja se razvijaju iz jednoga oplodenoga jajeta. Zato su medusobno jako slicni i istoga spola. bliznad jednojajna. Sin.


---BLIZANCAD, SIJAMSKA(LAT.), conjoined twins, siamese twins (eng.), jednojajna blizancad, medusobno spojena. Razmjere spajanja su razlicite, od dvije razvijene individue spojene površnom konekcijom razlicite velicine, do situacije u kojoj je jedan malehni dio tijela dupliciran ili se radi o malehnoj nekompletno razvijenoj bliznad sijamska. Sin.


---BLIZANKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. blizne.


---BLIZINAproximitas, atis, f (lat.), proximity (eng.), kaže se o organu, strukturi, tkivu, odajici, ako su smješteni neposredno uz drugu strukturu. Termin znaci i blizinu po krvi, srodstvo, proximity of blood relationship, blizina srodstva, proximity of relationship. Sin.


---BLIZNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. blizne.


---BLIZNADgemelli, orum, m (lat.), twins (eng.), dva potomka rodena u istome porodu, razvijena iz jednoga (jednojajna bliznad) ili dva jajeta (dvojajna bliznad). blizancad. Sin.


---BLIZNEgemellus, i, m (lat.), twin brother, twin sister (eng.), jedno od djece rodenih kao jednojajna ili dvojajna blizancad. Muško je blizne, blizanac, žensko blizna, blizanka, bliznad za oboje Sin. .


---BLIŠTEVINAphotopsia, ae, f (lat.), photopsy (eng.), osjecaj svjetla i blijeska zbog retinalne iritacije Sin. .


---BLJEDILOpallor, oris, m (lat.), paleness (eng.), pojava da je lice jako blijedo, izgubilo svoju karakteristicnu ružicastu boju, koja nastaje dobrom krvnom prožetošcu Sin. .


---BLJUKeruptio, onis, f (lat.), outbreak (eng.), 1. izbijanje, pojavljivanje, nagla erupcija, 2. vidljive eflorescencije po koži zbog bolesti, narocito kod osipnih bolesti i kad su nastale naglo. egzantem. Sin.


---BLJUVANJEvomitus, us, m, emesis, is, f (lat.), vomiting (eng.), snažna ekspulzija sadržaja želuca kroz usta i nos napolje. povracanje. Sin.


---BLJUVANJE, CEREBRALNOvomitus cerebralis (lat.), cerebral vomiting (eng.), spontano bljuvanje bez stuživanja, gadenja. Sin.


---BLJUVANJE, FEKALNOvomitus fecalis, miserere (lat.), stercoraceous vomiting (eng.), bljuvanje fekalnoga sadržaja što se može vidjeti kod terminalnih stanja crijevne opstrukcije. Sin.


---BLJUVANJE, PERIODICNOvomitus recurrentis (lat.), cyclic vomiting (eng.), bljuvanje koje nastaje u intervalima, narocito kod djece. Sin.


---BLJUVATIvomire (lat.), vomit (eng.), izbacivati sadržaj želuca napolje kroz usta. povracati, rigati. Sin.


---BLOKobstructio, onis, f (lat.), block (eng.), 1. opstrukcija, zacepljenje, prekid prenosa, protoka ili provodenja, prestanak sinteze, 2. regionalna anestezija prekidom provodenja impulsa bola kroz nervno vlakno Sin. .


---BLOK, ATRIOVENTRIKULARNI(LAT.), atrioventricular block (eng.), oblik poremecaja prostiranja impulsa kroz srcani mišic koji nastaje bilo kojim uzrokom remecenja provodljivosti kroz provodni sistem (nodus sinus atrialis, Hissov snop, njegove grane). Stanje može biti permanentno ili paroksizmalno Sin. .


---BLOK, SRCANI(LAT.), hearth block (eng.), poremecaj provodljivosti impulsa ekscitacije kroz srcani mišic. Najviše se odnosi na atrioventrikularni blok. Sin.


---BLOKADAobstructio, onis, f (lat.), blocade (eng.), 1. veza-nje receptora da bi se sprijecio efekt hormona ili neurotransmitera na odajicku opnu, 2. (u histohemiji), hemij-ska reakcija koja modificira neke hemijske grupe, blokira bojenje tkiva, 3. Sin. v. blok 1 i 2.


---BLOKER(LAT.), blocker (eng.), sredstvo koje prekida djejstvo, opstruira prolaz, zauzima receptore i cini ih nesposobnim. Sin.


---BLOKER, ALFA(LAT.), alpha blocker (eng.), lijek, sredstvo koje inducira blokadu alfa adrenergicnih receptora Sin. .


---BLOKER, BETA(LAT.), beta blocker (eng.), lijek koji inducira blokadu beta 1 i beta adrenergicnih receptora Sin. .


---BLONJAamnion, ii, n (lat.), amnion (eng.), tanka, ali cvrsta, opna koja obavija plod i sadržava osim ploda i amnionsku tecnost. Ekstraembrionalna je i granici prema vani sa horionom. amnion, ovoj. Sin.


---BLUDNA POGAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. sifilis.


---BLUTAmucus, i, m (lat.), slime (eng.), ekstrakt sluzavica sastavljen od sekreta njhovih žlijezdi, pomiješan sa neorganskim solima, deskvamiranim odajicama i leukocitima, sin. bale, glen, sluz Sin. .


---BLUTANmucosus-3 (lat.), mucous (eng.), onaj koji pripada bluti, prekriven ili ispunjen blutom, proizilazi iz blute ( Sin. v.).


---BOBICAcysticercus cellulosae (lat.), cysticercus (eng.), larvarna forma pljosnatih gujavica koje se sastoje od jednoga zacahurenoga skoleksa u mjehurastoj cisti. cisticerk. Sin.


---BOBICAVcysticercosus-3 (lat.), cysticercous (eng.), tkivo prožeto bobicama, cisticerkima, sin. gromuljica Sin. v.


---BOBICEpapulae, arum, f (lat.), papule (eng.), malehne, ogranicene, površne elevacije kože. Sin.


---BOBUKbulla, ae, f, pomphus, i n (lat.), blister, wheal (eng.), 1. mjehuric, veca vezikula, mjehuric, veci od 5 mm u promjeru, a sadrži serozni i seropurulentni sadržaj, 2. svaka anatomska struktura u obliku mjehurica. bula, gucica, plik. Sin.


---BOCAlagena, ae, f (lat.), bottle (eng.), kontejner za lijekove, napravljen od stakla ili plastike. Koristi se i u laboratoriji za razne svrhe, od uskladištenja reagensa do pravljenja pripravaka. Cesto pod nazivom bocica. Razlika je u velicini. šiša. Sin.


---BOCICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. boca.


---BOCNIlateralis, e (lat.), lateral (eng.), 1. struktura koja je postavljena dalje od medijalne linije ili medijalne ravni tijela, 2. ono što pripada strani tijela, organa ili strukture. lateralan. Sin.


---BODAC(LAT.), (ENG.), id. sa sandžija ( Sin. v.).


---BODLJAspina, ae, f (lat.), spine, thorn (eng.), produžetak u obliku trna, projekcija kosti, sin. draca, trn. Sin.


---BODLJASTspinatus-3 (lat.), spinate (eng.), onaj koji ima bodlje, trnje, upravljen u obliku trna Sin. .


---BODLJINAvulnus punctum (lat.), puncture wound (eng.), rana nanesena zašiljenim orudem. Karakteriše je malehni ulazni otvor i dugi, uski kanal koji se na njega nastavlja. Jako je podložna infekciji. ubodna rana. Sin.


---BODOVANJE(LAT.), score (eng.), mjerenje, obicno iskazano broj-cano brojem bodova, a što se bazira na prisustvu odredenih kvaliteta od koji svaki, ako je prisutan, dobija odreden broj bodova (npr. Apgar score, numericka prezentacija stanja novorodenceta) Sin. .


---BOGAVICAarhritis urica (lat.), gout (eng.), razvijena bogavica je manifesirana razlicitim kombinacijama hiperurikemije, rekuretnim akutnim epizodama isindicnoga artritisa, stvaranjem depozita kristala uricne kiseline oko zgloba (tophi urici) i urolitijazom. dna, giht, ulozi. Sin.


---BOGAZ(LAT.), (ENG.), SIN. v. gutnjak i ždrijelo.


---BOGINJEvariola, ae, f (lat.), smallpox (eng.), akutna, jako zarazna bolest, cesto smrtna, uzrokovana ortopox virusom, a karakterizirana bifazicnom vatrom i progresivnim kožnim erupcijama. Sin.


---BOGINJE, CRNE(LAT.), (ENG.), SIN. v. nepomenuše.


---BOGINJE, KONJSKE(LAT.), variola equina (lat.) equine smallpox (eng.), blaga forma infekcije pox virusom koja zahvaca konje, a karakterizirana je pustuloznom erupcijom kože, a nekada i sluzavice. Sin.


---BOGINJE, KRAVLJEvaccinia, ae, f, vaccina, ae, f (lat.), cowpox (eng.), blaga ogranicena, eruptivna bolest na vimenu krava koje se muzu, uzrokovana pox virusom, a sa mogucnošcu infekcije ruka žena koje muzu krave. Inokulacija kravljim boginjama daje imunitet protiv boginja, sin. ospice. Sin.


---BOGINJE, OVCIJEvariola ovina, ovinia, ae, f (lat.), sheep-pox, ovine smallpox (eng.), jako infektivna, cesto fatalna bolest ovaca, uzrokovana pox virusom, karakterizirana visokom temperaturom i kožnim erupcijama na dijelovima kože sa kratkom vunom. Sin.


---BOGINJE, SITNE(LAT.), (ENG.), SIN. v. pljuskavice.


---BOJAcolor, ris, m, tinca, orum, pl. n (lat.), color, dye, stain (eng.), 1. vrijednost neke površine ili supstancije da apsorbira jedne svjetlosne zrake, a da reflektira druge, u rasponu talasne duljine 370-760 mikrona i da adekvatno ekscitira retinalne receptore. 2. senzorna impresija jedne od duginih nijansi, a javlja se sti Sin. .


---BOJA, PRIJETECA(LAT.), warning coloration (eng.), briljantna, živa, upadljiva boja otrovne ili opasne životinje kao upozore-nje napadacima. Sin.


---BOJA, ZAŠTITNAcoloratio protectiva (lat.), protective coloration (eng.), boja pojedinih životinjskih vrsta koja se uklapa u okolinu, što cini tako obojenu vrstu manje primjetljivom. Sin.


---BOJALI(LAT.), (ENG.), SIN. v. obojen.


---BOJENJEcoloratio, onis f, tinctio, onis, f (lat.), staining, coloration (eng.), 1. stanje kada materija, živa ili neživa, primi boju, kolicinu boje. Primanje boje od strane tkiva ili odajica u cilju njihovoga lakšega posmatranja ili izucavanja, 2. kvantitet boje na histološkome preparatu (npr.dobro bojenje) Sin. .


---BOJNI OTROV(LAT.), war gas (eng.), hemijsko sredstvo koje se upotrebljava kao oružje u ratu sa ciljem uništenja ljudstva, stoke, trovanja prostorija i vode. Bojni otrovi se dijele na zagušljivce (npr. fozgen), plikavce (lewisit), suzavce (hloracetofenol), kihavce (adamsit), te nervno paral Sin. .


---BOK(LAT.), (ENG.), bokluk, Sin. v. stolica.


---BOKS(LAT.), hospital box (eng.), prostor u bolesnickoj sobi ogranicen lahkim pregradama za izolaciju teškoga ili zaraznoga bolesnika, te djece. Sin.


---BOKVICA, MUŠKAPlantago lanceolata (lat.), plantain (eng.), trava od cijega se lišca pravi caj protiv kašlja. Sin.


---BOKVICA, ŽENSKAPlantago major (lat.), great plantain (eng.), trava od koje se koristi list za obloge rana. Djejstvo je naucno dokazano, ali je saznanje o djejstvu rašireno u bosanskoj narodnoj medicini vijekovima Sin. .


---bol gladidolor famelicus (lat.), hunger pain (eng.), bol koji dolazi istovremeno sa osjecajem gladi, osjecajem potrebe za hranom, obicno je znak bolesti želuca. Sin.


---BOLdolor, oris, m (lat.), pain (eng.), više ili manje lokalizirana neugodna i teška senzacija koja je rezultat podražaja slobodnih nervnih završetaka. Iako neugodan, ustvari je odbrambeni mehanizam koji alarmira kad god nešto nije u redu. Sin.


---BOL, CENTRALNIdolor centralis (lat.), central pain (eng.), bol uslijed lezije u centralnom nervnom sistemu. Sin.


---bol, fantomskiphantasma dolorosa (lat.), phantom pain (eng.), bol koji se cuti u nepostojecem dijelu tijela, u amputiranome ekstremitetu. Sin.


---bol, intermenstrualnidolor intermenstrualis (lat.), intermenstrual pain (eng.), bol koji nastaje na jednoj strani donjega trbuha izmedu dvije menstruacije i obicno je znak ovulacije. Sin.


---BOL, POJASNI(LAT.), girdle pain (eng.), bolne senzacije koje ce cute oko trbuha u obliku pojasa. Tipicno za tabes dorsalis. Sin.


---BOL, POROÐAJNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. naponi.


---BOL, POSTPRANDIJALNIdolor postprandialis (lat.), postprandial pain (eng.), bol u trbuhu koji nastaje poslije uzima-nja jela, nakon uživanja hrane, bol poslije rucka. Sin.


---BOL, PSIHOGENIdolor psychogenes, psychalgia, ae, f (lat.), psychogenic pain (eng.), simptom bola psihološkoga porijekla. Fiksacija i projekcija bola zbog psihickih razloga ili duševnoga konflikta. Bol koji se doživljava kao duševni, a ne fizicki Sin. .


---BOL, RADIKULARNIdolor radicularis (lat.), root pain (eng.), bol uzrokovan bolešcu ili kompresijom na senzitivne korijene, a osjeca se na kožnim predjelima koji odgovaraju inervaciji. Sin.


---BOL, SIJEVAJUCIdolor lancinatus (lat.), lancinating pain (neg.), lancinating pain (eng.), oštar, sijevajuci bol, u obliku trzanja, sijevanja, razdiranja, probadanja, prolaska munje kroz bolno mjesto. sandžija. Sin.


---BOL, TJELESNIsomatalgia, ae, f (lat.), bodily pain (eng.), definiran bol u tijelu, za razliku od duševnoga bola. somatalgija. Sin.


---BOL, ŠETAJUCI(LAT.), wandering pain (eng.), bol koji neprekidno mijenja lokaciju ili se prenosi sa jednoga na drugo mjesto. Sin.


---BOLA(LAT.), (ENG.), SIN. v. rana.


---BOLAN1. dolorosus-3 (lat.), painful, sore (eng.), organ ili dio tijela od kojega dolaze bolne senzacije, prožet bolnim senzacijama, cuti se kao bol, 2. procedura koja nanosi bol, 3. bolestan. Sin.


---BOLESNICA(LAT.), (ENG.), ž. rod od bolesnik, Sin. v. bolesnik.


---BOLESNICKA SOBA(LAT.), hospital room (eng.), zatvoreno i odvojeno mjesto u bolnici koje služi za smještaj bolesnika. U principu ima 1 - 6 kreveta, zavisno od potreba za njegom, izolacijom, želja i potreba samoga pacijenta, mogucnosti i sl Sin. .


---BOLESNIKpatiens, entis, m, aeger, aegri, m (lat.), patient (eng.), osoba koja zahtijeva medicinsku brigu i lijecenje zbog bolesti, odnosno promjene u stanju zdravlja, jer osjeca simptome koji mu kvare životnu radost i prave teškoce. Ž. rod bolesnica. hasta, betežnik. Sin.


---BOLESNIK, BOLNICKI(LAT.), in patient (eng.), bolesnik koji živi, stanuje i lijeci se u nekoj bolnici, tj. onaj cije stanje to zahtijeva Sin. .


---BOLESNIK, UMIŠLJENInosomania, ae, f (lat.), id.(eng.), neutemeljeno vjerovanje pacijenta da je bolestan od neke posebne bolesti. Ustvari neuroza. nozomanija. Sin.


---BOLESNIK, VANBOLNICKI(LAT.), out patient (eng.), bolesnik koji stanuje i lijeci se kod kuce, onaj cije stanje to dozvoljava, a u bolnicu dolazi na kontrolu ili sve obavlja u ambulantama doma zdravlja, tj. van bolnice Sin. .


---bolest alfa lanaca(lat.), alpha chain disease (eng.), najcešci oblik bolesti teških lanaca ( Sin. v.), a nastaje kod mladih ljudi u podrucju Sredozemlja i karakterizirana je infiltracijom plazmocitima u lamini proprii tankoga crijeva, što ima za posljedicu slabu resorpciju.


---bolest beraca gljiva(lat.), mushroom picker's disease (eng.), alergicna respiratorna bolest koja se razvija kod osoba koje rade s gljivama ili ih beru. Alergen je tkivo gljive ušlo u dihalni sistem kao prašina Sin. .


---BOLEST DEFICIJENCIJE(LAT.), deficiency disease (eng.), nekoliko bolesti koje nastaju dijetalnim nedostatkom ili metabolickom insuficijencijom pojedine osnovne ili zaštitne materije. Tu su ukljucene kvašiorkor, beri-beri, pelagra, skorbut itd. Sin.


---BOLEST GAMA LANACA(LAT.), gamma chain disease (eng.), oblik bolesti teških lanaca ( Sin. v.) koja se javlja kod starijih osoba. Klinicki nalici na maligni limfom, sa limfadenopatijom, hepatosplenomegalijom i rekuretnim infekcijama.


---BOLEST GLADI(LAT.), hunger disease (eng.), intenzivna glad pracena slabošcu, nervoznim pojavama, edemom, nizom hipovitaminoza i bolestima deficijencije Sin. .


---BOLEST HIJALINE OPNE(LAT.), hyaline membrane disease (eng.), bolest novorodencadi karakterizirana stvaranjem hijaline membrane na terminalnim dihalnim putima. Rezultat je atelektaza. respiratorni distres sindrom novorodencadi. Sin.


---BOLEST HLADNIH AGLUTININA(LAT.), cold agglutinin syndrome (eng.), prisustvo antitijela koji cirkuliraju, obicno IgM, koji mogu aglutinirati eritrocite, narocito pri temperaturi nižoj od 37° C. Hladni aglutinini djeluju na tri tipa polisaharidnih antigena, I, i i Pr. Intravaskularna hemoliza i umjerena hemoliticna anemij sindrom hladnih aglutinina. Sin.


---BOLEST HODŽKINOVA(LAT.), Hodgkin's disease (eng.), oblik malignoga limfoma karakteriziranoga bezbolnim progresivnim uvecanjem limfnih cvorova, slezene i uopce limfnoga tkiva. Ostali simptomi su anoreksija, gubitak na težini, groznica, pruritus, nocno znojenje, anemija. Karakteristicno je histološko prisus Sin.


---BOLEST KONTAGIOZNA(LAT.), contagious disease (eng.), zarazna bolest koja se prenosi kontaktom. U mnogo cemu id. sa bolest, zarazna ( Sin. v.).


---BOLEST KRETANJAcinetosis, is, f (lat.), motion sickness (eng.), bolesno stanje uzrokovano kretanjem u bilo kojem prevoznome sredstvu (brod, voz, kola, avion). Uglavnom je stanje karakterizirano povracanjem. kinetoza. Sin.


---BOLEST MACIJEGA OGREBAlymphopreticulosis benigna (lat.), cat-scratch disease (eng.), benigna, infektivna bolest regionalnih limfnih cvorova koji nateku zbog isindije. Uz to ide blaga vatra kratkoga trajanja. Prvi simptom je papula i pustula na mjestu macijega ogreba Sin. .


---BOLEST METABOLIZMA(LAT.), metabolic disease (eng.), opci termin za bolesti nastale prekidom normalnih metabolickih puta, obicno uslijed genetskoga enzimskoga defekta. Sin.


---BOLEST MOTORNOGA NEURONA(LAT.), motor neuron disease (eng.), bilo koja bolest koja zahvaca motorni neuron: spinalna mišicna atrofija, progresivna bulbarna paraliza, amiotroficna lateralna skleroza i lateralna skleroza Sin. .


---BOLEST MU LANACA(LAT.), mu chain disease (eng.), najrjedi oblik bolesti teških lanaca ( Sin. v.), a nalazi se kod pacijenata sa hronicnom limfocitnom leukemijom sa hepatosplenomegalijom.


---BOLEST SKITNICA(LAT.), vagabond's disease (eng.), diskoloracija kože uslijed infestacije bijelom uši Sin. .


---BOLEST SLATKE DJETELINE(LAT.), sweet clover disease (eng.), hemoragicna bolest, narocito rogate marve, koja nastaje prekomjernom ingestijom slatke djeteline, a koja sadrži dosta kumarinskih preparata Sin. .


---BOLEST SPAVANJAtripanosomias, is, f (lat.), sleeping sickness (eng.), bolest karakterizirana pojacanom pospanošcu i letargijom, a može biti ili africka tripanozomijaza, trypanosomiasis, prenosna muhom ce-ce, ili virusna infekcija, koja se zove encephalitis lethargica. Up. tripanozomijaza Sin. .


---BOLEST SRCANA(LAT.), heart disease (eng.), bilo koja organska bolest na srcu, mehanicke smetnje protoka krvi ili poremecaja srcane funkcije Sin. .


---BOLEST TEŠKIH LANACA(LAT.), heavy chain disease (eng.), grupa rijetkih malignih neoplazmi limfo i plazmocita koji luce M komponentu monoklonijalnih imunoglobulinskih teš-kih lanaca ili dijelova takvih lanaca, po cemu se i bolest zove, a klasificira se na bolest alfa lanaca, bolest gama lanaca i bolest mu lanac Sin. v.).


---bolest trudnoce(lat.), pregnancy disease (eng.), bilo koja toksemija u trudnoci, a uzrokovana trudnocom Sin. .


---bolestmorbus, i, m (lat.), disease, sickness, illness (eng.), promjena u stanju zdravlja koja znaci skup odredenih znaka, simptoma, uzroka, evolucije, te prognosticko-terapijskih obilježja. hastaluk, maraz, beteg 2, bolja, bolešcina 1., boljetica 2, boljka. Sin.


---bolest, akutnamorbus acutus (lat.), acute disease (eng.), jedna od odrednica podjele bolesti prema brzini evolucije i naglašenosti simptoma. Brza evolucija, jaka naglašenost simptoma, buran, kratkotrajan tok su osobine akutne bolesti. bolest, prijeka. Sin.


---bolest, autoimuna(lat.), autoimmmune disease (eng.), poremecaj uzrokovan imunim odgovorom koji je upravljen protiv vlastitih antigena. Sin.


---bolest, avijaticarska(lat.), (eng.), id. sa bolest visinska ( Sin. v.).


---bolest, bronzana(lat.), bronzed disease (eng.), tuberkuloza ili autoimuna hipofunkcija suprarenalnih žlijezda što rezultira nedostatkom kortizona i aldeosterona, a što formira klinicki sindrom: hipotenzija, gubitak težine, anoreksija, slabost, bronzana pigmentacija kože itd. Sin.


---bolest, celijacnamorbus coeliacus (lat.), celiac disease (eng.), malapsorpcioni sindrom koji se javlja kod djece i odraslih, a manifestira se ingestijom hrane bogate glutenom. Etiologija je nepoznata, možda nasljedna. U patološkoj slici se vidi gubitak vilozne strukture proksimalnoga dijela crijeva sa degenerativnim pr glutenska enteropatija, gluten enteropathy, netropska spru, non tropic sprue. Sin.


---bolest, cetvrta venericna1. balanoposthitis gangraenosa ulcerativa (lat.), specific ulcerative gangrenous bala-noposthitis (eng.), specificna gangrenozna, ulcerativna isindija glavica na penisu i unutrašnje strane prepucijuma, a koja uskoro zahvaca citav prepucijum, 2. granuloma inquinale (lat.), id.(eng.),., hronicna, lahko progresivna, ulcerativna granulomatozna bolest, uzrokovana Sin. v. peta venericna bolest.


---bolest, crna(lat.), black disease (eng.), infektivni nekroticni hepatitis ovaca, ali i covjeka, u Sjedinjenim Americkim Državama, Australiji, Tasmaniji, uzrokovana sa Clostri-dium novyi, a karakterizirana je nekroticnim areama. Sin.


---BOLEST, DAVNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bolest hronicna.


---BOLEST, DEBELAhydrops, opis, m (lat.), dropsy (eng.), nenormalna akumulacija serozne tecnosti u nekoj tjelesnoj šupljini. hidrops. Sin.


---BOLEST, DEGENERATIVNA ZGLOBA(LAT.), degenerative joint disease (eng.), neisindicna bolest koja nastaje pretežno kod starih osoba, karakterizirana je degeneracijom zglobne hrska-vice, hipertrofijom kosti na rubovima i promjenama sinovijalne membrane. Bol i slabija pokretljivost su glavne klinicke karakteristike. degenerativni osteoartritis. Sin.


---BOLEST, DEKOMPRESIONA(LAT.), decompression sickness (eng.), poremecaj koji nastaje poslije brze dekompresije radnika u kesonima, ronilaca i avijaticara koji su letjeli na velikim visinama, a karakterizirana je bolima u zglobovima, respiratornim smetnjama, promjenama na koži, neurološkim znacima, sin. kesonska bole Sin.


---BOLEST, DEPOZICIONA(LAT.), storage disease (eng.), metabolicna bolest u kojoj se neka supstancija skuplja u odredenim tkivima. To mogu biti lipidi, bjelancevine, ugljikohidrati (npr. glikogen, mukopolisaharidi itd.). Sin.


---BOLEST, DUŠEVNAmorbus mentale (lat.), mental disease (eng.), poremecaji u oblasti nagona, afekta, pažnje, mišljenja, pamcenja, volje, inteligencije, nastali dijelom pod uticajem sredine, ali pretežno uslijed unutrašnjih, endogenih, razloga. psihoza, umobolja. Sin.


---BOLEST, ENDEMSKAmorbus endemicus (lat.), endemic disease (eng.), bolest koja je prisutna ili prevalira u nekoj populaciji ili geografski oznacenome prostoru sve vrijeme. Takva je bolest obicno niskoga morbititeta. Endemija je stalno prisustvo te bolesti. Sin.


---BOLEST, EPIDEMIJSKAmorbus epidemicus (lat.), epidemic disease (eng.), infektivna, ali i druga bolest, koja najednom pocinje zahvacati pojedince u jednoj populaciji ili geografskome prostoru u znatno vecem broju nego što je fiksirana vjerovatnost te bolesti ili je nije bilo u tom podrucju. Sin.


---BOLEST, FRANCUSKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sifilis.


---BOLEST, GOLEMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. padavica.


---BOLEST, GRADSKArachitis, idis, f (lat.), rickets (eng.), stanje uzrokovano nedostatkom vitamina D, narocito u djetinjstvu, sa poremecajem normalne osifikacije. Klinicki se vidi savijanje kostiju (grba, sabljaste noge), nodularna zadebljanja na epifizama, zaostajanje u zatvaranju fontanela, boli u mišicima. rakita,(eng.),leska bolest, rahitis, konjštak, krivice. Sin.


---BOLEST, HRONICNAmorbus chronicus (lat.), chronic disease (eng.), jedna od odrednica podjele bolesti prema brzini evolucije i naglašenosti simptoma. Spora, progresivna ili regresivna evolucija, manje naglašeni simptomi, dugotrajan tok su osobine hronicne bolesti. maraz, marizluk, bolest davna, dugobolja. Sin.


---BOLEST, IDIOPATSKAmorbus idiopathicus (lat.), idiopathic disease (eng.), bolest koja je nepoznate etiologije ili bolest koja nije posljedica bilo kojega drugoga patološkog stanja, nego se razvija sama za sebe. Sin.


---BOLEST, INFEKTIVNA.(LAT.), (ENG.), SIN. v. bolest zarazna.


---BOLEST, INTERKURENTNA(LAT.), morbus intercurrens (eng.), intercurrent disease (eng.), bolest koja nastane u toku neke druge bolesti. Sin.


---BOLEST, INTERSTICIJALNAplucna, morbus interstitialis pulmonum (lat.), interstitial lung disease (eng.), heterogena grupa neinfektivnih, nemalignih bolesti donjega dihalnoga trakta koje prije svega zahvataju zidne strukture, ali cesto i malehne zracne pute i krvne sude Sin. .


---BOLEST, ISLANDSKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sindrom hronicnoga umora.


---BOLEST, KESONSKA(LAT.), (ENG.), id. sa bolest dekompresiona ( Sin. v.).


---BOLEST, KOLAGENA(LAT.), collagen disease (eng.), nekoliko bolesti kojima su zajednicke patološke promjene na vezivnome tkivu, mada ne moraju biti etiološki srodne. Tu spadaju lupus eritematodes, dermatomiozitis, sklerodermija, periarteritis nodoza, reumatska groznica, reumatoid artritis i tromboticna pu Sin. .


---BOLEST, KONSTITUCIONALNA(LAT.), constitutional disease (eng.), svaka bolest vezana za konstituciju, ona koja zahvaca jedan sistem organa ili samo jedan organ, a manifestira se širokom skalom simptoma. Sin.


---BOLEST, KUŽNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bolest zarazna.


---BOLEST, MLJETSKAmorbus melitensis (lat.), meleda disease (eng.), palmoplantarna keratodermija u kojoj se hiperkeratoza širi od tabana i dlanova, pa zahvaca ljesicu noge i ruke sa dubokim pukotinama. Bolest je nasljedna, autosomalna i recesivna, javlja se kao posljedica konsangvinolentnih brakova Sin. .


---BOLEST, MOJA-MOJA(LAT.), (ENG.), moya-moya disease (eng.-jap.), ishemija mozga uslijed okluzije i stvaranje abnormalnih sitnih kolaterala, te njihova ruptura. Bolest je dobila ime po arteriografskome izgledu gdje kolateralni krvni sudi izgledaju kao oblacici dima Sin. .


---BOLEST, MOLEKULARNAmorbus molecularis (lat.), molecular disease (eng.), svaka bolest kod koje se patogeneza može pratiti u jednoj molekuli. Obicno je to nenormalni protein koji je inkorporiran u strukturu ili normalna bjelancevina u smanjenoj kolicini Sin. .


---BOLEST, MORSKAmorbus nauticus (lat.), sea sickness (eng.), stanje koje spada u kinetoze, a nastaje uslijed preko-mjernoga kretanja nenavikle osobe. Ovdje je rijec o teškocama prilikom prevoza nemirnim morem Sin. .


---BOLEST, MOZAICNA(LAT.), mosaic disease (eng.), virusna bolest biljaka, karakterizirana mozaicnim izgledom lista (npr. mozaicna bolest duhana) Sin. .


---BOLEST, NEKAMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. padavica.


---BOLEST, ORGANSKA(LAT.), organic disease (eng.), bolest koja ide sa vidljivim promjenama na tjelesnim organima ili tkivima Sin. .


---BOLEST, PAPAGAJSKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. psitakoza.


---BOLEST, PARENHIMATOZNA(LAT.), parenchymatous disease (eng.), bolest koja zahvaca parenhim nekoga organa Sin. .


---BOLEST, PERIODICNA(LAT.), periodic disease (eng.), bolest karakterizirana epizodama vatre, bola u zglobovima ili želucu, bljuvanja, a koje se smjenjuju sa epizodama punoga zdravlja, a bez daljega razvoja kod, inace, zdravih ljudi. To može trajati godinama Sin. .


---BOLEST, PERIODONTALNA(LAT.), periodontal disease (eng.), bilo koja grupa patoloških stanja koja zahvaca okolno zubno tkivo. Obicno se klasificiraju kao inflamatorne, distroficne bolesti i anomalije razvoja Sin. .


---BOLEST, PETA VENERICNAlymphogranuloma inquinale s. venereum (lat.), fifth veneral disease (eng.), seksualno prenosna infektivna bolest, uzrokovana sa Chlamidia trachomatis. Najprije postaje kožna ili sluzavicna lezija na mjestu infekcije koja može biti papula, ulceracija, herpes, uretritis, cervicitis, a zatim nastaje ingvinalni limfadenitis. Neki je Sin. v.).


---BOLEST, PIRINCANA(LAT.), (ENG.), SIN. v. beri-beri.


---BOLEST, PLANINSKA(LAT.), (ENG.), id. bolest visinska ( Sin. v.).


---BOLEST, PLUCNA HRONICNA(LAT.), opstruktivna, chronic obstructive pulmonary disease, COPD, (eng.), svaka od plucnih bolesti koja je pracena permanentnom opstrukcijom prolaza zraka kroz bronhe, npr. astma, hronicni bronhitis, plucni emfizem i sl Sin. .


---BOLEST, POGANA(LAT.), (ENG.), SIN. v. frenjak.


---BOLEST, POLJUPCA(LAT.), (ENG.), SIN. v. mononukleoza, infektivna.


---BOLEST, PRIJEKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bolest, akutna.


---BOLEST, PRILJEPCIVA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bolest, zarazna.


---BOLEST, PROFESIONALNA(LAT.), occupiational disease (eng.), bolest koja nastaje uslijed faktora koji proizilaze iz zanimanja i u vezi sa radom (npr. pneumokonioze). Sin.


---BOLEST, REUMATSKA SRCANA(LAT.), rheumatic heart disease (eng.), najvažnija manifestacija i posljedica reumatizma koja se prakticno sastoji od valvularnih deformiteta na srcu Sin. .


---BOLEST, SEKUNDARNA(LAT.), secondary disease (eng.), bolesno stanje koje se razvija poslije neke ranije bolesti ili uslijed ranije bolesti Sin. .


---BOLEST, SEPTICNA(LAT.), septic disease (eng.), bolest koja nastaje razvojem piogenih ili putrefaktivnih organizama na jednome mjestu sa sklonošcu širenja Sin. .


---BOLEST, SERUMSKA(LAT.), (ENG.), serum sickness (eng.) reakcija preosjetljivosti na davanje stranoga seruma ili serumskih bjelancevina. Karakterizirana drhatom, urtikarijom, bolima u zglobovima, nabuhom i limfadenopatijom. Nastaje formacijom cirkulirajucih antigen-antitijelo kompleksa ko Sin. .


---BOLEST, SISTEMSKA(LAT.), systematic disease (eng.), bolest koja zahvaca brojne organe ili tkiva, citave sisteme organizma Sin. .


---BOLEST, SMRTNAmorbus fatalis (lat.), fatal disease (eng.), bolest koja sigurno završava smrcu. Ovo je kolokvijalni bolnicki i narodni termin, nije rezultat klasifikacije. marazi-mevt. Sin.


---BOLEST, SPECIFICNA(LAT.), specific disease (eng.), bolest koja ide sa stvaranjem karakteristicnoga, lahko prepoznatljivoga tkiva, te tipicne patogeneze i simptomatologije (verem, frenjak, guba) Sin. .


---BOLEST, SPOLNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bolest, venericna.


---BOLEST, STIDNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. frenjak.


---BOLEST, STRUKTURALNA(LAT.), structural disease (eng.), bilo koja bolest koja pokazuje mikroskopske promjene grade tkiva. Sin.


---bolest, trofoblasticna(lat.), trophoblastic disease (eng.), grupa bolesti cije patološko tkivo nosi porijeklo od posteljice (hidatiformna mola, horioadenoma, horiokarcinoma) Sin. .


---bolest, tunelska(lat.), hookeworm disease (eng.), infestacija rudarskom gujavicom (Ancylostoma duodenale i Necator americanus). Povišena temperatrura i vlaga pogoduju larvama koje žive na tlu i ulaze digestivnim aparatom ili kroz kožu. Paraziti dolaze u pluca, pa u dušnik, odakle se progutaju i dospijeva Sin. v. Bol, driskavica, kolike, muka, malaksalost su znaci infestacije.


---bolest, velika(lat.), (eng.), Sin. v. padavica.


---bolest, venericnamorbus veneralis (lat.), veneral disease (eng.), klasicno cetiri infekcije, nastale spolnim putem (bensaukluk, frenjak, mehki cankir, lymphogranuloma venereum). U(eng.),leskoj literaturi se govori o petoj, granuloma inquinale (v. cetvrta i peta spolna bolest). Danas to, medutim, mogu biti i razlicite in spolna bolest. Sin.


---bolest, vibraciona(lat.), vibration disease (eng.), smanjena fleksija prstiju, bljedilo, gubitak osjecaja za hladno, toplo i bol, osteoartritis zglobova ruke kod radnika koji rade sa kompresorima i drugim vibracionim alatima Sin. .


---bolest, visinska(lat.), morbus montanus (eng.), high-altitude sickness (eng.), stanje koje nastaje smanjenjem pritiska kisika na vecim nadmorskim visinama. Može biti u nekoliko formi: akutna ili hronicna planinska bolest, acute or chronic form of mountain sickness, plucni edem na velikim visinama i mož Sin.


---bolest, zadušna(lat.), (eng.), Sin. v. zaduha.


---bolest, zaraznamorbus infectivus (lat.), communicable disease, infectious disease (eng.), bolest uzrokovana patogenim mikroorganizmima (bakterije, virusi, rikecije i paraziti) i prenošena sa jednoga individuuma na drugi, direktno ili putem posrednika, odnosno nastala od vlastite domacinove flore. infektivna bolest, priljepciva bolest, kužna bolest, infekcija 1, zaraza 1. Sin.


---BOLEST, ŠECERNAdiabetes mellitus (lat.), id.(eng.), hronicni sindrom poremecaja metabolizma ugljikohidrata i masti uslijed insuficijentne sekrecije inzulina ili uslijed tkivne rezistencije na inzulin. dijabetes, tipija, trpija. Sin.


---bolestanaeger, aegra, aegrum (lat.), sick, ill (eng.), osoba koja nije zdrava u smislu defincije zdravlja (v.). betežan. Sin.


---BOLESTI ADAPTACIJE(LAT.), diseases of adaptation (eng.), koncept koji je uveo Hans Selye u znacenju da neke bolesti mogu biti nusprodukt adaptacije, odnosno hronicnoga stresa, kao npr. reumatoid artritis, pepticni ulkus, esencijalna hipertonija itd. Sin.


---BOLESTI, DJECIJE(LAT.), diseases of children, periatric diseases (eng.), bolesti koje se srecu pretežno u djetinjstvu, od rodenja do puberteta. Najcešce su to bolesti zarazne prirode Sin. .


---BOLJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bolest.


---BOLJKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bolest (D. Sušic,.."... je si li vješt boljci ?").


---bolnicanosocomium, ii, n, hospitalium, ii, n (lat.), hospital (eng.), zdravstvena ustanova stacionarnoga lijecenja bolesnih i povrijedenih. Ima specijalisticku službu i ucestvuje u provodenju prevencije. hastahana, špitalj. Sin.


---BOLNICA, DNEVNA(LAT.), day hospital (eng.), psihijatrijska ustanova za posebnu vrstu lijecenja, parcijalnu hospitalizaciju, partial hospitalisation, cime je obuhvacen program lijecenja za pacijente koji ne zahtijevaju kompletan boravak na psihijatrijskome odjeljenju, gdje pacijent dolazi na tretman Sin.


---BOLNICA, KLINICKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bolnica, univerzitetska.


---BOLNICA, OPCA(LAT.), general hospital (eng.), zdravstvena ustanova širokoga dijapazona koja prima na lijecenje sve one kojima je lijecenje neophodno, bez obzira na uzrast i vrstu bolesti. Ima najmanje cetiri specijalisticka odjeljenja: hirurško, ginekološko-akušersko, djecije i internisticko, te prat Sin. .


---BOLNICA, POLJSKA(LAT.), field hospital (eng.), pokretna vojna bolnica, blizu zone ratnoga konflikta, predvidena za lijece-nje ranjenika i njihovo zadržavanje do dalje evakuacije. Obicno od specijalnosti ima samo hiruršku ekipu. Sin.


---BOLNICA, RATNA(LAT.), camp hospital, war hospital (eng.), nepokretna vojna bolnica, formirana samo u toku ratnih aktivnosti, predvidena za lijecenje ranjenih i bolesnih. Obicno ima hiruršku i internisticku službu, a mogu joj biti pridodate i druge specijalnosti prema potrebi, posebno zarazno i psihijatrijsko odj Sin.


---BOLNICA, SPECIJALIZIRANA(LAT.), specialised hospital (eng.), zdravstvena ustanova namijenjena za bolnicko lijecenje odredenih bolesti (tuberkuloza, zarazne i duševne bolesti) ili odredenih dobnih grupa (djecija bolnica). specijalna bolnica. Sin.


---BOLNICA, UNIVERZITETSKA(LAT.), university hospital, academic hospital (eng.), je bolnica koja je nastavna baza klinickih predmeta medicinskoga fakulteta, pa, osim zdravstvene djelatnosti, ima i nastavne i naucno-istraživacke sadržaje. Ove se bolnice pogrješno zovu klinickim bolnicama ili klinikama. Pošto rijec klinicki dolazi od gr Sin.


---BOLNICA, VAKUFSKA(LAT.), Muslims' Charitable Hospital (eng.), muslimanska karitativna bolnica, izgradena i održavana vakufskim sredstvima. Takve su bile dvije bolnice u Bosni, u Sarajevu i Tuzli, nivoa današnje opce bolnice. Sin.


---BOLNICARnosocomus, i, m (lat.), mule nurse, orderly (eng.), niži stepen njegovatelja muškarca. Nekad je u Bosni postojala dvogodišnja škola za bolnicare, koja je davala kva-lifikaciju za niže i jednostavnije oblike njege bolesnika, koja se radi po uputama kvalificirane medicinske sestre. Ta škola danas ne postoji, Sin.


---BOLNICARKA(LAT.), nurse (eng.), ženska njegovatejica. Ostalo sve id. sa bolnicar ( Sin. v.).


---BOLNICKInosocomialis, e (lat.), nosocomial (eng.), onaj koji pripada bolnici ili proizilazi iz nje. Narocito se odnosi na infekciju rezistentnim sojevima na antibiotike Sin. .


---BOLNO CUJENJEodynacusis, is, f (lat.), id.(eng.), cujenje zvuka praceno bolom, sin. odinakuzija Sin. .


---BOLNO GUTANJEodynophagia, ae, f (lat.), id.(eng.), gutanje praceno bolima, sin. odinofagija Sin. .


---BOLOVANJE(LAT.), sick leave (eng.), odsustvo iz svakodnevnih aktivnosti uslijed bolesti. Sin.


---BOLUSbolus, us, f (lat.), lump, bolus (eng.), 1. zalogaj, 2. koncentrirana masa farmaceutskog preparata ili kontrastnoga sredstva data odjedanput intravenski, pretežno u dijagnosticke svrhe. Sin.


---BORpinus, i, m (lat.), pine (eng.), ime mnogo cetinara roda Pinus. Ove boljke daju terpentin, ishlapljive zejtine, smolu, katran itd Sin. .


---BOR, BIJELIPinus sylvestris (lat.), white pine (eng.), cetinarsko smolasto drvo od kojega se koriste u medicini mladi pupoljci, a sadrže smole, eterske zejtine i gorke materije. Caj od pupoljaka je dijuretik i sredstvo za ublažavanje kašlja. cam. Sin.


---BOR, PRIMORSKIPinus pinaster (lat.), pine (eng.), cetinarsko, smolasto drvo koje u medicinskome smislu služi za dobijanje terpentina (smolarenje) iz koga se dobije terpentinski zejtin , aetheroleum Terebinthine, koji je oficinalan u medicini Sin. .


---BORAruga, ae, f (lat.), wrinkle, fold (eng.), nabor kože, longitudinalno udubljenje, linija na koži, prevoj, nabor sluzavice. giba, grušpa, mrežotina, mrska. Sin.


---BORAKSborax, cis, f, natrium boratum (lat.), borax (eng.), so natrijuma i borne kiseline. V. kiselina, borna. natrijum borat. Sin.


---BORBORIGMI(LAT.), (ENG.), SIN. v. burljanje.


---BORELIJEBorellia, orum, n (lat.), id.(eng.), rod bakterija, porodice Spirochaetaceae. To su gram negativni anaerobni, spiralni organizmi, sa nepravilnim navojima. Žive na sluzavicama i uzrocnici su raznih rekurentnih vatri Sin. .


---BORELIOZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. vatra, rekurentna.


---BORER(LAT.), (ENG.), SIN. v. burgija.


---BOROVNICAVaccinum myrtillum (lat.), whortleberry (eng.), grmasto voce ciji je plod, fructus Myrtilli, adstringens. Sok od ovoga voca je vehikulum, a caj je navodno antidijabetik. fenja. Sin.


---BOSILJAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. feslidan.


---BOSIOK(LAT.), (ENG.), SIN. v. feslidan.


---BOSIOK, DIVLJIThymus serpillum (lat.), wild thyme, penn mountain (eng.), trava koja sadrži volatilni zejtin ugodnoga mirisa i timol, antiseptik, vermifug, spazmolitik, holeretik, dijaforetik, karminativ, te lijek protiv kašlja. Koriste se vršci u cvatu. Sin.


---BOSONOGnudipes, edis, (lat.), barefoot (eng.), osoba koja hoda ili stoji neobuvena ili nenazutih carapa u kuci Sin. .


---BOTANIKA, MEDICINSKAbotanica medicinalis (lat.), medical botany (eng.), nauka o biljkama koje se koriste u medicini radi njihovoga ljekovitoga ucinka Sin. .


---BOTRIOMIKOZA(LAT.), bothryomycosis, is, f (lat, ), id.(eng.), hronicna, purulentna, bakterijska infekcija, obicno uzrokovana sa Staphylococcus aureus. Najcešce se vidi na koži, ali može i u utrobi i limfnim cvorovima. Kod domacih živo-tinja je u obliku hronicnoga zagnoja kože. Ranije se mislilo da su uzrocnici gljiv Sin. .


---BOTULIZAM DJECIJIbotulismus neonatorum (lat.), infant botulism (eng.), botulizam ( Sin. v.), koji zahvaca novorodencad i dojencad (od 4 do 26 nedjelja), javlja se kao zatvor, letargija, hipotonija, sa teškocama pri hra-njenju. Nastaje od toksina proizvedenoga u crijevima od ingestiranih mikroorganizama.


---BOTULIZAMbotulismus i m (lat.), botulism (eng.), trovanje neurotoksinom (botulin) koji nastaje rastom Clostridium botulinum u hrdavo konzerviranim mesnim preradevinama. Simptomi su bljuvanje, abdominalni bol, teškoce vida, suhoca usta, motorne smetnje, midrijaza, ptoza itd Sin. .


---BOVINI(LAT.), (ENG.), SIN. v. govedi.


---BOŠCAsarcina, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. veliki komad platna u koji se nešto zamotava, pakuje, 2. Sin. v. sarcina.


---BOŠCICm. biceps brachii (lat.), biceps muscle (eng.), dvoglavi mišic mišice koji se lijepo ocrtava ispod kože muskulozne osobe, pogotovo muškarca, i to sa prednje strane Sin. .


---BRACA(LAT.), siblings (eng.), dva ili više muških potomaka istih roditelja Sin. .


---BRADA1. mentum, i, n (lat.), chin (eng.), medijalna prominencija donje vilice, donjega cehneta, 2. barba, ae, f (lat.), beard (eng.), dlaka koja raste na donjemu dijelu muškoga lica, što je sekundarna spolna karakteristika. Sin.


---BRADA, KOŠUTINAGentiana lutea (lat.), yellow gentian (eng.), biljka od koje se koristi sušeni rizom i korijeni. Sadrži nekoliko boja sa antibakterijskim, antifungalnim i antiparazitarnim djelovanjem. Iz nje se dobija gencijana violet, tamno zeleni prašak, i uglavnom se koristi za bojenje i lokalnu aplikaciju na slu Sin.


---BRADATbarbatus-3 (lat.), beared (eng.), osoba koja ima bradu. Sin.


---BRADAVICA NA DOJCImamilla, ae, f (lat.), nipple (eng.), izbocenje u obliku bradavice, sisice, tamnije pigmenitirano, izlazi iz sredine areole dojke, a na tome se mjestu izlijevaju kanali mlijecnih žlijezdi Sin. .


---BRADAVICA1. verruca, ae, f (lat.), wart (eng.), hiperplasticna epidermalna tvorevina sa rožnatom površinom, obicno uzrokovana ljudskim papila virusom, prenošenim kontaktom ili autoinokulacijom, sin. bradavicica, 2. papilla, ae, f (lat.), id.(eng.),., malehna kvržica, projekcija, elevacija ili struktura sisak, kvržica. Sin.


---BRADAVICASTverruciformis, e (lat.), warty (eng.), ono što nalici bradavici ili je u formi bradavice. Sin.


---BRADAVICICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bradavica 1.


---BRADAVICINApapilloma, atis, n (lat.), id.(eng.), benigni epitelijalni tumor koji na površini pravi prstolike projekcije. papiloma. Sin.


---BRADIFRENIJAbradyphrenia, ae, f (lat.), id.(eng.), ekstremno slaba inicijativa, interes i psihomotorna aktivnost Sin. .


---BRADIKARDICANbradicardicus-3 (lat.), bradicardiac (eng.), pripada bradikardiji ili potjece od nje. Sin.


---BRADIKARDIJAbradicardia, ae, f (lat.), id.(eng.), usporenje srcane akcije i pulsa; obicno je broj otkucaja manji od 60/min. Sin.


---BRADIKARDIJA, CENTRALNAbradicardia centralis (lat.), central bradicardia (eng.), bradikardija koja je uzrokovana bolešcu centralnoga nervnog sistema Sin. .


---BRADIKARDIJA, ESENCIJALNAbradicardia essentialis (lat.), essential bradicardia (eng.), bradikardija bez vidljivoga uzroka. Sin.


---BRADIKARDIJA, SINUSNAbradicardia sinusogenes (lat.), sinus bradicardia (eng.), usporeni sinus ritam, manji od 60 otkucaja u minuti (iz nodus sinuatrialisa) Sin. .


---BRADIKARDIJA, VAGALNAbradicardia vagalis (lat.), vagal bradicardia (eng.), bradikardija zbog povišenoga tonusa vagusa. Sin.


---BRADIKINEZIJA(LAT.), bradycinesia, ae, f (last.), bradykinesia (eng.), nenormalna sporost i polahkost u pokretima Sin. .


---BRADIKININ(LAT.), bradykinin (eng.), peptidni lanac od 9 aminokiselina nastao u mnogim slucajima infekcija aktivacijom kininskoga sistema. Jak je vazodilatator, povecava permebilitet krvnih suda, stimulira receptore bola i uzrokuje kontrakciju glatkih mišica Sin. .


---BRADILALIJAbradylalia, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalno spor govor i izgovor rijeci Sin. .


---BRADIPNEAbradypnea, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalna sporost pri dihanju. Usporeno dihanje. Sin.


---BRADITOCIJAbradytocia, ae, f (lat.), id.(eng.), usporen porod Sin. .


---BRADIURIJAbradyuria, ae, f (lat.), id.(eng.), usporeno mokrenje. Još uvijek normalan, ali spor prolazak normalne bureži Sin. .


---BRADIŠTEmentum, i, n (lat.), chin (eng.), mjesto gdje rastu dlake na licu, a termin se najviše odnosi na prednji dio donje vilice, donjega cehneta, sin. obradak. Sin.


---BRAHIALGIJAbrachialgia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u mišici ili mišicama Sin. .


---BRAHICEFALICANbrachycephalicus-3 (lat.), brachycephalic (eng.), ono što pripada brahicefaliji ili je njom okarakterizirano. Sin.


---BRAHICEFALIJAbrachycephalia, ae, f (lat.), brachycephaly (eng.), kratka glava u smislu naprijed nazad, cefalicni indeks 81,0- 85,4. Sin.


---BRAHIDAKTILIJAbrachydactilia, ae f (lat.), brachidactily (eng.), abnormalna kratkoca prstiju ruka i noga. Sin.


---BRAHIGNATIJAbrachignathia, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalna kratkoca donjega cehneta Sin. .


---BRAHIJALANbrachialis, e (lat.), brachial (eng.), ono što pripada mišici. Sin.


---BRAHIJUM1. v. mišica, 2. brachium, i, n (lat.), armlike process (eng.), opci termin koji oznacava produžetak ili strukturu nalik na ruku Sin. .


---BRAHIOCEFALICANbrachicephalicus-3 (lat.), brachiocephalic (eng.), onaj koji istovremeno pripada glavi i ruci. Sin.


---BRAHITERAPIJAbrachitherapia, ae, f (lat.), brachitherapy (eng.), kod radioterapije primjena terapije iz izvora jako kratke udaljenosti. Izvor je nekada na samoj površini tijela Sin. .


---BRAKmatrimonium, i, n (lat.), mariage (eng.), zakonska veza dvaju raznospolnih ljudskih jedinki, zasnovana na emocionalnim i materijalnim osnovama. Podloga stvara-nja porodice. Sin.


---BRAK(LAT.), (ENG.), konsangvinolentni, Sin. v. konsangvinitet


---BRANHIOGENbranchiogenus-3 (lat.), branchiogenous (eng.), ono što ima porijeklo od škržnih lukova. škržni. Sin.


---BRANHIOMAbranhioma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor porijekla embrionalnih ostataka koji odgovaraju škržnim lucima. branhiogeni karcinoma. Sin.


---BRANICAdiaphragma, atis, n (lat.), midrift (eng.), mišicno-membranozna ploca, pregrada, koja dijeli trbušnu od grudne šupljine, a služi kao glavni dihalni mišic. dijafragma, pregrada, kušak. Sin.


---BRAZDAsulcus, i, m, fissura, ae, f (lat.), fissure, groove (eng.), opci anatomsku termin koji oznacava udubinu u obliku jarka, žlijeba, jaza, na kosti ili parenhimatoznome organu. Sin.


---BRAZGOTINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ožiljak,


---BRAŠNASTfarinaceus-3 (lat.), farinaceuous (eng.), 1. ono što pripada ili ima karakteristike mliva, brašna, 2. škroban, sadrži škrob. Sin.


---BRAŠNO(LAT.), (ENG.), SIN. v. mlivo.


---BRCIŠTElabium superior (lat.), upper lip (eng.), koža gor-nje usne , mjesto gdje rastu brci Sin. .


---BREGMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cik.


---BREHA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hripavac.


---BREMENITA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hamila.


---BREMENITOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. nošenje.


---BREZA, BIJELABetula verrucosa, Betula alba (lat.), white birch (eng.), drvo od kojega se koriste pupoljci lišca, gemmae Betulae, list, folium Betulae, katran, pix betulina i svježi sok, succus Betulae recens, kao dijuretik, uroantiseptik, te popravljac ukusa. Sin.


---BREZA, MRLJAVABetula lenta (lat.), black birch (eng.), drvo cija je kora veliki prirodni izvor metil-salicilata, a upotrebljava se kao sredstvo za popravljanje ukusa. U svim upotrebama može zamijeniti bijelu brezu ( Sin. v.).


---BREŽULJAK1. colliculus, i, m (lat.), id.(eng.), na brijeg nalik malehno uzvišenje, uzvisina, elevacija na kosti, ali i mehkim tkivima. kolikulus, 2. mons, montis, m (lat.), eminence (eng.), opci anatomski termin za neko uzdignuce u obliku malehnoga brijega (npr. venerin brežuljak, mons pubis, veneris). Sin.


---BRIDAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. oštar.


---BRIJESTUlmus campestus (lat.), elm (eng.), drvo iz kojega se koristi sok koji nastaje zasijecanjem. Služi uglavnom za proizvodnju sirupa Sin. .


---BRIZlimbus, i, m (lat.), fringe, border (eng.), 1. rub, granica, standardni termin u anatomskoj literaturi, 2. spojni dio izmedu bioke i rožnjace. Sin.


---BRIZGALICAsyringa, ae, f (lat.), syringe (eng.), instrument kojim se ubrizgavaju otopljeni lijekovi u tkivo ili vade tecni tkivni uzorci iz krvnih suda ili šupljina. šprica, tulumba. Sin.


---BRIZLA(LAT.), (ENG.), SIN. v. žlijezda, grudna.


---BRLJ PLUCAParagonimus westermani (lat.), paragonimus (eng.), parazit kojia ima dva prelazna domacina, puža i raka, a infestira covjeka uživanjem slatkovodnih rakova i ribe. Pravi ciste pluca koje uzrokuju orijentalnu hemoptizu Sin. .


---BRLJhydrocephalus, i m (lat.), id.(eng.), stanje poremecaja cirkulacije, produkcije i resorpcije moždane vodice, cerebrospinalnoga likvora, sa porastom njegove kolicine i atrofijom moždane mase. vodena glava, hidrocefalus. Sin.


---BRNÐULE(LAT.), (ENG.), SIN. v. usne.


---BRNÐUŠACroccus sativus (lat.), saffron (eng.), biljka od koje se ubire samo trokraki pecat cvijeta. Služi u kulinarstvu zbog karakteristicne žute boje i mirisa. U medicinske se svrhe pravi tinktura sa opijumom, Tinctura Opii croccata. Ekscitans je i stomahik. podlijestak, šafran. Sin.


---BRNKAerysipelas, atis, n (lat.), erysipelas (eng.), akutni, površni oblik celulitisa koji zahvata kožne limfne sude, obicno uzrokovan grupom A streptokoka. Mjesto je toplo, crveno, edematozno, infiltrirano i oštro ograniceno sa izdignutim rubom. crveni vjetar. Sin.


---BROCRubia tinctorum (lat.), madder (eng.), višegodišnja biljka od koje se koristi korijen, radix Rubiae tinctorum, koji sadrži boju alizarin i druge. U Bosni je broc narodni lijek i koristi se kao dijuretik. Sin.


---BROJnumerus, i, m (lat.), number (eng.), simbol koji pokazuje izvjesnu vrijednost oznacenu cifrom ili specificnom kolicinom koja je determinirana racunanjem Sin. .


---BROJANJE ODAJICAcytometria, aem f (lat.), cytometry (eng.), white blood count, red blood count (eng.), broja-nje odajica krvi u posebnim komoricama koje to olakšavaju i omogucuju. Time se dobija broj crvenih, bijelih krvnih zrna, te krvnih plocica Sin. .


---BROJANJEnumeratio, onis, f (lat.), numeration (eng.), odbrojavanje pojedinacnih elemenata koji cine neki supstrat (npr. brojanje metastaza) Sin. .


---BROMbromum, i n, (lat.), bromine (eng.), crvenosmedi element, simbol Br, at. broj 35, at. tež. 79,909. Pare mu djeluju sufokantno. Sin.


---BROMATOKSIZAMbromatotoxismus, i, m (lat.), bromatotoxism (eng.), trovanje hranom, ustvari toksikoinfekcija hranom. Sin.


---BROMATOLOGIJAbromatologia, ae, f (lat.), bromatology (eng.), nauka o hrani, zahiri i dijetama. Sin.


---BROMATOTERAPIJAbromatotherapia, ae, f (lat.), bromatotherapy (eng.), upotreba raznih vrsta hrane, zahire, u lijecenju bolesti. Sin.


---BROMHIDROZAbromhydrosis, is, f (lat.), id.(eng.), smrdljiv znoj aksilarnih žlijezdi kao rezultat bakterijalne dekompozicije znoja i detritusa Sin. .


---BROMINIZAMbrominismus, i, m (lat.), bromism (eng.), hronicna intoksikacija bromidima, a karakterizirana je mentalnom tupošcu, pospanošcu, slabim pamcenjem, te morom, zapinjanjem u govoru i ataksijom. bromizam. Sin.


---BROMIZAMbromismus, i, m (lat.), bromism (eng.), hronicno trovanje bromom. Nekada je to bio veliki problem, danas je rijetko. Simptomi su mentalna tupost, slabost memorije, pospanost, tremor, ataksija, delirijum, halucinacije. brominizam. Sin.


---BROMODERMIJAbromoderma, aris, n (lat.), id.(eng.), erupcija na koži zbog upotrebe bromida. Sin.


---BROMOMENOREJAbromomenorrhoea, ae, f (lat.), id.(eng.), menstrualni iscjedak ofenzivnoga, neugodnoga zadaha Sin. .


---BRONHbronchus, i, m (lat.), bronchi (eng.), jedna od dvije cijevi nastale racvanjem dušnika, trachea, a provode zrak do sitnijih ogranaka, bronhija. Gradene su od plocaste hrskavice, glatkih mišica i cilindricnoga cilijarnoga epitela. dušnjak. Sin.


---BRONHALANbronchalis, e (lat.), bronchal (eng.), onaj koji pripada jednome ili obima bronhima. Sin.


---BRONHIEKTAZIJEbronchiectasiae, arum, f (lat.), bronchiectasis (eng.), hronicno proširenje bronha, a prepoznaje se po zadahu iz usta, paroksizamalnome kašlju sa mukopurulentnim balgamom Sin. .


---BRONHIJAbronchium, i, n (lat.), id.(eng.), jedan od ogranaka bronha, manja od njega, a veca od bronhiole. Redoslijed grananja bronhalnoga stabla ide: dušnik, traheja, se grana na 2 bronha, ovi na bronhije, a one na bronhiole. dušnica. Sin.


---BRONHIOLAbronchiolum, i, n (lat.), bronchiole (eng.), najsitniji ogranak traheobronhalnoga stabla, l mm ili manje u promjeru, a izdvaja se od bronhija. Nemaju hrskavicne plocice i imaju kuboidalne epitelijalne odajice Sin. .


---BRONHIOLITISbronchiolitis, idis, f (lat.), id.,(eng.), isindija bronhiola. Klinicki je uglavnom identicno sa bronhopneumonijom Sin. .


---BRONHIOLOEKTAZIJEbronchioloectasiae, arum, f (lat.), bronchioloectasis (eng.), dilatacija bronhiola. Sin.


---BRONHITISbronchitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija jednoga ili više bronha. Sin.


---BRONHOFIBEROSKOP(LAT.), bronchofiberoscope (eng.), savitljivi bronhoskop koji je napravljen na bazi fiberooptike. Sin.


---BRONHOFIBEROSKOPIJA(LAT.), bronchofibroscopy (eng.), ispitiva-nje bronhalnoga stabla pomocu opticke sprave, savitljivoga fiberoskopa. Sin.


---BRONHOFONIJAbronchophonia, ae, f (lat.), bronchophony (eng.), zvuk glasa koji se cuje auskultacijom iznad zdravoga velikoga bronha. Ako se cuje na drugome mjestu znak je gubitka zracnosti pluca. Sin.


---BRONHOGENIbronchogenes, is (lat.), bronchogenic (eng.), onaj koji potjece od bronha (npr. bronhogeni karcinoma). Sin.


---BRONHOGRAFIJAbronchographia, ae, f (lat.), bronchography (eng.), radiografija pluca poslije ubacivanja kontrastnoga sredstva u bronhalno stablo. Sin.


---BRONHOKELAbronchocele, is, f (lat.), id.(eng.), lokalizirana dilatacija jednoga bronha Sin. .


---BRONHOLIT(LAT.), (ENG.), SIN. v. bronholitijaza.


---BRONHOLITIJAZAbronchoilithiasis, is, f (lat.), id.(eng.), pri-sustvo malehnih, kalcificiranih tvorevina, bronholita, bronhalnih kamencica, u lumenu traheobronhalnoga stabla Sin. .


---BRONHOPLASTIKAbronchoplastia, ae, f (lat.), bronchoplasty (eng.), plasticna, rekonstruktivna operacija na bronhu. Sin.


---BRONHOPNEUMONIJAbronchopneumonia, ae, f (lat.), id.(eng.), isindija plucnoga tkiva i bronhija, vecinom sekundarnoga karaktera poslije infekcija gornjega respiratornoga trakta, infektivnih bolesti i sl. Kod djece i debilnih osoba može biti i samostalna bolest. Isindija pocinje na nivou terminalnih bronhiola koje p Sin.


---BRONHOPNEUMONIJA, POSTOPERATIVNAbronchopneumonia postoperativa (lat.), postoperative bronchopneumonia (eng.), bronhopneumonija koja nastaje poslije operativnoga zahvata zbog udisanja iritativnih anestetickih para i infektivnoga materijala iz usta, te supresije kašlja. Sin.


---BRONHOPNEUMONIJA, VIRUSNAbronchopneumonia virosa (lat.), virus bronchopneumonia (eng.), bronhopneumonija izazvana virusnom infekcijom. Sin.


---BRONHORAGIJAbronchorrhagia, ae, f (lat.), bronchorhage (eng.), krvoliptanje, krvarenje iz bronha, Sin.


---BRONHOREJAbronchorrhoea, ae, f (lat.), id.(eng.), ekscesivno izlucivanje sadržaja, pretežno sluzi, iz zracnih puta pluca. Sin.


---BRONHOSKOPbronchoscopium, i, n (lat.), bronchoscope (eng.), instrument kojim se pregleda unutrašnjost traheobronhalnoga stabla i kojim se provode ne samo dijagnosticki nego i terapeutski zahvati. Sin.


---BRONHOSKOPIJA(LAT.), bronchoskopy (eng.), ispitivanje traheobronhalnoga stabla pomocu bronhoskopa. Sin.


---BRONHOSPAZAMbronchospasmus, i, m (lat.), bronchospasm (eng.), grcevita kontrakcija glatkih mišica bronha što se narocito dogada kod astme. Sin.


---BRONHOSPIROMETRIJAbronchospirometria, ae, f (lat.), bronchospirometry (eng.), mjerenje funkcije jednoga pluca odvojeno od drugoga. Odredivanje vitalnoga kapaciteta, razmjene gasa od strane samo jednoga pluca Sin. .


---BRONTOFOBIJAbrontophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), neracionalni strah od groma, grmljavine. Sin.


---BRUCELAbrucella, ae, f (lat.), id.(eng.), pojedini organizam iz roda Brucella. To je rod gramnegativnih, kratkih, štapicastih aeroba. Uglavnom su uzrocnici životinjskih bolesti, bruceloza, ali obolijeva i covjek ( Sin. v. bruceloza),


---BRUCELOZAbrucellosis, is, f (lat.), id.(eng.), generalizirana infekcija ljudi koja primarno zahvata retikuloendotelijalni sistem, uzrokovana sa nekoliko vrsta Brucella (melitensis, abortus, etc.). Prenosi se direktnim i indirektnim kontaktom iz prirodnih rezervoara (stoka), a manifestira se znojenjem, malteška groznica, mediteranska groznica. Sin.


---BRUKSIZAMbruxomania, ae, f, odontoprisis, is, f (lat.), bruxism (eng.), navika škripanja zubima, stiskanja vilica i izvodenja mastikatornih pokreta u snu, što može voditi okluzivnoj traumi. odontopriza. Sin.


---BRUNCIC(LAT.), (ENG.), SIN. v. sujedac.


---BRUŠKIT(LAT.), (ENG.), SIN. v. kost, custecna.


---BRV(LAT.), (ENG.), SIN. v. obrva.


---BRVAKcysticercus, i, m (lat.), id.(eng.), larvalni oblik trakavice, a sadrži skoleks, glavicu zatvorenu u cisticnu formaciju. Parazit formira ciste u tkivima. jaglika, cisticerk, brvalj, zobnica. Sin.


---BRVALJ(LAT.), (ENG.), SIN. v. brvak.


---BRZINA(LAT.), velocitas, atis, f, celeritas, atis, f (lat,.), velocity, speed (eng.), dimenzija vremena i predenoga puta. U medicini se upotrebljava da oznaci frekvenciju neke pojave ili ucestalost kretanja nekoga tijela u odredenom pravcu (puls, krvarenje, duljina predenoga puta i sl.) u jedinici vremena. Sin.


---BRZLIKglandula thyreoidea (lat.), thyroid gland (eng.), jedna od endokrinih žlijezda normalno postavljena na prednjoj strani vrata i sastoji se od dva spojena režnja ta-njim mostom. Ona proizvodi, magazinira i ispušta po potrebi hormone tiroksin i trijodtironin. Igra glavnu ulogu u metabolizmu. tireoidna žlijezda, štitnjaca, štitulja, štitna žlijezda, kotlacna žlijezda. Sin.


---BRŠE(LAT.), (ENG.), SIN. v. krzamak.


---BRŠLJANHedera helix (lat.), ivy (eng.), zimzelena biljka od koje se koristi donje lišce, herba Hederae helicis. Sadrži hederin koji je parasimpatikolitik i izaziva hemolizu. Bobice bršljana su otrovne. Sin.


---BUBACapoplexia, ae, f (lat.), apoplexy (eng.), iznenadni, obilan iSin. ev krvi u bilo koji organ, a posebno u mozak. Sin.


---BUBINEhelminthiasis, is, f (lat.), id.(eng.), infestacija nekom od trakavica. helmintijaza. Sin.


---BUBNJICmyringa, ae, f, membrana tympani (lat.), ear-drum (eng.), membrana, opna, koja razdvaja srednje od vanjskoga uha. bubna opna, rasponica, zvonce. Sin.


---BUBNJIKcavitas tympanica (lat.), tympanic cavity (eng.), dio srednjega uha koji se sastoji od zrakom napunjenoga prostora u vrjemešnoj kosti gdje se nalaze slušne košcice, a koji komunicira sa mastoidnim antrumom, te nazofarinksom pomocu tubae pharyngotympanicae Sin. .


---BUBONSKIbubonicus-3 (lat.), bubonic (eng.), karakteriziran ili onaj koji pripada grupi povecanih, inflamiranih, limfnih cvorova u aksili ili preponi kao kod kuge, sifilisa, bensaukluka, tuberkuloze, micine ( Sin. v.). Npr. bubonska kuga.


---BUBREG POTKOVICASTIren arcuatus (lat.), doughnut kidney (eng.), malformacija bubrega kada su oba bubrega spojena donjim krajem i izgledaju kao potkovica, nalca. nalcast bubreg. Sin.


---BUBREGren, renis, m (lat.), kidney (eng.), parni organ u lumbalnoj regiji ciji je glavni zadatak filtracija krvi i izlucivanje krajnjih produkata metabolizma u obliku bureži, cime se regulira koncentracija vodika, natrija, kalija, fosfata i drugih jona u ekstracelularnoj tecnosti. Sin.


---BUBREG, CISTICANren cysticus (lat.), cystic kidney (eng.), bubreg koji ima jednu ili više cista. Ovo stanje nema veze sa policistizmom bubrega. Sin.


---BUBREG, MASNIren adiposum (lat.), fatty kidney (eng.), bubreg zahvacen masnom degeneracijom. bubreg, nalcast, Sin. v. bubreg, potkovicasti.


---BUBREG, PELVICNIren pelvicus (lat.), pelvic kidney (eng.), ektopicni bubreg, smješten ispod bifurkacije aorte u zdjelici, nasuprot sakrumu. Sin.


---BUBREG, POKRETNIren mobile (lat.), floating kidney, movable kidney (eng.), bubreg koji je pokretan, spušta se nisko i njegovo kretanje dovodi do bola i poremecaja ekskrecije. Sin.


---BUBREG, PREKOBROJNIren tertium (lat.), supernumerary kidney (eng.), nakupina nefrogenoga tkiva, sa razlictim varijacijama izvodnih kanala, malformacijama jednoga od dva postojeca bubrega u pogledu oblika i lokalizacije. Treci bubreg Sin. .


---BUBREG, SPUŠTENInephroptosis, is, f (lat.), id.(eng.), pomjeranje bubrega prema dolje. Spuštanje bubrega u odnosu na njegovo mjesto. Obicno je situacija pracena bolom, posturalnom albuminurijom i eventualno kalkulozom. nefroptoza. Sin.


---BUBREG, VISECInephrospasis, is, f (lat.), id.(eng.), pokretni bubreg u kojemu je ono što ga drži na mjestu tako slabo da bubreg visi na svojoj krvnoj peteljci. Ustvari cesto id. sa spuštenim bubregom. nefrospaza. Sin.


---BUBREG, VJEŠTACKI(LAT.), artifitial kidney (eng.), popularno ime za ekstrakorporalni aparat za hemodijalizu. Sin.


---BUBREŽASTreniformis, e (lat.), reniform (eng.), formiran, dizajniran u obliku bubrega, izgleda kao bubreg Sin. .


---BUBREŽINACcalculus renalis (lat.), renal calculus (eng.), kamen u bubregu, odnosno bubrežnoj zdjelici. Sin.


---BUBREŽNIrenalis, e (lat.), renal (eng.), ono što pripada bubregu ili proizilazi iz njega. renalan. Sin.


---BUBULJICAVOST1. v. bubuljice 1, 2. cysticercosis, is, f (lat.), id.(eng.), infestacija sa cisticerkima, bubuljicama. Kod covjeka larvalne forme (cysticercus cellulosae) pljosnatih gujavica Taeniae solium i Taeniae saginatae penetriraju intestinalni zid i invadiraju potkožno tkivo, mozak , oko, jetru, pluca Sin. .


---BUBULJICEacne, es, f (lat.), id.(eng.), hronicna isindija folikula dlaka i lojnih žlijezdi. To su komedoni, okruženi crvenkastim papulama. U etiologiji se spominje nekoliko faktora kao stres, hormoni, lijekovi, naslijede, bakterijska infekcija. cibe, cibuljice, akne, 2. cysticercus, i, m (lat.),(eng.),.id., larvalna forma pljosnatih crva Taeniae solium i Teniae saginatae koje se nadu u potkožnome tkivu, mozgu, oku, jetri, plucima u obliku malehne ciste sa gla-vicom unutra. Sin.


---BUCOBarosma betulina (lat.), buchu (eng.), postoji nekoliko ljekovitih vrsta iz porodice Rutaceae, a buco je naj-cjenjeniji. To je aromaticni dijuretik i antiseptik za bubrežne pute. Sin.


---BUÐmucor, oris, m (lat.), mold (eng.), bilo koja gljivica iz grupe parazitarnih i saprofitnih vrsta koja egzistira u obliku multicelularnih filamentoznih kolonija (Penicillium, Rhisopus, Aspergillus i dr.). plijesan, drezga, gista. Sin.


---BUDANvigilans, antis, (lat.), vigilant (eng.), 1. oprezan, stalno na oprezu, pažljiv, obazriv, 2. nesan, onaj koji ne spava, ne može spavati Sin. .


---BUÐAVmucidus-3 (lat.), musty (eng.), onaj koji je pokriven sa budi (v.), plijesni, ustajao, bajat. pljesni Sin. v.


---BUDNOSTvigilantia, ae, f (lat.), vigilance (eng.), stanje koncentrirane pažnje, adekvatnih odgovora, opreznost, 2. nespavanje, nesanica Sin. .


---BUGACICAvas capillare (lat.), capillary (eng.), bilo koji od sitnih krvnih suda koji povezuju arteriole i venule, praveci mrežu u svakome dijelu tijela. Zidovi su im polupropustljivi za izmjenu raznih supstancija. kapilar, vlaknasta žilica. Sin.


---BUGACLJIVcapillaris, e (lat.), capillary (eng.), ono što pripada bugacici, ima njen karakter. kapilaran. Sin.


---BUGANCE(LAT.), (ENG.), SIN. v. promrzline.


---BUGIJAfurnus, i m (lat.), smoke (eng.), jedan od rezultata sagorijevanja koji se diže uvis, a sastavljen je od cestica cadi, CO, CO2. dim, duman. Sin.


---BUHApulex, icis, m (lat.), flea (eng.), 1. rod buha koje su paraziti na covjeku, psima, mackama itd., 2. svaki pojedinacni organizam iz roda buha. Sin.


---BUHACPyrethrum cinerariae (lat.), pyrethrum (eng.), biljka ciji se cvijet, Pyrethri flos, koristi kao insekticidno sredstvo, jer sadrži piretrin (nekolilo slicnih alkaloida). Potpuno je neškodljiv za covjeka i domace životinje. zubavka. Sin.


---BUJADFilix mas (lat.), male fern (eng.), biljka ciji korijen sadrži oko 1,5 % filicina. Jak je otrov i jako je iritantan za gastrointestinalni trakt. Nekad se upotrebljavao za is-tjerivanje gujavica, te kao abortiv. paprat. Sin.


---BUJANexuberans, antis, proliferativus-3, luxurians, antis (lat.), luxuriant, proliferative, exuberant (eng.), onaj koji raste slobodno i ekscesivno, koji buja, raskošno raste, raste preko mjere, obilan, pokazuje veliku proliferaciju. proliferativan. Sin.


---BUJANJEproliferatio, onis, f, vegetatio, onis, f (lat.), proliferation (eng.), produkcija ili multiplikacija istih ili veoma slicnih oblika (narocito se odnosi na odajice i tkiva). Bilo koji rast ili na tumor nalik tvorba, koja nalici na biljku ili razvijenu gljivu. proliferacija, vegetacija. Sin.


---BUJON(LAT.), buillon (fr.), broth (eng.), corba napravljena od životinjskoga mesa, a koja se upotrebljava za bakterijsku kulturu Sin. .


---BUKAclamor, oris, m (lat.), noise (eng.), subjektivni osjecaj bilo kojega neželjenoga zvuka. To su vecinom neskladni zvuci velike jacine Sin. .


---BUKALANbuccalis, e (lat.), buccal (eng.), strana zuba okrenuta prema obrazu, ono što pripada obrazu. Na zubu suprotno od labijalan. Sin.


---BULA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bobuk.


---BULAMACamylum, i n (lat.), starch (eng.), 1. bilo koji od polisaharida opce formule (C6H10O5)n, sastavljen od dugih lanaca polimera glukoze. To je glavna energetska rezerva u biljkama, 2. fini prašak ili bijela masa, dobijena iz kumpira ili žita (nišesta), a služi u farmaceutskoj industriji. škrob. Sin.


---BULAZANhallucinatio, onis, f (lat.), hallucination (eng.), osjecaj percepcije cutilima, bez stvarnoga objekta ili podražaja. ludovijest, obmana, halucinacija, utvara, trabun. Sin.


---BULBARANbulbaris, e (lat.), bulbar (eng.), ono što pripada bulbusu medullae spinalis, produženoj moždini Sin. .


---BULBIFORMANbulbiformis, e (lat.), bulb shaped (eng.), u obliku glavice, glavicast, u obliku glavice luka Sin. .


---BULBUS(LAT.), (ENG.), SIN. v. jederka.


---BULIMIJAbulimia, ae, f (lat.), id.(eng.), pretjerana glad, jako povecan apetit, želja za hranom Sin. .


---BULJOOK(LAT.), (ENG.), SIN. v. bekokast.


---BUMBAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. pamuk.


---BUN(LAT.), (ENG.), SIN. v. luda trava.


---BUNARputeus, i, m (lat.), well (eng.), objekt za lokalno snabdijevanje vodom. Cilindricno vertikalna iskopina ili bušotina zemlje do vodonosnoga sloja, odakle se crpi na razne nacine Sin. .


---BUNCANJEdivagatio, onis, f (lat.), divagation, raveness (eng.), inkoherentne misli i govor u stanjima sužene svijesti (vatra, narkoza, pijanstvo) Sin. .


---BUNCATIdivagare (lat.), rave (eng.), inkoherentno govoriti u stanjima sužene svijesti (vatra, narkoza, pijanstvo) Sin. .


---BUNDEVA(LAT.), (ENG.), SIN. v. tikva.


---BUNILOdelirium, ii, n (lat.), id.(eng.), akutni reverzibilni mentalni poremecaj sa smanjenom sposobnošcu odgovora na vanjske podražaje, sa poremecajem mišljenja i inkoherentnim govorom. Nivo svijesti je snižen. Poremecaj sna, psihomotorni nemir, poremecaj orijentacije u vremenu, mjestu i prema l delirijum, organski mentalni sindrom, zanos. Sin.


---BUNION(LAT.), (ENG.), SIN. v. baga.


---BUNJAcaverna ae, f (lat.), cavern (eng.), šupljina u organu nastala razvojem patološkoga procesa, npr. tuberkuloze. kaverna. Sin.


---BUR(LAT.), (ENG.), SIN. v. mokrenje.


---BURAGrumen, inis, m (lat.), paunch (eng.), prvi i najveci dio želuca kod preživara; mjesto gdje se hrana skuplja prije preživanja Sin. .


---BUREŽ(LAT.), urina, ae, f (lat. ), urine (eng.), tecnost koju luce bubrezi, a prolazi kroz mokracnjake, skuplja se u mokracnoj bešici i izlazi napolje mokracnicom. Kolicina za 24 sahata je 1000-1500 ml, specificna težina 1001-1030, blago je kisele reakcije, žute boje, bistra, karakteristicnoga mirisa. P mijež, mokraca, urin, sac. Sin.


---BUREŽANurinalis, e (lat.), urinal, urinary (eng.), onaj koji pripada bureži, mokraci, ili sistemu njenoga izlucivanja Sin. .


---BUREŽNJAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. tuta.


---BURGANCE(LAT.), (ENG.), SIN. v. promrzline.


---BURGIJAterebea, ae, f (lat.), burr, drill (eng.), rotacioni instrument, napravljen od celika ili tungsten karbida koji služi za bušenje kosti, trepanaciju kosti glave i preparaciju zubnih kaviteta. borer, svrdlo. Sin.


---BURITI(LAT.), (ENG.), SIN. v. mokriti.


---BURLJANJEborborygmus, i, m (lat.), rumbling of the bowels (eng.), jasni zvuk crijevne peristaltike koji se cuje i bez slušalica, ciji intenzitet zavisi od jacine peristaltike, sadržaja crijeva, fiziologije pokreta, prisustva prepreke i sl Sin. .


---BURMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cmar ili pušak.


---BURUNDŽUKcarbassus, us m (lat.), gauze (eng.), rijetko mrežasti materijal, najcešce od pamucnoga prediva, a upotrebljava se za zavoje, hirurške brisace, tupfere i sl., Sterilizira se i impregnira po potrebi. gaza, up. ciha. Sin.


---BURURETvertigo, inis, f (lat.), id.(eng.), iluzija kretanja, senzacija kao da se okolica okrece oko pacijenta (objektivna), ili kao da se sam pacijent okrece u prostoru (subjektivna). Može biti uzrokovan procesom u unutrašnjeme uhu ili zbog poremecaja negdje na vestibularnome putu. vrtoglavica. Sin.


---BURZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kesica.


---BURZITISbursitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija kesice, burze, obicno udružena sa depozicijom kalcija. Najcešce je u pitanju subdeltoidna vrecica. Sin.


---BUTfemur (lat.), thigh (eng.), dio noge od kuka do koljena, natkoljenica. stegno. Sin.


---BUTON(LAT.), bouton (fr.), button (eng.), glavicasto isindicno uzdignuce na koži razne etiologije. Sin.


---BUTRAGsedimentum, i, n (lat.), sediment (eng.), precipitat, talog, narocito onaj koji se spontano formira. Sin.


---BUŠENJEforatio, onis, f, trepanatio, onis, f, tresis, is, f (lat.), drilling, boring (eng.), akt ili proces pravljenja rupa u kosti ili zubu rotacionim instrumentom. trepanacija. Sin.


---BUŽIJA(LAT.), (ENG.), bougie (fr.), tanki, savitljivi, cilindricni, solidni ili šuplji instrument, koji služi za ulazak u cjevast organ (npr. mokracnica), zbog njegovoga širenja ili mjerenja širine lumena. Pri širenju se mogu upotrebljavati sve šire i šire bužije, pa su oznace Sin. .


---BUŽIRANJE(LAT.), (ENG.), bougienage (fr.), prolazak bužijom ( Sin. v.) kroz cjevast organ u cilju njegova širenja upotrebljavajuci sve šire i šire iste instrumente (npr. kod stenoze jednjaka).


---BZIKALJKAsyringa ae, f (lat.), syringe (eng.), instrument kojim se ubrizgavaju otopljeni lijekovi u tkivo ili vade tecni tkivni uzorci iz šupljina. brizgalica, šprica. Sin.


---CABLJASTimbecillus, i, m (lat.), imbecile (eng.), osoba sa srednjim stepenom umne zaostalosti. U bosanskome jeziku je pridjev, a u latinskome i(eng.),leskome je imenica. imbecil, cahnut, kratkouman, slabouman. Sin.


---CACKALICAdentiscapulium, ii, n (lat.), tooth stick (eng.), uski, tanki, tupo zašiljeni štapic koji služi za cišcenje zuba Sin. .


---CAD(LAT.), (ENG.), SIN. v. cad.


---CAÐfuligo, inis, f (lat.), soot (eng.), lahki, pougljeni ostaci sagorijevanja koji se dižu uvis sa dimom ili ostaju na stranama ložišta i dimnjaka. cad, gar, garež. Sin.


---CADAV(LAT.), (ENG.), SIN. v. cadav.


---CAÐAVfuliginosus-3 (lat.), sooty (eng.), pokriven cadom, gareži, cadom, ili ima izgled cadi. cada Sin. v.


---CADOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. šator.


---CAFURIJAcamphora, ae, f (lat.), camphor (eng.), keton, C10H18O, karakteristicnoga mirisa, izdvojen iz biljke Cinnamomum camphora (d-kamfor), kamilice (l-kamfor), ruzmarina i dr. Upotrebljava se u obliku kamforskoga zejtina, Oleum camphoratum ili blagoga alkoholnoga rastvora i to kao stimulans centralno kamfor. Sin.


---CAGRTANJEcrepitatio, onis, f (lat.), crepitation (eng.), zvuk pucketanja kao da se trlja kosa medu prstima (zvuk koji se cuje pri auskultaciji pluca u patološkim uslovima ili pomicanjem prelomljenoga dijela kosti). krepitacija. Sin.


---CAHURA LECEcapsula lentis, phacocystis, is, f (lat.), phacocyst (eng.), cahura koja omotava ocnu lecu Sin. .


---CAHURAcapsula, ae, f, lemma, atis, n (lat.), capsule, sheath (eng.), 1. opci naziv za hrskavicnu, masnu, fibroznu ili membranoznu strukturu koja omotava organ, jedan njegov dio, odnosno neku strukturu. ovojnica, opna, membrana, ovitak, tjena, lema. 2. Sin. v. cahurica.


---CAHURA, MIŠICNAperimysium externum, epimysium, ii , n (lat.), epimysium (eng.), nadvorna vezivna ovojnica koja zamotava mišic Sin. .


---CAHURICAcapsula, ae f (lat.), wafer (eng.), mehki ili tvrdi ovoj od želatine, glicerina ili glutena ili malehna posudica od tog materijala u koji se stavlja lijek da bi se lakše gutao, ili da bi dospio u donje dijelove digestivne cijevi (crijevo). cahura 2. Sin.


---CAJ1. thea, ae (lat.), tea (eng.), sušeno lišce biljke Camelia sinensis (folia Theae), a sadrži kofein, teofilin, te ishlapljivi zejtin. Široko je rasprostranjen kao topli i hladni napitak. Koristan je za razne vrste trbušnih tegoba kao dodatno ljekovito sredstvo. 2. species, ei, f, ptisan caj, ljekoviti. Sin.


---CAJ(LAT.), (ENG.), ljekoviti, Sin. v. caj 2.


---CAJ, PARAGVAJSKIfolia mate (lat.), (eng.), mate (eng. po šp.) suho lišce od drveta Ilex paraguensis koje raste u Južnoj Americi. Sadrži kofein i tanine, pa je tonik, dijuretik, stomahik, stimulans i laksativ. mate. Sin.


---CAKLEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. caklenica.


---CAKLENICAadamantinum, i, n (lat.), dental enamel (eng.), tvrdi, tanki, prozirni sloj kalcificirane supstancije koja pokriva i zašticuje dentin krune zuba, acelularan, avaskularan, transparentan. Najtvrda materija u tijelu. caklen, gleta, savat, caklina, ektodont, zbagla. Sin.


---CAKLENSKI BISERenameloma, atis, n (lat.), enamel drop (eng.), malehne nakupine cakleni na površini korijena zuba, cesto na bifurkaciji višekorijenskih zuba Sin. .


---CAKLENSKIadamantinus-3 (lat.), adamantine (eng.), ono što pripada zubnoj caklenici, cakleni. Sin.


---CAKLINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. caklenica.


---CAKLJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kuka.


---CAKLOVICAhumor vitreous (lat.), vitrous humor (eng.), vodenasta suspenzija koja se nalazi izmedu strome u caklovini, corpus vitreum, vitreous body. staklovica, staklovina. Sin.


---CAKLOVINAcorpus vitreum (lat.), vitreous body (eng.), transparentna želationozna masa koja ispunjava unutraš-nju duplju ocne jabucice i nalazi se izmedu sociva i retine. Caklovina se sastoji od strome i caklovice. staklovina, staklasto tijelo. Sin.


---CAKNUTimbecillus, i, m (lat.), imbecile (eng.), osoba sa srednjim stepenom umne zaostalosti. U bosanskome jeziku je pridjev, a u latinskome i(eng.),leskome imenica. imbecil, cabljast, kratkouman. Sin.


---CALARNIKsimulator, oris, m (lat.), id.(eng.), pojedinac ili aparat koji oponaša bolest ili neko stanje. Pojedinac to radi radi ostvarenja vlastite koristi, a na aparatu se simulira bolest radi edukacije. Sin.


---CALMAmitra, ae, f (lat.), mitre (eng.), zavoj oko glave u obliku saruka oko fesa. mitra. Sin.


---CAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. bor, bijeli.


---CAM-SAKAZ(LAT.), pine resin (eng.), smola iz bora, mješavina karboksilnih kiselina, terpena, zejtina, a javlja se na zasjecima i pukotinama drveta. Ima karakteristican ugodan miris, lahko je upaljiva, netopljiva u vodi. Navodno pomaže kod opstrukcione žutice Sin. .


---CAMAmolestia, ae, f (lat.), trouble, complaint (eng.), tegoba, tjeskoba, anksioznost, nemir, dosadivanje, neprijatnost, nelagodnost, jad, patnja, tuga. Sin.


---CAMAKPhthirus pubis, morpio, onis, f (lat.), crab louse (eng.), rod uši iz porodice Pediculidae, koji se hrane ljudskom krvlju, a se nalaze uglavnom na stidnim dlakama; izuzetno u obrvama, te dlakama grudi. Pljosnate su i široke. širokalj, krkajak, stidna uš. Sin.


---CAMALICAdebilitas, atis, f (lat.), debility (eng.), psihicka slabost, intelektualna zakržljalost, sa psihickim nedostacima. Najlakši oblik oligofrenije. Sam latinski ekvivalent znaci slab uopce. debilnost, urodena nemoc. Sin.


---CAMBA(LAT.), (ENG.), id. kandža, Sin. v. tamo.


---CAMPAungula, ae, f (lat.), hoof (eng.), 1. veliki orožnjeli nokat kopitara koji pokriva prst na kojem se hoda. kopito, capak, 2. dva polukružna velika orožnjela nokta srednjih prsta papaka. papak. Sin.


---CANJAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. falanga.


---CANKIR, MEHKIulcus molle (lat.), chancroid. soft ulcer (eng.), seksualno prenosljiva bolest, uzrokovana sa Haemophylus ducreyi, a karakterizirana je bolnim primarnim afektom na mjestu infekcije (vanjskom spolovilu). Ulkus je mehak, gnojnoga dna, a uskoro se javljaju uvecani limfni cvorovi u preponi. šankir, mehki. Sin.


---CANKIR, TVRDIulcus durum (lat.), hard ulcus (eng.), primarni afekt sifilisa u obliku grizlice na vanjskim genitalijama, tvrdih rubova, sa uvecanim bezbolnim limfnim cvorima u preponi. sifilis primarni, sin. šankir, tvrdi. Sin.


---CAPAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. campa.


---CAPARIKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. nišador.


---CAPRA(LAT.), (ENG.), id. koža.( Sin. v.)


---CAPRLJAJexcoriatio, onis, f (lat.), excoriation (eng.), abra-zija kože, skidanje epidermisa traumatskim putem. ogrebak, ogrebina, ogrebotina, grebotina, odljustak, parotina, ekskorijacija. Sin.


---CARAKlanceola, ae, f (lat.), lancet (eng.), malehni, šiljat, kopljast, hirurški nož sa dvostrukim sjecivom za otvara-nje cira, apscesa, ranije za puštanje krvi i sl., sin. bocka-vica, nešter, lanceta Sin. .


---CARAPA, ELASTICNAcalculus elasticus (lat.), elastic stocking (eng.), carapa protkana gumenim elasticnim nitima, pa svojim ravnomjernim i elasticnim stezanjem vrši kompresiju na proširene površne vene, time otklanja teškoce uslijed zastoja u nogama Sin. .


---CAREVO CVIJECEConvalaria majalis (lat.), lily of the valley (eng.), biljka koja ima kardiotonicna svojstva i upotreb-ljava se u obliku praška od sušenoga cvijeta, vodenoga ekstrakta ili alkoholne tinkture. Farmakološko djejstvo je slicno strihninu. dragoljice. Sin.


---CAREVO OKOViola tricolor (lat.), pansy (eng.), cvijece sa emetickim osobinama. Upotrebljava se i kao ekspektorans Sin. .


---CARSKI REZsectio caesarea (lat.), cesarean section (eng.), operacija vadenja donesenoga ploda iz bremenite materice. Ima raznih oblika ove operacije, raznih pristupa i modifikacija. isporak, carski sjek. Sin.


---CARSKI SIJEK(LAT.), (ENG.), SIN. v. carski rez.


---CARŠAF, SHEET(LAT.), linen (eng.), komad platna velicine 1,8-2,0 x 0,90, razne boje, predviden kao posteljno rublje za bolesnike ili kao prekrivac za vrijeme operacije Sin. .


---CASAexcipula, ae, f (lat.), vessel (eng.), posuda ili zdjela, raznih oblika i velicina, uglavnom polukuglaste šupljine, a upotrebljava se za laboratorijski rad Sin. .


---CATRNJAcysterna, ae, f (lat.), cystern (eng.), rezervoar za skupljanje kišnice koja se upotrebljava kao voda za pice u nekim sušnim dijelovima Bosne i Hercegovine Sin. .


---CAVAOcuneus, i, m (lat.), wedge, peg (eng.), sredstvo za imobilizaciju, nalik na ekser, razlicite duljine i debljine, naparavljen od nehrdajucega materijala koji se operativno uvodi intramedularno ili u epifizne dijelove kosti, radi njihove fiksacije poslije preloma u položaju pogodnom za srastanje Sin. .


---CAŠApoculum, i, n (lat.), cup (eng.), staklena posudica, u bolnickim uslovima najcešce za mokracu, sekrete, ishranu, laboratorijske potrebe i peroralne lijekove. Sin.


---CAŠENJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. išcašenje.


---CAŠICA KUKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cašica, zglobna.


---CAŠICA1. patella, ae, f (lat.), kneecap (eng.), trokutasta sezamoidna kost, oko 5 cm u promjeru, smještena na prednjoj strani koljena u tetivi m. quadriceps femoris. mlitva, koljenica, štitica, 2. pocillum, i, n, caliculus, i, m (lat.), small cup (eng.), malehna caša, struktura na cašicu nalik.. Sin.


---CAŠICA, BUBREŽNAcalix renalis (lat.), kidney cup, renal calix (eng.), svaki od recesusa pelvisa bubrega koji zatvara piramidu cime skuplja mokracu. Cašice se dijele na velike i malehne, calices renales majores et minores. Sin.


---CAŠICA, OCNAorbita, ae, f (lat.), orbit (eng.), koštani kavitet koji sadrži ocnu jabucicu, mišice, krvne sude i živce, a cine ga nekoliko kostiju: suzna, ceona, nosna, nepcana, sfenoidalna, etmoidalna, zigomaticna i gornja vilica, sin. ocnica, orbita, ocna duplja, ocna šupljina. Sin.


---CAŠICA, PLECKE(LAT.), (ENG.), SIN. v. cašica, zglobna.


---CAŠICA, ZGLOBNAcavitas articularis (lat.), articular cavity (eng.), konkavno zglobno tijelo prekriveno zglobnom hrskavicom u koje ulazi konveksno zglobno tijelo. Najizrazitiji predstavnici su cašica kuka, acetabulum, cašica plecke, cavitas glenoidalis. Sin.


---CAŠICE, ZUBNEalveoli dentales (lat.), dental alveoli (eng.), šupljine ili duplje u processus alveolaris maxillae et mandibulae u kojima su fiksirani korijeni zuba nitima periodontalnoga ligamenta. Sin.


---CEBE(LAT.), blanket (eng.), debela, mehka, vunena ili sinteticka tkanina, u bolnickim uslovima najbolje bijela, ali i drugih boja, koja se stavlja u dvostruki caršaf, a služi kao pokrivac bolesnicima Sin. .


---CEBOCEFALIJAcebocephalia, ae, f (lat.), cebocephaly (eng.), razvojna anomalija u kojoj su oci jedno blizu drugoga, a nos je defektan. Glava tako nalici na psecu glavu. Sin.


---CECELJnatrium carbonicum (lat.), sodium carbonate, washing soda (eng.), Na2CO3, bezbojni kristali ili bijeli kristalni prašak, odnosno granule. Alkalizirajuce sredstvo u farmakološkim preparatima. Takoder i sredstvo za pra-nje. kuhinjska soda. Sin.


---CEDOKRVNICAinfanticida, ae, f (lat.), child murderer (eng.), majka koja je ucinila cedomorstvo, najcešce nevjencana žena, Sin.


---CEDOMORSTVOinfanticidium, ii, n (lat.), infanticide, child murder (eng.), ubistvo koje pocini, vecinom nevjencana majka, nad svojim novorodencetom, koje je ili sposobno za vanmatericni život ili ne, ali koje je poslije poroda prodihalo Sin. .


---CEFALALGIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. glavobolja.


---CEFALEA(LAT.), (ENG.), SIN. v. glavobolja.


---CEFALICANcephalicus-3 (lat.), cephalic (eng.), ono što pripada glavi, nalazi se na glavi, ide u glavu. Sin.


---CEFALOMETRIJAcephalometria, ae, f (lat.), cephalometry (eng.), naucno mjerenje dimenzija glave. U stomatologiji to odreduje kraniofacijalni rast i razvoj koji onda determinira prirodu ortodontskoga tretmana Sin. .


---CEHLUBARsuccinum, i, n, electrum, i,n (lat.), amber (eng.), žuta, fosilna smola od nekoliko vrsta cetinarskoga drveca koja se nalazi u aluvijalnim slojevima. Sin.


---CEHLUBARSKIsuccinicus-3 (lat.), succinic (eng.), onaj koji pripada okamenjenoj smoli, cehlubaru (najviše se odnosi na kiselinu) Sin. .


---CEHNEmn. cehneta, maxilla, ae, f, mandibula ae, f (lat.), (eng.), jaw, upper and down, jedna od vilica, donja i gornja, pa je potrebno objašnjenje, npr. cehne donje i cehne gornje. V. vilica Sin. .


---CEHNO(LAT.), (ENG.), SIN. v. saransak.


---CEHRA(LAT.), (ENG.), SIN. v. lice.


---CEJFvoluptas, atis, f (lat.), hilarity (eng.), dobro raspoloženje, posebno raspoloženje opuštenosti, uživanja, naslade, veselosti, obicno nastalo uživanjem kahve ili alkohola Sin. .


---CEJIF(LAT.), (ENG.), SIN. v. cejf.


---CEJRECENJEmerotomia, ae, f, (lat.), merotomy (eng.), rasijecanje na cetvero (o zaklanome bravu ili govedu) Sin. .


---CEJRECITI(LAT.), quater (eng.), rasjeci na cetvero (odnosi se na zaklanoga brava ili govedo), pren. rastrgnuti, raskomadati. Up. uditi Sin. .


---CEJREK MESA(LAT.), quater of meat (eng.), cetvrtina mesa zaklanoga i odranoga brava ili goveda, pa postoji prednji i stražnji cejrek mesa Sin. .


---CEJREK(LAT.), quater (eng.), cetvrti dio, cetvrtina, bilo vremenskoga perioda (cejrek od sahata) ili zaklane životinje (cejrek mesa) Sin. .


---CEKALANcaecalis, e (lat.), cecal (eng.), 1. pripada cekumu, slijepome crijevu, proizilazi iz njega, 2. završava slijepo, corsokakom. Sin.


---CEKAONICA(LAT.), waiting room (eng.), prostorija gdje pacijenti cekaju na red radi ljekarskoga pregleda. Ona ima svoje higijenske norme, a najvažnija je da ima zahod ili musluk. Sin.


---CEKICmalleus, i, m (lat.), hammer (eng.), 1. jedna od tri slušne košcice, ona koja se naslanja na bubnu opnu, 2. instrument u ortopediji koji je dizajnom i velicinom nešto drukciji od obicnoga cekica, ali mu je namjena ista. Sin.


---CEKINJAseta, ae, f (lat.), bristle (eng.), tvrda, oštra, kratka dlaka životinje od koje se prave kefe. Sin.


---CEKINJASTsetiferus-3 (lat.), setaceous (eng.), osobina kao cekinja, krut, rigidan, kratak i tanak istovremeno. Sin.


---CELA(LAT.), (ENG.), SIN. v. celavost.


---CELATAgalea aponeurotica (lat.), id.(eng.), aponeuroticna struktura skalpa koja spaja frontalne, okcipitalne i temporalne mišice Sin. .


---CELAVcalvus-3 (lat.), bald (eng.), osoba koja pokazuje znake celavosti. pleši Sin. v.


---CELAVOSTcalvities, ei, f, alopecia, ae, f (lat.), baldness (eng.), odsustvo dlaka sa kože gdje su normalno prisutne. alopecija, lisina, plešina. Sin.


---CELAVOST, KRUŽNApelada, ae, f (lat.), pelade (eng.), mjestimicno kružno opadanje kose, alopecia areata. pelada. Sin.


---CELAVOST, MUŠKAalopecia virilis, alopecia senilis (lat.), male pattern baldness, male pattern alopecia (eng.), progresivni, difuzni, simetricni gubitak kose, pocevši od karakteristicnih oblika zalistaka i ostavljajuci samo periferni rub kose. Pocinje izmedu 20. i 30. godine i androgeno je zavisna. Sin.


---CELAVOST, RANAalopecia prematura (lat.), premature alopecia (eng.), muška celavost koja pocinje rano, prije dvadesete godine, Sin. v. celavost, muška.


---CELAVOST, SIFILITICNAalopecia syphilitica (lat.), moth-eaten alopecia, syphilitic alopecia (eng.), alopecija koja zahvaca obrve, bradu i kosu kod sekundarnog sifilisa, karakterizirana je malehnim razbacanim podrucjima bez dlaka. Sin.


---CELAVOST, UROÐENAalopecia congenita (lat.), congenital alopecia, congenital baldness (eng.), urodeni nedostatak kose koji može nastati samo na glavi, ali se javiti i kao urodeni nedostatak dlaka na tijelu. Sin.


---CELAVOST, ZARAZNAfavus, i, m (lat.), ringworm honeycomb (eng.), zarazna bolest kose, ali i drugih dlakavih mjesta, uzrokovana gljivicom Trychophyton schoenleini, a karakterizirana stvaranjem perifolikularnih žutih plocica u vidu saca (scutula). Kosa postaje siva, ima vunast ili paucinast izgled. Nelijecena ostavlja t favus, grinta, uljezina, zli strup. Sin.


---CELENTERON(LAT.), (ENG.), SIN. v. pracrijevo.


---CELERApium graveolens (lat.), celery (eng.), povrce cije sjeme je dijuretik i djeluje protiv grceva. Sin.


---CELIJAcellula, ae, f (lat.), cell (eng.), 1. osnovna strukturalna i funkciona jedinica živoga organizma, a sastoji se od jezgre okružene citoplazmom koja sadrži razlicite organele, odajica, okren. 2. malehni, manje ili više zatvoreni prostor, odaja, odajica. Sin.


---CELIJACANcoeliacus-3 (lat.), celica (eng.), onaj koji pripada trbuhu ili preciznije celijacnim krvnim sudima, sistemu art. coeliacae Sin. .


---CELIJAKIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bolest celijacna.


---CELIJICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. odajica.


---CELINJA LJUBICAMelissa officinalis (lat.), sweet balm (eng.), biljka ugodnoga mirisa iz koje se dobija i zejtin prijatnoga mirisa koji podsjeca na limun. Celinja ljubica je sedativ, dijaforetik, refrigerans. zucovina. Sin.


---CELJADEhomo, inis, m (lat.), human being (eng.), svaka pojedina osoba ljudskoga roda. covjek 3, jedinka. Sin.


---CELOfrons, frontis, n (lat.), forehead (eng.), dio lica iznad obrva do ruba kose. Podlogu mu cini squama ossis temporalis. Sin.


---CELO, STIDNOmons veneris, s. pubis (lat.), mons pubis (eng.), okruglasta mesnata prominecija preko simfize kod odrasle individue obrasla dlakama, pubes, izraženija kod žena. Sin.


---CELOMcoeloma, atis, n (lat.), coelom (eng.), tjelesna šupljina, obicno trbušna i grudna duplja zajedno. Sin.


---CELULARANcellularis, e (lat.), cellularis (eng.), onaj koji pripada odajici, ili je graden od odajica, odajicki, celijski, stanicni Sin. .


---CELULITIScellulitis, idis, f (lat.), id.(eng.), akutno difuzno širenje edematozne gnojne isindije kroz potkožno tkivo što kasnije može voditi stvaranju apscesa. Uzrocnici su najcešce A streptokoki i Staphylococcus aureus. flegmona. Sin.


---CELULOZAcellulosum, i n (lat.), cellulose (eng.), najrašireniji ugljeni hidrat, (C6H10O5)n, polimer dugih lanaca, netopljiv u vodi i alkoholu, a cini skelet najvecega dijela biljnih struktura i njihovih odajica Sin. .


---CEMENT, CINKOKSISULFATNI(LAT.), zinc oxysulfate cement (eng.), materijal za privremeno, kratkotrajno zatvaranje kaviteta zuba. Sastoji se od cink oksida i cink sulfata, te otopine dekstrina ili 10% otopine gumiarabike Sin. .


---CEMENT, FOSFATNI(LAT.), zinc phosphate cement (eng.), bolje cink oksifosfatni cement, a upotrebljva se kao zaštitina podloga na dnu kaviteta zuba, radi zaštite pulpe od mehanic-kih, fizickih i hemijskih uticaja. Po sastavu je prašak (85-90% cink oksida, 10% magnezijum, silicijum, aluminijum i bizmut oksida) Sin. .


---CEMENT, KAMENI(LAT.), (ENG.), SIN. v. cement silikofosfatni.


---CEMENT, SILIKATNI(LAT.), silicate cement (eng.), materijal za sve estetske ispune prednjih zuba. Sastoji se od praška (40% silicijum oksida, 30% aluminijum dioksida, 10% kalijum fosfata ili natrijum i kalcijum fluorida) i tekucine (45-60% vodene otopine ortofosforne sa dodatkom metafosforne i parafosfor Sin. .


---CEMENT, SILIKOFOSFATNI(LAT.), silicophosphate cement (eng.), upotrebljava se za ispune mlijecnih zuba. Nastaje miješanjem cink fosfata i silikatnoga praška, a tecni je dio isti kao kod silikatnoga cementa Sin. .


---CEMENT, STAKLENOJONOMERNI(LAT.), glass ionomer cement (eng.), materijal za kratkotrajno zatvaranje kaviteta i fiksiranje privremenih navlaka. Sastoji se od praška (cink oksida, 1% cink acetata ili sulfata) i tekucine (cisti sintetski Eugoneol, C10H12O2) Sin. .


---CEMENTI(LAT.), cements (eng.), 1. materijali koji se upotrebljavaju kao zaštitita podloge na dnu kaviteta i cilju zaštite pulpe od fizicko-hemijskih uticaja, 2. supstancije koje služe obezbjedenju spajanja dviju površina Sin. .


---CEMENTIKLI(LAT.), cementicles (eng.), malehna, diskretna ostrvca osificiranoga tkiva u periodontalnome ligamentu koji nisu gradeni od pravoga cementa Sin. .


---CEMENTIRANJEcaementatio, onis, f (lat.), cementation (eng.), upotreba cementa u fikisiranju kapice, krunica i zubnih punjenja Sin. .


---CEMENTITIScaementitis, idis, f (lat.), cementitis (eng.), inflamacija zubnoga cementa. Sin.


---CEMENTOBLASTcaementoblastus, i , m (lat.), cementoblast (eng.), velika odajica sa velikim centralno položenim jezgrom i jednim nukleolusom koja stvara cementum Sin. .


---CEMENTOBLASTOMAcaementoblastoma, atis, n (lat.), cementoblastoma (eng.), odontogeni fibrom u kojemu se odajice razvijaju u cementoblaste. Obicno ima i jedan malehni dio kalcificiranoga tkiva. Sin.


---CEMENTOCITcaementocytus, i, m (lat.), cement cell, cementocyte (eng.), odajica u lakuni celularnoga cementuma. Po izgledu je okrugla ili ovalna, pokazuje brojne protoplazmatske produžetke. Sin.


---CEMENTOGENEZAcaementogenesis, is, f (lat.), cementogenesis (eng.), nastajanje i razvoj cementuma na korijenskome dentinu zuba. Sin.


---CEMENTOKLASTcaementoclastus, i m (lat.), cementoclast (eng.), odajica za razgradnju cementuma, a nalazi se na površini cementuma u procesu cementoklazije fiziološke remodulacije cementuma. Sin.


---CEMENTOKLAZIJAcaementoclasia, ae, f (lat.), id.(eng.), rastvaranje i resorpcija zubnoga cementuma, obicno komplikacija povrede ili patoloških stanja. cementoliza. Sin.


---CEMENTOLIZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cementoklazija.


---CEMENTUMcementum, i, n (lat.), id.(eng.), tvrdo zubno tkivo koje prekriva dentin korijena zuba. Takoder služi i kao pripojno tkivo za vlakna periodontalnoga ligamenta. Sin.


---CEMER(LAT.), (ENG.), SIN. v. svod.


---CEMERAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. 1. otrovan, 2. grk.


---CEMERIKAHelleborus niger (lat.), black hellebore, Christmass rose (eng.), biljka od koje se koristi korijen, koji je otrov, ali i hidragog, emetik i katartik, te sadrži i 2 glikozida koji djeluju kardiotonicno. kukurijek. Sin.


---CEMERLI(LAT.), (ENG.), SIN. v. 1. otrovan, 2. grk, 3. v. dertli.


---CENADELFUScenadelphus, i, m (lat.), id.(eng.), ravnomjerno razvijena dvojna nakaza. Sin.


---CENAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. rub.


---CENESTEZIJAcoenesthesia, ae, f (lat.), cenesthesia (eng.), saznanje o normalnom funkcioniranju organa tijela Sin. .


---CENIFA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zahod.


---CENOFOBIJAcenophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), strah od praznih prostora. Sin.


---CENTAR OSIFIKACIJEpunctum ossificationis (lat.), ossification point (eng.), mjesto gdje zapocinje osifikacija u hrskavicnoj kosti. Može biti primaran ili sekundaran. tacka osifikacije. Sin.


---CENTARcentrum, i, n (lat.), center (eng.), 1. središnja tacka tijela, organa ili neke strukture, sin središte, 2. skupina nervnih odajica sa zadatkom reguliranja neke posebne funkcije u organizmu. jezgra. Sin.


---CENTEZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. punkcija.


---CENTRALANcentralis, e (lat.), central (eng.), postavljen u sredinu, blizu ili bliže sredini, središan. Sin.


---CENTRIFUGAcentrifuga, ae, f (lat.), (eng.), centrifuge (eng.) mašina kojom se postiže proces separacije lakših od težih dijelova, pomocu centrifugalne sile Sin. .


---CENTRIFUGALANcentrifugalis, e (lat.), centrifugal (eng.), 1. onaj koji se krece ili prostire dalje od centra, 2. onaj koji odlazi od centralnoga nervnoga sistema Sin. .


---CENTRIFUGIRANJEcentrifugatio, onis, f (lat.), centrifugation (eng.), proces odvajanja lakših od težih dijelova neke suspenzije, miksture ili otopine, pomocu centrifugalne sile Sin. .


---CENTRIOLAcentriolum, i n (lat.), centriole (eng.), jedna od dvije cilindricne organele postavljene u centrozomu i sadrži mikrotubule postavljene oko ruba. Za vrijeme diobe, centriole putuju na suprotne polove odajice i služe za organizaciju diobnoga vretena Sin. .


---CENTRIPETALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. dobježan.


---CENTROMERA(LAT.), centromere (eng.), nešto suženi dio hromozoma kojim se on drži za vreteno za vrijeme diobe i gdje se hromatidi spajaju Sin. .


---CENTROSFERAcentrosphaera, ae, f (lat.), cenrosphere (eng.), 1. specijalizirani dio kondenzirane citoplazme koji sadrži centriole i igra važnu ulogu u mitozi, centralna sfera, 2. id. sa centrozomom Sin. .


---CENTROZOMcentrosoma, atis, n (lat.), centrosome (eng.), odajicki centar, centralno tjelešce, centralni dio odajice, zajedno sa dvije centriole. Sin.


---CEONICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kost, celna.


---CEPepistomium, i, n, obturnaculum, i, n (lat.), stopper, plug (eng.), l. (u farmakologiji) obicno posebno brušeno staklasto tijelo koje zatvara boce, mada može biti i od pluta ili plastike, zavisno što se u bocama drži, 2. (u kli-nickoj medicini) svaka masa koja zacepi krvni sud (embolus, tromb), ili cjevasti organ (npr. sl Sin. .


---CEPAVACepistropheus, i m (lat.), axis (eng.), drugi vratni kralježak. Ima specificnu gradu u kojoj se istice zub, dens eipstrophei. epistrofeus, stožer Sin.


---CEPET(LAT.), (ENG.), SIN. v. cokotati.


---CEPICsuppositorium, i, n (lat.), suppository (eng.), lijek sa masnim vehikulumom adaptiran da se uvede u duburu, rodnicu ili u mokracnicu. Solidan je na sobnoj temperaturi, ali je topljiv na temperaturi tijela Sin. .


---CEPICI RETINEconi retinae (lat.), retinal cones (eng.), retinalne vidne odajice kojih ima 6-7 miliona, a služe za registraciju svjetla i boja, te vidnoj oštrini. cunjici retine. Sin.


---CEREALIJEcerealia, ium, n, pl. (lat.), cereals (eng.), žito, hrana od žita, svaka biljka koja nosi zrnast jestiv plod (pšenica, raž, jecam, zob itd. Sin. )


---CEREBELARANcerebellaris, e (lat.), cerebellar (eng.), ono što pripada malehnome mozgu. Sin.


---CEREBRALANcerebralis, e (lat.), cerebral (eng.), pripada velikom mozgu, velikomoždani. Sin.


---CEREBRITIScerebritis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija moz-ga. Termin se obicno upotrebljava za veoma akutni stadij apscesa što je samo lokalizirani cerebritis, bez cahure Sin. .


---CEREBROMALACIJAcerebromalacia, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalno smekšavanje moždanoga tkiva. Sin.


---CEREBROSPINALANcerebrospinalis, e (lat.), cerebrospinal (eng.), onaj koji pripada istovremeno i mozgu i kicmenoj moždini. Sin.


---CEREBROTOMIJAcerebrotomia, ae, f (lat.), cerebrotomy (eng.), bilo kakva incizija mozga Sin. .


---CEREBROZIDI(LAT.), cerebrosides (eng.), gradivni materijal membrana nervnoga tkiva, narocito mijelinskih ovojnica; glavni sastavni dio odajickih ovojnica viših organizama. To su uglavnom kerazin i frenozin, a predstavlja spojeve masnih kiselina sa sfingozinom i dehidrosfingozinom, galaktozom i Sin. .


---CEREBROZIDOZAcerebrosidosis, is, f (lat.), id.(eng.), lipoidoza u kojoj se masna akumulacija sastoji od kerazina Sin. .


---CEREVIZ(LAT.), (ENG.), SIN. v. majdonos.


---CEREZ(LAT.), dessert, dried fruit and sweets (eng.), suho južno voce i suhi kupovni slatkiši koji su uzgredno jelo, servirano poslije glavnoga jela u bosanskoj tradiciji Sin. .


---CERKARIJAcercariae, ae, f (lat.), id.(eng.), razvojni oblik metilja, umanjen oblik odrasloga parazita, bez spolnoga aparata. Slobodno pliva. Neki zatvaraju ciste na vodenoj vegetaciji, a neki penetriraju u ribe i vodene artropode i formiraju metacerkarije. Cekarije šizostoma penetriraju direktno u k Sin.


---CEROMAceroma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor koji je bio podvrgnut voštanoj degeneraciji. Sin.


---CEROT(LAT.), (ENG.), SIN. v. jakija.


---CERSA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bjelilo, živino.


---CERULOPLAZMIN(LAT.), (ENG.), SIN. v. feroksidaza.


---CERUMEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. smola, ušna.


---CERUMINALANceruminalis, e (lat.), ceruminal (eng.), onaj koji pripada ušnoj smoli, cerumenu. Sin.


---CERUMINOMAceruminoma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor žlijezdi koje prave cerumen u ušnome kanalu. Sin.


---CERUMINOZAceruminosis, is, f (lat.), id.(eng.), obilno luce-nje ušne smole ili promjene u njenome sastavu. Sin.


---CERUMINOZANceruminosus-3 (lat.), ceruminous (eng.), onaj koji je bogat cerumenom. Onaj koji ima puno ušne smole. Sin.


---CERVICITIScervicitis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija grlica materice. trahelitis. Sin.


---CERVIKALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. vratni.


---CERVIKOBRAHIJALGIJAcervicobrachialgia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u vratu koji iradira u ruke, a nastaje kompresijom spinalnih korijena vratne kicme Sin. .


---CERVIKOPEKSIJAcervicopexia, ae, f (lat.), cervicopexy (eng.), fiksacija grlica materice hirurškim putem, sin. trahelopeksija Sin. .


---CERVIKOPLASTIKAcervicoplastia, ae, f (lat.), cervicoplasty (eng.), plasticna hirurška rekonstrukcija grlica materice. traheloplastika. Sin.


---CERVIKORAFIJAcervicorrhaphia, ae, f (lat.), cervicorrhaphy (eng.), šav grlica materice, obicno poslije rascjepa tokom poroda Sin. .


---CERVIKOTOMIJAcervicotomia, ae, f (lat.), cervicotomy (eng.), incizija na vratu materice hirurškim putem, sin. trahelotomija Sin. .


---CESMA(LAT.), tap (eng.), mjesto sa tekucom vodom za javno i kucno snabdijevanje. Pošto je u Sarajevu 1640. naprav-ljen prvi vodovod, cesme su bile svakodnevnica prije njihovoga masovnoga zatvaranja za vrijeme Avnojevske Jugoslavije. 1658. bilo je u Sarajevu 169. javnih cesama Sin. .


---CESTfrequens, entis, m (lat.), frequent (eng.), onaj koji ima veci broj dogadanja u jedinici vremena (npr. broj vibracija u sekundi) Sin. .


---CESTICA1. particula, ae, f (lat.), particule (eng.), malehna masa bilo kojega meterijala. Mogu to biti dijelovi jezgre radioaktivnoga spoja, ali i koloidne cestice, dijelovi virusa itd.). djelic, partikula, 2. micella, ae, f (lat.), micelle (eng.), koliodni partikul nastao agregacijom malehnih molekula, sin. micela. Sin.


---CESTINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. gustina.


---CESTODE(LAT.), (ENG.), SIN. v. trakavice.


---CETEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. lan.


---CETVERODNEVNICAfebris quartana (lat.), quartan (eng.), vatra koja se vraca svakih 72 sahata, svaki cetvrti dan. To je oblik malarije, uzrokovan sa Plasmodium malariae koji treba 72 sahata da kompletira razvojni ciklus u eritrocitima. Nastup vatre je u stvari novi atak na eritrocite. Ovo je najblaži od svih ma Sin. .


---CETVEROGLAVI MIŠICm. quadriceps femoris (lat.), four headed muscle of femur (eng.), najveci mišic tijela, glavni mišic bedra, a cine ga rectus femoris, vastus intermedius, vastus lateralis et medialis. Hvataju se zajednickom tetivom za tuberositas tibiae koja sadrži patelu Sin. .


---CETVEROGUBquadrigeminus-3 (lat.), quadrigeminal (eng.), onaj koji se dešava, nalazi u cetiri dijela, formira grupu od cetvero, cetiri puta savijen (uglavnom se odnosi na corpora quadrigemina) Sin. .


---CEVRNTIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. vrtoglavica.


---CEŠA(LAT.), (ENG.), SIN. v. svrab.


---CEŠALJpecten, inis, m (lat.), comb (eng.), 1. jednostavni nazubljeni alat za uredivanje kose, izgraden od roga, kosti, metala, plastike. Gusti cešalj mehanicki uklanja uši, 2. cešlju nalicne stvari, tkalacko brdo i sl., u cemu se nalazi i slicnost sa nekim anatomskim strukturama na kosti (npr. pec Sin. .


---CEŠANJE(LAT.), scratch (eng.), lagahno grebanje ili trljanje neke površine tijela noktima, odnosno nekim predmetom, bilo tupim bilo oštrim, obicno da bi se olakšao svrab Sin. .


---CEŠATIscabere (lat.), scratch (eng.), uklanjati osjecaj svraba povlacenjem noktima ili nekim tvrdim predmetom po koži. Osjecaj svraba je osjecaj sniženoga bola, registriran sa istim slobodnim živcanim završecima, a cešanje je ustvari jaci podražaj tih istih završetaka da bi se njihov prag osj Sin.


---CEŠERIKAglandula pinealis, epiphysis, is (lat.), pineal body (eng.), malehna žlijezda na epitalamusu, iznad colliculi superiores, ispod splenium corporis callosi. Gradena je od pinealocita. Mjesto je stvaranja melatoina koji inhibira razvoj gonada prije puberteta i stimulira dermalnu pigmentaciju. Sin.


---CEŠIT(LAT.), (ENG.), SIN. v. vrsta.


---CIBE(LAT.), (ENG.), SIN. v. cibuljice.


---CIBULJICEacne, es, f (lat.), di.(eng.), inflamatorna bolest folikula dlaka i lojnih žlijezdi. Promjena se sastoji od komedona koji se sekundarno inficira. akne, obicne akne, puhvice. Sin.


---CICAKLappa major (lat.), great but (eng.), biljka koja raste kao korov, a upotrebljavala se je protiv cira i svraba po koži. Djejstvo dubiozno Sin. .


---CIGARETE, ASTMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. tatula.


---CIHAlinteum carptum (lat.), lint (eng.), hirurški materijal koji se ponešto resorbira, a kojim se previja rana. Ranije se dobijao cešljanjem i cihanjem, danas se pravi fabricki. šarpija, up. burundžuk ili gaza. Sin.


---CIJANKALIJUMkalium cyanidum (lat.), (eng.), potassium cyanide (eng.) KCN, bijeli granulirani prašak, ekstremno otrovan spoj, a djeluje u malehnim dozama. Smrtna doza je 0,15 grama Sin. .


---CIJANOPSIJAcyanopsia, ae, f (lat.), id.(eng.), hromatopsija u kojoj se svi objekti pojavljuju sa plavim rubom. Sin.


---CIJANOTICANcyanoticus-3 (lat.), cyanotic (eng.), modar, plavicast, prožet cijanozom, pripada cijanozi. modar, njad. Sin.


---CIJANOZAcyanosis, is, f (lat.), (eng.), cyanotic (eng.) plava i pla-vicasta koloracija kože, sluzavica i organa, narocito uslijed vece koncentracije reduciranoga hemoglobina. modrenica. Sin.


---CIJANURIJAcyanuria, ae, f (lat.), id.(eng.), izmokravanje plavkaste mokrace. Sin.


---CIJEÐlixivia, ae, f (lat.), lye (eng.), alkalni perkolat iz drvenoga luga dobijen domacim putem. To je mješavina natrijum hidroksida i natrijum karbonata. lukšija. Sin.


---CIJEÐENJE1. filtratio, onis, f, percolatio, onis, f (lat.), filtration, percolation (eng.), prolazak tecnosti kroz cjediljku, filter, što se ostvaruje silom gravitacije, ali se može pomoci pritiskom ili vakuumom. cijednja, filtracija, perkolacija, 2. expressio, onis, f (lat.), expression (eng.), stiksanje, gnjecenje u cilju evakuacije tecnosti pritiskom. Sin.


---CIJEDNJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cijedenje.


---CIJELJENJEsanatio, onis, f (lat.), healing (eng.), proces iz-ljecenja, proces ponovnoga postizanja integriteta tkiva. zarastanje, zacjeljivanje. Sin.


---CIJEPfissura, ae, f (lat.), (eng.), groove, cleft (eng.) opci anatomski termin za strukturu koja je u obliku brazde, napukline, razreza, rasjekline, procjepa, oluka, rova, žlijeba ili jaza. fisura, raskolina, razdor, procijep, štrbina. Sin.


---CIJEPAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. cipac veliki.


---CIJEPANJEfissio, onis, f (lat.), fission, splitting (eng.), 1. pojava koja se vidi pretežno kod jednoodajickih organizama. Aseksualna reprodukcija u kojoj se odajica dijeli u dvije ili više novih odajica jednake velicine, koje postaju novi nezavisni organizmi, 2. akt cijepanja, rascjepljiva-nja; razdjeljivanje, di Sin. CIJEPITI, vaccinare (lat.), vaccinate (eng.), provoditi program zaštite od zaraznih bolesti izazivanjem aktivnoga imunoga odgovora davanjem oslabljenih ili mrtvih mikroorganizama, odnosno njihovih toksina, sve dotle dok mikroorganizmi nemaju više e


---CILOZOMAcyllosoma, atis, n (lat.), id.(eng.), nakaza sa eventracijom trbuha i nerazvijenim donjim udovima Sin. .


---CIMBISTREforcipula, ae f (lat.), clamp, foceps (eng.), instrument, metalne mašice sa dva kraka. Služe za hvatanje tkiva, držanje sterilnih komadica gaze i sve druge radnje koje ukljucuju hvatanje i držanje. pinceta. Sin.


---CIMET(LAT.), (ENG.), SIN. v. tarcin.


---CIMIKOZAcimicosis, is, f (lat.), id.(eng.), jak svrab kože poslije ujeda sjenice, Cimex lectuaris, bedbug. Sin.


---CINactus, us, m (lat.), act (eng.), radnja, akt, djelo, postupak, cinjenica, epizoda, uradena stvar. akt. Sin.


---CINATROPIJAcynathropia, ae, f (lat.), cynathropy (eng.), zabluda u kojoj pacijent zamišlja sebe psom i ponaša se kao pas Sin. .


---CINEREKSIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. glad, vucija.


---CINGOTAscorbutus, i, m (lat.), scurvy (eng.), stanje nastalo nedostatkom vitamina C u hrani, a manifestira se slabošcu, anemijom, krvarenjem iz natecenih desni i tendencijom krvarenja u mišicima. Zbog cega se javljaju induracije, najcešce na potkoljenicama. skorbut, kriva, nuzla. Sin.


---CINGULUM1. v. pas, 2. tuberculum dentale (lat.), linguogingival ridge (eng.), izbocenje na lingvalnoj strani u cervikalnome dijelu prednjih gornjih stalnih zuba, 3. cinglum basale (lat.), basal ridge (eng.), caklenski nabor na vratu mlijecnih zuba Sin. .


---CINICANcynicus-3 (lat.), cynic (eng.), 1. osoba zajedljivoga temperamenta i nacina odnosa sa drugim licima, 2. pasji, onaj koji pripada psu. Sin.


---CINIJApatera, ae, f (lat.), plate (eng.), plitka i široka posuda, zdjela, tanjir, plitica Sin. .


---CINILACfactor, oris, m (lat.), id.(eng.), 1. ono što pravi neki efekat u najširem smislu rijeci, poznatoga ili nepoznatoga djejstva, 2. bilo koja od nekoliko supstancija ili aktivatora koji proizvode neki rezultat. faktor. Sin.


---CINK HLORIDZinci chloridum (lat.), zinc chloride (eng.), bijeli prah, ZnCl2, a upotrebljava se kao topicni adstringens i antiseptik, te u stomatologiji. Sin.


---CINK OKSIDZinci oxidum (lat.), zinc oxide (eng.), bijeli prah, ZnO, koji se upotrebljava lokalno kao adstringens i protektiv kod razlicitih stanja kože. Sin.


---CINK SULFATzincum sulfuricum (lat.), zinc sulfate (eng.), bezbojne, transparentne prizme ili sitne iglice, ZnSO27H2O, adstringens za sluzavice. Upotrebljava se u dermatološkim preparatima i kao antiemetik. bijela galica, beš-kamen. Sin.


---CINKzincum, i, n (lat.), zinc (eng.), bijeloplavi metal cije se soli upotrebljavaju u medicini, simbol Zn, atomski broj 30, at. tež. 65,37. Potreban je oganizmu, jer je dio mnogih enzima i igra važnu ulogu u sintezi i dijeljenju odajica Sin. .


---CINOCEFALICANcynocephalicus-3 (lat.), cynocephalic (eng.), onaj koji ima glavu koja nalici na glavi psa. Sin.


---CINOCEFALIJAcynocephalia, ae, f (lat.), cynocephaly (eng.), glava koja nalici na pasiju; posjedovanje glave koja je nalik glavi psa Sin. .


---CINOFOBIJAcynophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalni strah od pasa. Sin.


---CIONITIS(LAT.), (ENG.), SIN. v. uvulitis.


---CIPantebrachium, ii, n (lat.), forearm (eng.), dio gornjega ekstremiteta od lakta do rucnoga zgloba, podlaktica. Sin.


---CIPA1. membrana, ae, f (lat.), membrane (eng.), tanki sloj tkiva koji pokriva neku površinu, organ, oblaže neku šupljinu ili dijeli šuplji prostor. Tanka kožica, sloj deskvamiranoga epitela, fibrina i mikroorganizma. Opci anatomski termin. tjena, cahura, opona, membrana, 2. membrana interossea antebrachii, interosseal membrane (eng.), fibrozna membrana koja je razastrta izmedu radijusa i ulne, velikoga i melehnoga cipca. Sin.


---CIPACmalehni, radius, ii, m (lat.), id.(eng.), kost na vanjskoj strani podlaktice, cipa, koja proksimalno ulazi u zglob sa humerusom i cipcem velikim, a distalno sa kostima rucja. vretenjaca. Sin.


---CIPAC, VELIKIulna, ae, f (lat.), id.(eng.), veca kost cipa, podlaktice, artikulira prema gore sa humerusom i glavom cipca malehnoga, a prema dolje sa kostima rucja. ulna, cijepac. Sin.


---CIPRIDOFOBIJAcypridophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. iracionalan strah od venericnih bolesti, strah od zaraze spolnim bolestima, 2. iracionalni strah od obljube, seksualne upotrebe i sl Sin. .


---CIR1. furunculus, i, m (lat.), boil, furuncle (eng.), ogranicena inflamacija kože oko otvora dlake i oko lojne žlijezde. U zrelom obliku sadrži centralni cep, a uzrocnici su stafilokoki. dobric, potkožnjak. 2. U kolokvijalnom, nemedicinskome, narodnome govoru, sinonim za ulkus. Sin.


---CIRAV(LAT.), (ENG.), covjek koji ima ciravost ( Sin. v.).


---CIRAVOSTfurunculosis, is, f (lat.), id.(eng.), 1. perzistentna, sukcesivna pojava cira u toku od nekoliko nedjelja ili mjeseci, 2. istovremena pojava više cirova na koži. furunkuloza. Sin.


---CIRIŠamylum, i, n (lat.), starch (eng.), bilo koji od polisaharida opce formule (C6H10O3)n, sacinjen od dugih polimerskih lanaca glukoze. Glavni je magazinirani oblik energije, narocito kod biljaka. U farmaceutske svrhe je obliku finih granula, napravljen iz kukuruza, pšenice, krumpira itd., pa škrob. Sin.


---CIRKULACIJA KRVIcirculatio sanguinis (lat.), blood circulation (eng.), kružno kretanje krvi kroz srce, krvne sude, kapilare u tkivima, ponovo kroz srce, pa kroz pluca radi oksigenacije i ponovo kroz srce, pa dalje istom shemom. kolanje krvi, optok krvi. Sin.


---CIRKULACIJA(LAT.), (ENG.), circulatio, onis, f (lat.) svako kružno kretanje tecnosti. Termin se pretežno odnosi na krv. Krv je potiskivana iz srca i kroz krvne sude da bi se ponovo vratila u srce. optok krvi. Sin.


---CIRKULARANcircularis, e (lat.), circular (eng.), kružan, formiran kao krug, u obliku kruga. Sin.


---CIRKUMANALANcircumanalis (lat.), circumanal (eng.), ono što je smješteno oko dubure, cmara, okolocmaran Sin. .


---CIRKUMCIZIJAcircumcisio, onis, f (lat.), circumcision (eng.), obrezivanje prepucijuma muške djece, bilo iz neposrednih medicinskih razloga (fimoza), bilo kao ritualni akt u muslimanskoj i jevrejskoj tradiciji. Na osnovi savremenih saznanja i ritualna cirkumcizija je medicin-ska, jer donosi korist, narocito ženskome sunnecenje, obrezivanje. Sin.


---CIRKUMCIZIJA, FARAONSKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cirkumcizija.


---CIRKUMDUKCIJAcircumductio, onis, f (lat.), circumduction (eng.), aktivna ili pasivna kružna kretnja ekstremiteta ili oka. Sin.


---CIRKUMFERENCIJAcircumferentia, ae, f (lat.), circumference (eng.), obim, opseg, vanjska granica ili doseg nekoga okruglog tijela, organa ili strukture. Sin.


---CIRKUMFLEKSANcircumflexus-3 (lat.), circumflex (eng.), savijen u obliku luka, a obavija, okružuje neku strukturu Sin. .


---CIRKUMSKRIPTANcircumscriptus-3 (lat.), cirumscribed (eng.), ogranicen, definisan samo do odredenih, limitiranih granica. Sin.


---CIROTICANcirrhoticus-3 (lat.), cirrhotic (eng.), onaj koji je karakteriziran cirozom ili pripada cirozi Sin. .


---CIROZA JETREcirrhosis hepatis (lat.), liver cirrhosis (eng.), grupa difuznih, progresivnih, hronicnih inflamatornih bolesti jetre, karakterizirana gubitkom jetrine normalne lobularne arhitekture sa fibroznim regresivnim promjenama, destrukcijama odajica, proliferacijom preostalih parenhimatoznih odajica u smislu reg hepatociroza. Sin.


---CIROZAcirrhosis, is, f (lat.), id.(eng.), bolest parenhimatoznih organa karakterizirana gubitkom normalne mikroskopske lobularne arhitekture sa fibrozom i nodularnom regeneracijom. Sin.


---CIROZA, ALKOHOLNAcirrhosis alcocholica (lat.), alcoholic cirrhosis (eng.), ciroza jetre kod ickijaša, sarhoša, pijanica, pojacana deficijencijom vitamina i minerala zbog hronicnoga izlaganja jetre alkoholu Sin. .


---CIROZA, ATROFICNAcirrhosis atrophica (lat.), atrophic cirrhosis (eng.), ciroza u kojoj je jetra smanjena. To se vidi kod ickijaša, sarhoša, pijanica, ali i kod ljudi koji su prebolovali žuticu. Pogotovu ako je rijec o kombinaciji faktora Sin. .


---CIROZA, BILIJARNAcirrhosis biliaris (lat.), biliary cirrhosis (eng.), ciroza crne džigerice, jetre, zbog opstrukcije ili infekcije velikih ekstra ili intrahepatalnih voda, a karakterizirana je žuticom, bolima u trbuhu, steatorejom, povecanjem jetre i slezene Sin. .


---CIROZA, PRIMARNAbilijarna, cirrhosis biliaris primaria (lat.), primary biliary cirrhosis (eng.), rijetki oblik bilijarne ciroze vecinom kod žena, nepoznate etiologije. Malehni intrahepaticni puti su uništeni, dok su veliki prisutni i potentni. Rezultat je hronicnoga zastoja žuci. Pruritus, žutica, hiperholesterolemija itd. su znaci ove bolesti. Sin.


---CIRSEKTOMIJAcirsectomia, ae, f (lat.), cirsectomy (eng.), ekscizija proširenih vena. Sin.


---CIRSODEZAcirsodesis, is, f (lat.), id.(eng.), podvezivanje proširenih vena. Sin.


---CIRSOIDANcirsoides, is (lat.), cirsoid (eng.), onaj koji na-lici na varikse proširenih vena (npr. cirsoidni navor, aneurizma, poglavine Sin. .


---CIRSOTOMIJAcirsotomia, ae, f (lat.), cirsotomy (eng.), incizija proširenih vena. Sin.


---CISTpurus-3 (lat.), pure (eng.), bez primjesa ili kontaminacije sa drugim materijalima, ne sadrži ništa drugo osim odnosni spoj ili element. purificiran. Sin.


---cista žutoga tijela(lat.), (eng.), Sin. v. cista., luteinska.


---CISTAcystis, is, f (lat.), cyst (eng.), svaka zatvorena šupljina ili kesa, normalna ili patološka, pokrivena epitelom, a sadrži tecan ili polucvrst materijal. mjehurak. Up. bešika. Sin.


---CISTA, BRANHIOGENA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cista, vratna.


---CISTA, EHINOKOKNAhydatis, idis, f (lat.), hydatid (eng.), mjehurak nastao infestacijom skoleksom Taeniae echinococcus u parenhimatoznim organima, najcešce u jetri Sin. .


---CISTA, FOLIKULARNAcysta follicularis (lat.), follicular cystis (eng.), cista nastala okluzijom folikula ili malehne žlijezde, pa može nastati na raznim mjestima, a najcešce se govori o folikularnoj cisti zuba (iz poremecenoga zubnoga zametka) ili jajnika (zacepljenjem de Graafovoga folikula u jajniku) Sin. .


---CISTA, LUTEINSKAcysta luteinica (lat.), lutein cyst (eng.), mjehurak, cista, na ovariju koja se razvija iz žutoga tijela. cista žutoga tijela. Sin.


---CISTA, ODONTOGENAcysta odontogenes (lat.), odontogenic cyst (eng.), cista nastala od epitela u raznim fazama odontogeneze, a sadrži tecnost ili polutecni materijal. Obicno su sve ove ciste inkorporirane u kost Sin. .


---CISTA, OVARIJALNAcysta ovarialis (lat.), oophoritic cyst (eng.), prava cista ovarija. U stvari tumorolika ovarijalna cista, najcešce benigna. Mogu biti tankoga zida, ispu-njene seroznom tecnosti i one debeloga zida, pune mukoidnoga sadržaja, te dermoidne ciste sa svim osobinama ove ciste kao posebnoga nozološkoga entit Sin. .


---cista, radikularnacysta radicularis (lat.), 1. periapical cyst (eng.), periodontalni mjehurak koji zahvaca vrh zuba, cesto kao rezultat infekcije pulpe i korijenskoga kanala putem karioznoga zuba, 2. periodontal cyst (eng.), mjehurak u periodontalnome ligamentu zuba i okolnih struktura, obicno na vrhu, ali nekada i duž later Sin. .


---cista, retencionacysta retentionis (lat.), retention cyst (eng.), cista nastala zacepljenjem izvodnoga kanala kod žljezdanih struktura i nakupljenjem sekreta, te prošire-njem žlijezde Sin. .


---cista, tireoglosalna(lat.), (eng.), Sin. v. cista, vratna.


---cista, vratnacysta cervicalis (lat.), cervical cyst (eng.), cista na vratu koja može biti postavljena medijalno, medijalna vratna cista, ostatak ductus thyreoglossus, tireoglosalna cista i lateralno, lateralna vratna cista, koja je najcešce ostatak branhiogenih lukova, a obicno se razvija izmedu drugoga i recega š Sin. .


---CISTADENOMAcystadenoma, atis, n (lat.), (eng.), adenoma, solidni tumor žljezdanoga porijekla, koji je kombiniran sa cistom. Adenom koji sadrži cistu Sin. .


---cistein(lat.), cysteine (eng.), aminokiselina koja sadrži sumpor. Hemijsko ime joj je amino-3 merkapto-propionska kiselina. Nastaje hidrolizom proteina. Lahko se oksidira u cistin. Sin.


---cistektomijacystectomia, ae, f (lat.), cystectomy (eng.), 1. ekscizija, operativno uklanjanje bilo koje ciste, mjehurka, 2. operativno vadenje mokracne bešike. Sin.


---cisternacisterna, ae, f (lat.), cistern (eng.), zatvoreni prostor koji služi kao neki oblik rezervoara za tecnost. Sin.


---cisterna, velikacisterna cerebellomedullaris (lat.), cerebellomedullary cistern (eng.), prošireni subarahnoidalni prostor izmedu donje površine malehnoga mozga i stražnje površine produžene moždine, nastavlja se na spinalni subarahnoidalni prostor Sin. .


---cisternalancisternalis, e (lat.), cisternal (eng.), onaj koji pripada cisterni, narocito velikoj cisterni Sin. .


---cisticancysticus-3 (lat.), cystic (eng.), 1. pripada ili ima formu bilo koje ciste, mjehurast. 2. ako pripada mokracnome ili žucnome mjehuru (urocista, holecista). Sin.


---cisticerkcysticercus,i, m (lat.), id.(eng.), larvalni oblik trakavice, a sadrži skoleks, glavicu zatvorenu u cisticnu formaciju. Parazit formira ciste u tkivima domacina i ceka ingestiju od stalnoga domacina da bi se razvio odrasli parazit. jaglica, brvak, gromuljica, zobnica. Sin.


---cisticerkoza(lat.), (eng.), Sin. v. jaglicavost.


---CISTILOpurgativus, i, m (lat.), purgative (eng.), sredstvo koje cisti, uklanja fekalne mase iz crijeva, uklanja crijevni sadržaj prirodnim putem. purgativ, katartik, kopragog. Sin.


---cistin(lat.), cystine (eng.), aminokiselina, hemijsko ime je 3,3'-ditiobis (2-aminopropanolska kiselina), koja nastaje digestijom ili hidrolizom proteina. Cistinu je glavni sastojak sumpor u proteinskoj molekuli, S-CH2H(NH2) ...COOH. Sin.


---cistinemijacystinaemia, ae, f (lat.), cystinemia (eng.), prisustvo cistina u krvi. Sin.


---cistinozacystinosis, is, f (lat.), cystine storage disease (eng.), depozicija cistinskih kristala u retikuloendotelijalnim odajicama. Bolest je nepoznate etiologije na nivou molekularnoga defekta i ima je tri tipa: infantilni nefropaticni tip, adultni ili benigni nefropaticni tip i juvenilni ili adolescentni nefropaticni Sin. .


---CISTINURIJAcystinuria, ae, f (lat.), id.(eng.), hereditarno stanje permanentne intenzivne ekskrecije cistina u bureži, mokraci, što stvara kamence. Obicno istovremeno se nalazi i lucenje lizina, ornitina i arginina. Sin.


---CISTITI1. purgare (lat.), purge, relieve (eng.) izbaciti fekalne mase, isprazniti crijeva posebno debelo, 2. purire (lat.), clense (eng.), ukloniti necistocu, uglavnom mehanickim putem Sin. .


---CISTITIScystitis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija mokracne bešike. Sin.


---CISTOBLASTcystoblastus, i , m (lat.), cystoblast (eng.), sloj odajica koji prekriva amnionsku šupljinu ranoga zametka Sin. .


---CISTOCELAcystocele, es, f (lat.), id.(eng.), hernijacija, protruzija mokracne bešike kroz vaginalni zid. Sin.


---CISTOFORANcystophorus-3 (lat.), cystophorous (eng.), onaj koji nosi ili sadrži ciste, mjehurke. Sin.


---CISTOGRAFIJAcystographia, ae, f (lat.), cystography (eng.), radiološko snimanje mokracne bešike poslije unošenja opakne otopine u taj organ cime on postaje rendgenski vidlji Sin. v.


---CISTOIDANcystoides, is (lat.), cystoid (eng.), ono što nalici na cistu, obicno okruglasta formacija smekšanoga materijala koja se razlikuje od ciste jer nema cahuru Sin. .


---CISTOLITEKTOMIJAcystolithectomia, ae f (lat.), cystolithectomy (eng.), uklanjanje kamena iz mokracne bešike operativnim putem kroz njen zid. Sin.


---CISTOLITIJAZAcystolithiasis, is, f (lat.), id(eng.), razvoj kamena u mokracnoj bešici. Sin.


---CISTOMAcystoma, atis, f (lat.), id.(eng.), tumor koji sadrži ciste; maligne je naravi Sin. .


---CISTOMETAR(LAT.), cystometer (eng.), instrument kojim se ispituje neuromuskularni mehanizam mokracne bešike pomocu mjerenja pritiska i kapaciteta. Sin.


---CISTOMETRIJA(LAT.), cystometry (eng.), ispitivanje funkcionalne sposobnosti mokracne bešike pomocu cistometra. Sin.


---CISTOPEKSIJAcystopexia, ae, f (lat.), cystopexy (eng.), fiksacija mokracne bešike za trbušni zid. Vid operativnoga lijecenja cistocele. Sin.


---CISTOPIJELITIScystopyelitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija koja zahvaca i mokracnu bešiku i zdjelicu bubrega. Sin.


---CISTOPIJELOGRAFIJAcystopyelographia, ae, f (lat.), cystopyelography (eng.), radiografija sa kontrastnim prikazom mokracne bešike i izvodnoga aparata bubrega retrogradnim putem iz mokracnoga mjehura Sin. .


---CISTOPLASTIKAcystoplastia, ae, f (lat.), cystoplasty (eng.), bilo koji od plasticnih ili rekonstruktivnih zahvata na mokracnoj bešici. Sin.


---CISTOPTOZAcystoptosis, is, f (lat.), id.(eng.), prolaps dijela unutrašnjega sloja mokracne bešike u mokracnicu. Sin.


---CISTORAFIJAcystorrhaphia, ae, f (lat.), cystorrhaphy (eng.), hirurška operacija koja se sastoji u sašivanju zida mokracne bešike. Sin.


---CISTORAGIJAcystorrhagia, ae, f (lat.), id.(eng.), krvarenje iz mokracne bešike. Sin.


---CISTOSKOPcystoscopium, ii, n (lat.), cystoscope (eng.), opticka sprava za posmatranje unutrašnjosti mokracne bešike. Sin.


---CISTOSKOPIJAcystoscopia, ae, f (lat.), cystoscopy (eng.), direktno vizuelno ispitivanje urinarnoga trakta, posebno mokracne bešike, pomocu specijalnoga endoskopskoga aparata-cistoskopa. Sin.


---CISTOSPAZAMcystospasmus,i, m (lat.), cystospasm (eng.), grc mišica mokracne bešike. Sin.


---CISTOSPERMITIScystospermitis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija sjemenih kesica. Sin.


---CISTOSTOMIJAcystostomia, ae, f (lat.), cystostomy (eng.), stvaranje otvora na bešici radi derivacije bureži, mokrace. Sin.


---CISTOTOMIJAcystotomia, ae, f (lat.), cystotomy (eng.), hirurški rez na zidu mokracne bešike, otvaranje bešike. Sin.


---CISTOURETROGRAFIJAcystourethrographia, ae, f (lat.), cystourethrography (eng.), radiološki kontrastni prikaz mokracne bešike i mokracnice Sin. .


---CITAFEREZAcytapheresis, is, f (lat.), id.(eng.), postupak kojim se odajice, jedne ili više vrsta, uobliceni elementi krvi, odvajaju od pune krvi. Sin.


---CITAVintactus-3 (lat.), intact, whole (eng.), nedirnut, kompletan, ne nedostaje mu ništa, nije povrijeden, cijel Sin. .


---CITOANALIZATOR(LAT.), cytoanalyzer (eng.), elektronski opticki aparat koji služi za detekciju malignih odajica u razmazu. Sin.


---CITOARHITEKTURA(LAT.), cytoarchitecture (eng.), raspored, organizacija odajica u strukturi nekoga organa ili tkiva, narocito raspored odajica u kori velikoga mozga. Sin.


---CITOBIOLOGIJAcytobiologia, ae, f (lat.), citobiology (eng.), biologija, nauka o životu, odajice. Sin.


---CITOCIDcytocidum, i, n (lat.), cytocid (eng.), sredstvo koje uništava, ubija, odajice. Sin.


---CITODEZMAcytodesma, atis, n (lat.), id.(eng.), tkivo koje medusobno povezuje odajice, formirano lamelarno ili u obliku mosta. meduodajicki lehem, lucum. Sin.


---CITODIFERENCIJACIJAcytodifferentiatio, onis, f (lat.), cytodifferentiation (eng.), razvoj specijaliziranih struktura i funkcija od embrionalnih odajica Sin. .


---CITODIJAGNOSTIKAcytodiagnostica, ae, f (lat.), (eng.), cytodiagnosis (lat.), postavljanje dijagnoze neke bolesti uzimanjem i posmatranjem odajica iz supstrata Sin. .


---CITOFAGIJAcytophagia, ae, f (lat.), cytophagy (eng.), ingestija odajica fagocitima Sin. .


---CITOGENETIKAcytogenetica, ae, f (lat.), cytogenetic (eng.), dio genetike koja se posebno bavi studijem celularnih sastojaka koji se odnose na naslijede Sin. .


---CITOGENEZAcytogenesis, is, f (lat.), id.(eng.), porijeklo, razvoj i nastajanje odajica Sin. .


---CITOHEMIJA(LAT.), cytochemistry (eng.), izucavanje hemijskih procesa u odajici. Ustanovljenje lokalizacije, strukturalnih odnosa i intereakcija odajickih sastojaka upotrebom elektronskoga mikroskopa i imunohemijskih metoda. Sin.


---CITOHROM(LAT.), cytochrome (eng.), kompleksni proteid cija prosteticna grupa sadrži željezo. Hemoprotein koji transferira elektrone pomocu centralno položenoga atoma željeza. Ta reakcija omogucuje korištenje i transport kisika. Citohromi se oznacavaju slovima i brojem (C, C1, C2) ili valno Sin. .


---CITOKINEZAcytocinesis, is, f (lat.), cytokinesis (eng.), promjene koje nastaju u citoplazmi za vrijeme odajicke diobe, dijeljenje citoplazme, proces koji je sinhroniziran sa jezgrinom diobom u eukariotickim odajicama. Sin.


---CITOKLEZAcytoclesis, is, f (lat.), id.(eng.), oblik energije generiran od živoga tkiva kojim odajica utice jedna na drugu, "poziv od odajice odajici" Sin. .


---CITOLIZAcytolysis, is, f (lat.), id.(eng.), rastapanje, disolucija i destrukcija odajice Sin. .


---CITOLIZIN(LAT.), cytolysin (eng.), suspstancija ili antitijelo koja rastvara, rastapa odajice. Citolizini su specificni i zovu se po odajicama koje rastapaju (npr. hemolizini) Sin. .


---CITOLOGIJA(LAT.), cytologia, ae, f (lat. ), cytology (eng.), nauka koja se bavi proucavanjem odajice, njenim porijeklom, strukturom, funkcijom i patologijom Sin. .


---CITOMEGALOVIRUS(LAT.), cytomegalovirus, salivary gland virus (eng.), jedna grupa visoko specificnih virusa herpesa kojim se inficiraju ljudi, majmuni, miši, uz produkciju jedinstvenih velikih odajica koje nose inkluzije. Sin.


---CITOPATOLOGIJAcytopathologia, ae, f (lat.), cytopathology (eng.), odajicka patologija; ispitivanje odajica u bolesnim stanjima Sin. .


---CITOPLAZMAcytoplasma, atis, n (lat.), cytoplasm (eng.), protoplazma odajice. Sastoji se od kontinuirane vodene otopine (citozol), organela i inkluzija koje su postavljene u njoj (faneroplazma). plazma 2. Sin.


---CITORETIKULUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. spongioplazma.


---CITOSPONGIJUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. spongioplazma.


---CITOSTATICIremedia cytostatica (lat.), cytostatics (eng.), hemijski spojevi koji ometaju i suprimiraju rast i multiplikaciju odajica, pa se koriste kao lijekovi protiv tumorskoga rasta Sin. .


---CITOSTAZAcytostasis, is, f (lat.), id.(eng.), nagomilavanje bijelih krvnih elemenata i zatvaranje kapilara u ranoj fazi inflamacije Sin. .


---CITOTOKSICANcytotoxicus-3 (lat.), cytotoxic (eng.), sredstvo, agens, koji posjeduje specificno destruktivno djejstvo na neke odajice. Posjedovanje otrovnosti za odajice. Sin.


---CITOTOKSICNOST(LAT.), cytotoxycity (eng.), posjedovanje otrovnosti za odajice. Posebno se odnosi na stepen virulencije mikroorganizma i kvalitet otrova Sin. .


---CITOTOKSINcytotoxinum, i, n (lat.), cytotoxin (eng.), toksin ili antitijelo koji ima posebno izraženu toksicnost prema odajicama nekih organa (npr. bubrega) Sin. .


---CITOTROFOBLASTcytotrophoblastus, i m (lat.), cytotrophoblast (eng.), unutrašnji sloj trofoblasta, napravljen od odajica Sin. .


---CITOTROPIZAMcytotropismus, i, m (lat.), cytotropism (eng.), sklonost virusa, bakterija, droga, da pokazuju svoj efekat na neke odajice organizma, sklonost prema odajici Sin. .


---CITOZA1. cittosis, is, f, citta, ae, f (lat.), cittosis (eng.), ištah na neuobicajenu hranu za vrijeme trudnoce (krastavice, prijesno povrce, itd.), pa i na nenutritivne supstancije (led, kreda i sl.), 2. citosis, is, f (lat.), id.(eng.),., porast broja odajica u preparatu Sin. .


---CITOZIN(LAT.), cytosine (eng.), C4H5N3, oksiaminopirimidinska baza, komponenta nukleinske kiseline Sin. .


---CITOZOL(LAT.), cytosol (eng.), tecni medijum citoplazme, tj. citoplazma bez organela i netopljivih komponenti Sin. .


---CITOZOM(LAT.), cytosome (eng.), tijelo odajice bez njenoga jezgra Sin. .


---CITRATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. kiselina, limunska.


---CITRULIN(LAT.), citrullin (eng.), meduprodukt stvaranju uree, NH2.CO.NH.(CH2)3.CH(NH2).COOH, deltakarbamidovalerijanska kiselina koja nastaje od ornitina i prelazi u arginin Sin. .


---CITRUNOVINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. limuntoz.


---CITURIJAcyturia, ae, f (lat.), id.(eng.), prisustvo odajica u bureži. Sin.


---CIVIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cavao.


---CIVITIndigofera tinctoria (lat.), indigo (eng.), 1. biljka koja daje plavu boju, indigo karmin, 2. plava boja iz raznih leguminoza, najviše iz Indigofera tinctoria, ali dobijena i sintetski. Sin.


---CIZMA, GIPSANAcaligula gypsata (lat.), plaster booth (eng.), protektivna ili terapeutska imobilizacija gipsanim zavojem u obliku cizme ili carape bilo iznad, bilo ispod koljena, pa se zove visoka i niska cizma Sin. .


---CIŠCENJE1. purgatio, onis, f (lat.), purgation (eng.), ispražnjenje crijeva, uglavnom pomocu nekoga sredstva, 2. depuratio, onis, f (lat.), depuration (eng.), uklanjanje necistoce, bakterija, primjesa, uglavnom mehanickim putem, purifikacija. depuracija. Sin.


---CJEDILJKAfiltrum, i n, colatorium, ii, n (lat.), filter strainer (eng.), sredstvo za cijedenje. Sredstvo koje pri propušta-nju suspenzije zadržava partikule zavisno od velicine svojih pora. filter 1. cjedilo. Sin.


---CJEDILO(LAT.), (ENG.), SIN. v. cjediljka.


---CJELICAvirgo intacta (lat.), virgin (eng.), djevojka koja nije imala seksualnih iskustava. djevica. Sin.


---CJEPIVOvaccinum, i, n (lat.), vaccine (eng.), suspenzija oslabljenih ili mrtvih mikroorganizama (bakterija, virusa, rikecija), odnosno njihovih toksina, koja se daje radi sticanja imuniteta, u cilju prevencije, olakašanje ili lijecenja infektivnih bolesti. Sin. v. vakcina.


---CJEVANICA1. prednji dio golijeni (v.), 2. tibia, ae, f (lat.), id.(eng.), veca i prednja kost potkoljenice, potporna kost golijeni. Sin.


---CJEVASTtubulosus-3 (lat.), tubulous (eng.), 1. onaj koji je graden kao cijev, u obliku cijevi (npr. cjevasta kost, kost koja je u obliku cijevi), 2. onaj koji ima gradu, sastavljen od više cjevcica, onaj koji sadrži cjevcice. tubulozan, tubularan. Sin.


---CJEVCICAtubulus, i, m (lat.), tubule (eng.), malehna cijev, obicno ona cijev koja je grana vece cijevi. Sin.


---CLAN(LAT.), arteficial tooth (eng.), zub koji je napravljen kao zamjena prirodnom zubu u protezi ili mostu Sin. .


---CLANAK1. phallanx, angis, f (lat.), finger bone (eng.), bilo koja od košcica prstiju na nogama ili rukama. Svaki prst ima 3, a palac 2. Dijele se na proksimalne, srednje i distalne, sin. falanga, 2. malleolus, i, m , id. (eng.), okruglasto koštano produženje tibije i fibule na svakoj, medijalnoj i lateralnoj s koljence, škljan, 4. proglottis, idis, f (lat.), proglottid (eng.), dio trakavice, pljosnate gujavice, koji je anatomski i funkcionalno odvojen i koji otpada, a pun je jajašaca, sin. proglotida. Sin.


---CLANAK, DONJIphalanx distalis (lat.), distal phalanx (eng.), svaka od pet najdonjih košcica na prstima ruka i noga, koja proksimalno ulazi u zglob sa srednjim clankom, osim palaca, koji nemaju srednje clanke pa kod njih idu u zglob sa gornjim clankom, a distalno završava sa processus unquicularis. donji škljan, donja falanga, distalna falanga, škljancic. Sin.


---CLANAK, GORNJIphalanx proximalis (lat.), proximal phalanx (eng.), svaka od pet košcica na prstima nogu i ruku koja sa gornje strane ulazi u zglob sa metatarzalnim, odnosno metakarpalnim, kostima, a s donje sa srednjom falangom, osim palaca koji nemaju srednje clanke, pa donji i gornji clanak idu u zglob. gornji škljan, gor-nji clanak, gornja falanga. Sin.


---CLANAK, NOŽNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. custek ili clanak 2.


---CLANAK, SREDNJIphalanx media (lat.), medial phalanx (eng.), srednja košcica na svim prstima ruka i noga osim palaca koji nemaju srednje clanke, koja ulazi u zglob gore sa gornjim clankom, a dolje sa donjim. srednji škljan, srednja falanga, škljenac. Sin.


---CLANCIC(LAT.), (ENG.), SIN. v. zglob, narocito ako je malehan.


---CLANKOVITarticulatus-3 (lat.), joined (eng.), sastavljen zglobom, uzglobljen, posjeduje zglobove (npr. prsti su clankoviti jer imaju 3 clanka spojena sa zglobovima) Sin. .


---CMARanus, i, m (lat.), id.(eng.), distalni i terminalni otvor alimentarnoga kanala. burma, pušak. Sin.


---CMICAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. jecmicak.


---CNS(LAT.), (ENG.), SIN. v. sistem, centralni nervni.


---COKOLADAchocolata, ae, f (lat.), chocolate (eng.), dijelom osušena pasta napravljena od prženoga, samljevenoga i oguljenoga ploda kakaoa, Theobroma cacao, sa šecerom, cesto mlijekom i sredstvom za poboljšanjem ukusa. Vrlo je hranjiva, cesto je vehikulum lijeka, posebno za djecu Sin. .


---COKOTANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. cokotati.


---COKOTATItremescere (lat.), quake (eng.), udarati zubima donje vilice o njihove antagoniste, pri drhtavici, od groznice ili straha, pri cemu se cuje cepet ili cokotanje Sin. .


---COLAK(LAT.), amputee (eng.), covjek sa amputiranom rukom ili prstom ruke, sakat u ruku. amputirac. Sin.


---COMBAfimbria, ae, f, lacinia, ae, (lat.), fringe (eng.), opci anatomski termin za strukture u obliku rese, kite, produžetaka tkiva koji vise sa slobodnim završetkom na rubu neke strukture. kita 2. Sin.


---COMBAVfimbriatus-3 (lat.), fringed (eng.), ono što ima strukturu i izgleda kao resa, kita. Izraštaji se nalaze obicno na rubu i u obliku produžetaka tkiva. resast. Sin.


---COPA(LAT.), (ENG.), SIN. v. pelin, crni.


---COPD(LAT.), (ENG.), SIN. v. bolest, plucna hronicna opstruktivna.


---CORAVmonoculus, i (lat.), one-eyed (eng.), covjek sa jednim okom (drugo nedostaje u anatomskome ili funkcionalnome smislu). Sin.


---CORAVOSTmonoculus, i, m (lat.), monocular (eng.), posjedovanje samo jednoga oka u anatomskom i funkcionalnom smislu, 2. kol. slabiji vid. Sin.


---CORBA1. jus, juris, n (lat.), soup (eng.), jelo do kuhanoga mesa i povrca sa tjesteninom. Narocito se preporucuje bolesnicima u oporavku, 2. Sin. v. bujon.


---COSAVabarbatus (lat.), beardless (eng.), covjek bez brade. bezbrad, golobrad. Sin.


---COSAVOSTabarbia (lat.), beardlessness (eng.), bezbradost. Sin.


---COVJEK1. homo, hominis, m (lat.), human being (eng.), predstavnik ljudske vrste, homo sapines, sin. insan, 2. mas, maris, m (lat.), male, man (eng.) ljudsko bice muškoga spola, muškarac, 3. (u dermografiji), pojedinac, celjade Sin. .


---COVJEKOLIKantropoides, is, (lat.), antropoid (eng.), onaj koji nalici covjeku. Prakticno je rijec o majmunima bez repa, sin. antropoidan Sin. .


---COŠAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. ugao.


---CPD RASTVOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. kiselina, limunska.


---CPD-1 RASTVOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. kiselina, limunska.


---CRENmanubrium, ii, n (lat.), handle (eng.), opci termin koji oznacava strukturu u obliku drške, a najviše se upotrebljava za oznaku drška prsne kosti, manubrium sterni. držak 1, up. držak 2. Sin.


---CRESLAlumbi, orum, m (lat.), loins (eng.), dio leda izmedu grudnoga koša i pelvisa, tancine, slabine, dimlje. Sin.


---CRIJEVA, ZAVEZANA(LAT.), (ENG.), SIN. v. crijeva, zavržena.


---CRIJEVA, ZAVRŽENAvolvulus intestini (lat.), volvulus (eng.), crijevna opstrukcija zbog presavijanja i uvrtanja crijeva. crijeva, zavezana. Sin.


---CRIJEVNI SOKsuccus entericus (lat.), intestinal juice (eng.), tecnost koju izlucuju žlijezde želuca i pankreasa koji, uglavnom, služi varenju i razvodnjavanju hrane. Tecnost se vecim dijelom reapsorbira iz debeloga crijeva Sin. .


---CRIJEVNIentericus-3 (lat.), enteric (eng.), ono što pripada tankome crijevu ili se nalazi u njemu. enterican. Sin.


---CRIJEVNICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kost, crijevna.


---CRIJEVNJAKdiaphragma, atis, n (lat.), midrift (eng.), mišicno membranozna ploca, pregrada koja dijeli trbušnu od grudne duplje, a služi kao glavni inspiratorni mišic. dijafargma, kušak, branica, pregrada, precaga. Sin.


---CRIJEVOintestinum, i, n (lat.), intestine, gut (eng.), alimentarni kanal od spoja sa želucem do anusa. Osnovni mu je zadatak probava i resorpcija hrane. Sin.


---CRIJEVOslijepo, intestinum caecum (lat.), blind intestine (eng.), prvi dio debeloga crijeva u obliku kese u koji se sa strane ulijeva tanko crijevo. Po gradi je identicno sa debelim crijevom. dnica, crijevo, zadiveno. Sin.


---CRIJEVO, DEBELOcolon, i, n, intestinum crassum (lat.), large intestine (eng.), dio crijeva od spoja tankog crijeva do anusa, sa drukcijom anatomskom gradom od tankoga crijeva i prevashodnom funkcijom u resorpciji vode iz crijevnoga sadržaja, te formiranju izmeta. oporno crijevo, nabrano crijevo, kuljen. Sin.


---CRIJEVO, DVANAESTOPALACNOduodenum, i, n (lat.), id.(eng.), prvi ili proksimalni dio tankoga crijeva, od pilorusa pa, otprilike, slijedecih 12 palaca (30 cm), po cemu je i dobilo ime. plendeš. Sin.


---CRIJEVO, NABRANO(LAT.), (ENG.), SIN. v. crijevo, debelo.


---CRIJEVO, OPORNO(LAT.), (ENG.), SIN. v. crijevo debelo.


---CRIJEVO, PRAVO(LAT.), (ENG.), SIN. v. dubura.


---CRIJEVO, PRAZNOjejunum, ii, n (lat.), intestinum jejunum (lat.), empty intestine (eng.), dio tankoga crijeva koji ide od dvanaestopalacnoga do sitoga crijeva. jjunuem. Sin.


---CRIJEVO, SIGMOIDNOcolon sigmoideus (lat.), sigmoid colon (eng.), dio debeloga crijeva koji je u obliku slova S, po cemu je dobilo ime, a nalazi se prije završnoga debeloga crijeva, sin. sigma Sin. .


---CRIJEVO, SITOileum, i, n, intestinum ileum (lat.), ileum (eng.), distalni dio tankoga crijeva koji ide od praznoga crijeva do zadivenoga crijeva. Sin.


---CRIJEVO, TANKOintestinum tenue (lat.), small intestine (eng.), dio alimentarnoga kanala od pilorusa do spoja sa debelim crijevom, karakteristicne grade i dominantne uloge u resorpciji hrane. Sin.


---CRIJEVO, VELIKO(LAT.), (ENG.), SIN. v. crijevo, završno.


---CRIJEVO, ZADIVENO(LAT.), (ENG.), SIN. v. crijevo, slijepo.


---CRIJEVO, ZAPLETENOileus, i, m (lat.), id.(eng.), opstrukcija, kompresija ili uklještenje crijeva, što onemogucava prolaz kroz crijeva Sin. .


---CRIJEVO, ZAVRŠNOrectum, i, m (lat.), id.(eng.), završni dio alimentarne crijevi koji služi kao magazin za stolicu i njeno formiranje, uz resorpciju tecnosti. Pocinje završetkom debeloga crijeva a završava cmarom. prohodnjak, dubura, crijevo, veliko, tovnjak. Sin.


---CRKAVAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. poganac.


---CRKAVICAepizootia, ae, f (lat.), id.(eng.), bolest visokoga morbiditeta koja je samo slucajno prisutna u životinjskoj zajednici, nije donesena kao epidemija. Sin.


---CRKOTINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. leš.


---CRLJENICA(LAT.), (ENG.), 1. srdobolja, 2. Sin. v. pjega.


---CRLJENKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ospina.


---CRNniger-3 (lat.), black (eng.), vrsta boje, ono što ne reflektira svjetlo ili daje bilo kakvu boju Sin. .


---CRNA RAŽsecale cornutum (lat.), id.(eng.), osušen micelijum gljivice Claviceps purpurea, koja se razvija kao parazit na raži. Upotrebljava se kao ekstrakt, Extractum Secalis cornuti dilutum, uslijed vazokonstriktornoga djejstva. Diže krvni pritisak i izaziva grc materice. Danas se sve više govori ražana glavica. Sin.


---CRNA STOLICAmelaena, ae, f (lat.), id.(eng.), stolica koja bojom i konzistencijom podsjeca na tecni katran, pa se u bosanskome jeziku upotrebljava i izraz katranasta stolica. Stolica je sastavljena od krvnih pigmenata i promijenjene krvi pod djejstvom probavnih sokova. melena. Sin.


---CRNI BALGAMmelanoptysis, is, f (lat.), id.(eng.), crni ispljuvak, balgam (npr. kod antrakoze). melanoptizija. Sin.


---CRNI JEZIKmelanoglossia, ae, f (lat.), id.(eng.), pojava crnoga jezika zbog melaninske pigmentacije. melanoglosija. Sin.


---CRNI NOKTImelanonychia, ae, f (lat.), id.(eng.), crnjenje nokata zbog melaninske pigmentacije. Sin.


---CRNI PRIŠTanthrax, acis, m (lat.), id.(eng.), infektivna bakterijska zoonoza nastala ulaskom Bacillus anthracis ili njegovih spora. Zavisno od mjesta gdje je bacil ušao, može biti kutani, gastrointestinalni i inhalacioni. Kožni crni prišt je najcešca forma kod ljudi. poganac, antraks, bedrenica 2, zli prišt. Sin.


---CRNOBILJ(LAT.), (ENG.), SIN. v. pelin, crni.


---CRVEN1. id. šarlah (v.), 2. id. crvenilo (v.), 3. ruber-3 (lat.), red (eng.), jedna od primarnih boja, a nastaje najdužim talasima vidljivoga spektra. Sin.


---CRVENA KITICAErythraea centaurium (lat.), lesser centaury (eng.), biljka crvenoga cvijeta koja je tonik i stomahik. drago cvijece, ger. Sin.


---CRVENI KRIŽ(LAT.), (ENG.), SIN. v. Crveni krst.


---CRVENI KRST(LAT.), Red cross (eng.), medunarodna humanitarna organizacija za zaštitu ranjenika, bolesnika i medicinskoga osoblja za vrijeme rata, za pružanje pomoci postradalima u prirodnim kataklizmama, te socijalno ugroženima, djeci i sl. Ime je dobila po bijeloj zastavi za crvenim krstom, crveni križ. Sin.


---CRVENI POLUMJESEC(LAT.), Red crescent (eng.), medunarodna humanitarna organizacija za zaštitu ranjenika, bolesnika i zdravstvenoga osoblja za vrijeme rata, za pružanje pomoci postradalima u prirodnim kataklizmama, te socijalno ugroženim kategorijama, djeci i sl. Ova je organizacija identicna Crvenome Sin. .


---CRVENICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. vjetar, crveni.


---CRVENILO LICAerythema vasculare (lat.), blush (eng.), iznenadni, kratki eritem lica i vrata koji nastaje dilatacijom krvnih suda zbog emocija ili topline. rumen. Sin.


---CRVENILO1. rubor, oris, m (lat.), redness (eng.), crvena obojenost kože kao znak isindije, jedan od pet znaka inflamacije koji su: rubor, crvenilo, calor, toplina, dolor, bol, tumor, otok, functio laesa, poremecaj funkcije, 2. erythema, atis, n (lat.), id(eng.),., crvenilo kože nastalo kongestijom kapila eritem. 3. embescentia, ae, f, rubeosis, is, f (lat.), redness (eng.), pojacana vaskularizacija kože uslijed emocionalnih uzroka. crven, rumenilo. Sin.


---CRVENJETIrubescere (lat.), blush (eng.), promijeniti boju lica uslijed vazodilatacije krvnih suda što nastaje porastom temperature ili emocionalnim uzbudenjem. rumenjeti. Sin.


---CRVLJIVverminosus-3 (lat.), verminous (eng.), onaj koji je pun crva, ucrvao se, na kome su se razvile gujavice, crvi Sin. .


---CRVOLIKvermiformis, e (lat.), (eng.), vermiform (lat.), ono što je obliku crva. vermiforman i vermikularan 2. Sin.


---CRVULJAKappendix, icis, f, processus vermiformis (lat.), vermiform appendix (eng.), na gujavicu nalik divertikulum slijepoga crijeva koji je dug od 4,5-9cm, oko 0,75 cm u promjeru. Cest objekat isindicnog procesa. Sin.


---CUBRASaturea hortensis (lat.), savory (eng.), zeljasta mirisna biljka koja se upotrebljava protiv proljeva, driskavice, kao stomahik, karminativ i ekspektorans. Sin.


---CUCA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sluz.


---CUCLAlagaena lactens (lat.), (eng.), sisolika plasticna ili gumena tvorevina koju dojencad sišu za zabavu, baby's dummy ili pomocu koje se hrane iz bocice, sucking bottle, feeder Sin. .


---CUDtemperamentum, i, n (lat.), temperament (eng.), zbir svih reagiranja jedne osobe, konstitucionalna predispozicija nacina reagiranja na stimulacije. narav, temperament. Sin.


---CUDOREDNOST(LAT.), ethics (eng.), zbir pravila i zakona koji upravljaju moralnim aspektom ponašanja. etika, ahlak. Sin.


---CUDOVIŠTE(LAT.), (ENG.), SIN. v. nakaza.


---CUHaura, ae, f (lat.), id.(eng.), subjektivna senzacija ili motorni fenomen koji prethodi epilepticnome napadu. aura. Sin.


---CUJANaudibilis, e (lat.), audible (eng.), onaj zvuk, frekvencija titraja, koja se može registrirati normalnim sluhom Sin. .


---CUKApenis puerilis (lat.), id.(eng.), muški spolni organ, vecinom kod djeteta prije puberteta. malehni prst, muški ud, penis, kita, cuna (kod djece). V. ud, muški. Sin.


---CULAN1. sensitivus-3 (lat.), sensitive (eng.), sposoban da registrira, participira i odgovara na stimulanse. Cesto se upotrebljava u smislu nenormalno brzoga ili oštroga odgovora na stimulaciju, 2. sensualis, e (lat.), sensual (eng.), onaj koji pripada osjetilima, culima, sin. senzualan, 3. sensualis, Sin.


---CULAVOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. bezuhost


---CULNOSTsensitivitas, atis, f (lat.), sensitivity (eng.), stanje ili kvalitet da se bude culan ( Sin. v.). Cesto se upotrebljava da se oznaci nenormalno brzi i akutni odgovor na stimulaciju.


---CULO DODIRAsensus tactilis (lat.), sense of touch (eng.), osjecaj kako se percipira dodir, poglavito na koži. Ovo culo, medutim, ukljucuje osim dodira i senzibilitet, registriran od strane mišica, zglobova i kostiju, vibracioni senzibiltet (zgloba i kostiju), osjecaj bola i temperature (koža, fascije, serozne op Sin. .


---CULO OKUSA(LAT.), (ENG.), SIN. v. jezik.


---CULO OPIPA(LAT.), (ENG.), SIN. v. culo dodira.


---CULO SLUHA(LAT.), (ENG.), SIN. v. uho.


---CULO VIDA(LAT.), (ENG.), SIN. v. oko.


---CULOsensus, us, m (lat.), sense (eng.), 1. sposobnost kojom se vrijednosti raznih stvari i elemenata iz okoline registriraju i percipiraju, 2. organ koji to radi. Sin.


---CULO(LAT.), (ENG.), mirisa, Sin. v. nos.


---CUMA.(LAT.), (ENG.), SIN. v. kuga.


---CUMURcarbo, onis, f (lat.), charcoal (eng.), gotovo cisti ugljik koji se nalazi u prirodi (kameni, cumur, antracit), ili se pravi djelomicnim izgaranjem drveta. ugljen. Sin.


---CUMUR, DRVENI(LAT.), carbo ligni (lat.) wood charcoal (eng.), pulverizirani ostatak poslije suhe destilacije drveta bez smole. Upotrebljava se kao adsorbens i antidot kod crijevih bolesti i trovanja alimentarnim putem. drveni ugljen, medicinski ugljen. Sin.


---CUMUR, MEDICINSKIcarbo medicinalis (lat.), (eng.), Sin. v. cumur, životinjski i cumur drveni.


---CUMUR, ŽIVOTINJSKIcarbo animalis (lat.), animal charcoal (eng.), cumur dobijen sagorijevanjem životinjskih kostiju, a zatim izapran kiselinama da bi se oslobodio mineralnih soli i necistoce. Upotrebljava se kao adsorbens kod crijevnih bolesti. životinjski ugljen, medicinski ugljen. Sin.


---CUNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cuka.


---CUNASTnavicularis, e (lat.), navicular (eng.), u obliku camca, cuna, ladice, najviše se odnosi na cunastu kost Sin. .


---CUNICos scaphoideum (lat.), scaphoid bone (eng.), prva, najlateralnija košcica gornjega reda kostiju dorucja, malehna kost u obliku camca. navikularna kost. Sin.


---CUNJICI RETINE(LAT.), (ENG.), SIN. v. cepici retine.


---CUNKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kljun.


---CUPANJEevulsio, onis, f (lat.), evulsion (eng.), snažna ekstrakcija, odstranjenje sa trzajem i naglo. evulzija Sin.


---CUPAV1. tomentosus-3 (lat.), dowry (eng.), obrastao dlakama, ima pramen dlaka na sebi (npr. ben), 2. villosus-3 (lat.), shaggy (eng.), karakteriziran produžecima u obliku dlaka, ali gradenih drukcije, v. cupica 2. vilozan. Sin.


---CUPERAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. pramen 1.


---CUPICA1. condylus, i, m (lat.), condyle (eng.), okruglasta, tupa projekcija kosti, obicno radi artikulacije sa slicnim izraštajem na drugoj kosti. kondil, 2. villus, i, m (lat.), id.(eng.),., opci termin za malehni vaskularni izraštaj sa slobodne površine membrane, pokriven epitelom ili endotelom. vilus, kudra, rudica, 3. amphora, ae, f (lat.), pot, cup, glass (eng.), sud za vodu ili tekucinu, nedefinirane velicine, testija Sin.


---CURApuella, ae, f (lat.), girl (eng.), djevojka, neudata žena u fertilnome periodu (od pocetka redovne menstruacije do udaje). Sin.


---CURENJEfluxio onis, f, defluxio, oris, f (lat.), defluxion, discharge (eng.), odilaženje tecnoga sadržaja, ekskreta, krvi, obicno u tankome mlazu. defluksija, fluksija. Sin.


---CURKUTsulfur, uris, n (lat.), id.(eng.), nemetalni element, simbol S, atom. broj 16, atom. tež. 32,064. Nalazi se u bjelancevinama kao sastojak aminokiselina cisteina i metionina. Curkut je laksans i dijaforetik. sumpor. Sin.


---CURUKdefectivus-3 (lat.), (eng.), tainted (en.), manjkav, slab, bolestan, defektan, opterecen, kilav, sakat, debilan. Sin.


---CURUKLUKdebilitas, atis, f (lat.), debility (eng.), slabost, sakatost, manjkavost, bolest, defektnost, opterecenost, kilavost, debilnost. Sin.


---CUSTEK(LAT.), (ENG.), 1. nožni clanak, Sin. v. clanak 2. v. veza.


---CUTtactus, us, m (lat.), touch (eng.), taktilni osjecaj, osjecaj kojim se ostvaruje kontakt sa objektima i koji daje podatke i njihovim kvalitetima. dodir. Sin.


---CUTIaudire, sentire (lat.), hear (eng.), doživjeti, imati, osjecaj zvuka, imati percepciju i mogucnost raspoznava-nja zvuka, putem slušnih organa do prezentacije impulsa u mozgu. Povezivati tu percepciju sa(eng.),ramima sjeca-nja, raspoznavati taj zvuk, te selekcionirati ga Sin. .


---CUTILAorgana sensuum (lat.), sense organs (eng.), organi koji primaju stimulacije i koji prevode neke vrste energije (npr. svjetlosnu, zvucnu) u nervne impulse, pa time podražuju odredene dijelove mozga koji stvaraju predstavu o toj vrsti senzacije Sin. .


---CUTILAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. osjetljiv.


---CUTITI(LAT.), (ENG.), SIN. v. cutjeti.


---CUTJETIsentire, percipire (lat.), feel (eng.), registrirati, primati percepcije putem cula, prije svega putem cula dodira (cutjeti bol). osjecati, ocutjeti. Sin.


---CUVARKUCASenmpervivum tectorum (lat.), barren privet (eng.), višegodišnja zeljasta biljka. Socno, debelo lišce sadrži tanin, sluz, smolu, pa se u narodnoj bosanskoj medicini upotrebljava za obloge kod cira na koži, manjih opekotina, rana i sl Sin. .


---CUVENJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. sluh.


---CUVSTVO(LAT.), (ENG.), SIN. v. osjecaj.


---CVIJETflos, floris, m (lat.), flower (eng.), 1. behar vocke ili cvijet trave koji se ubire radi ljekovitoga djejstva, jer u tome dijelu ili tome periodu biljka ima najviše aktivne supstancije, 2. hemijska supstancija nakon sublimacije (npr. sumporni cvijet). Sin.


---CVIJET(LAT.), (ENG.), bijeli, Sin. v. bjelotok.


---CVIJET, ŽENSKImenstruatio, onis, f (lat.), menstruation, periode (eng.), fiziološki, ciklicni odljev krvi iz sluzavice materice kroz vaginu. Pojava je pod hormonalnom kontrolom i javlja se izmedu 21. i 28. dana od prvoga dana prethodnoga cvijeta. Traje prosjecno 3-7 dana za vrijeme reproduktivnoga perioda negravidne materice. menstruacija. Sin.


---CVILJAK1. papula, ae, f (lat.), papule (eng.), malehno, okruglasto, ograniceno, površno i solidno uzdignuce kože. papula, blanda, bobice (u mn.), 2. nodulus, i, m (lat.), nodule (eng.), malehni cvor koji je solidan i toliki da se može registrirati opipom, sin. nodulus, cvoric. Sin.


---CVIPRNJAKRosmarinus officinalis (lat.), common rosemary (eng.), rod biljki iz porodice Labiatae, poznat po is-hlapljivome zejtinu. Nedokazanoga kardiotonicnoga djelovanja. ruzmarin. Sin.


---CVOLIKEfibula, ae, f (lat.), peroneal bone (eng.), vanjska, tanja od dvije kosti golijeni, potkoljenice, koja proksimalno ulazi u zglob sa cjevanicom, a distalno je dio custecnoga zgloba. nuzgoljenica. Sin.


---CVOLINEConium maculatum (lat.), hemlock (eng.), velika toksicna trava koja sadrži koniin, otrovni alkaloid. Suho, zrelo lišce i nezreli plod ima sedativno i antispasticno djelovanje. kukuta. Sin.


---CVOR SIMPATICNIganglion sympathicum (lat.), sympathetic ganglion (eng.), bilo koja nakupina primarno adrenergicnih živcanih odajica koje pripadaju simpaticnome nervnome sistemu, a rasporedeni su u obliku lanaca sa obje strane kicmene moždine Sin. .


---CVORnodus, i, m, nodositas, atis, f (lat.), node, nodosity (eng.), malehna masa tkiva u obliku organicenoga otoka, uzdignuca, kvrge, bilo da je normalna ili patološka. Cest anatomski termin, npr. limfni cvor, 2. knot (eng.), rezultat zavezivanja kraja konca tako da se ne mogu lahko razvezati. mrtvouzica, hirurški cvor, uzao. Sin.


---CVOR, LIMFNIlymphoglandula, ae, f (lat.), lymph node (eng.), malehna masa limfnoga tkiva u obliku žlijezde, cvora, koje je postavljeno izmedu limfnih suda. Sin.


---CVOR, PARASIMAPTICNIganglion parasympathicum (lat.), parasympathetic ganglion (eng.), neka od nakupina primarno živcanih odajica koje pripadaju parasimpaticnome sistemu, a postavljeni su u zidu organa koje inerviraju Sin. .


---CVOR, ŽIVCANIganglion, ii, n (lat.), id.(eng.), opci termin za grupu nervnih odajica koje su postavljene izvan ce-ntralnoga nervnog sistema, a pripadaju autonomnome nervnome sistemu Sin. .


---CVORAN1. nodalis, e (lat.), nondal (eng.), onaj koji pripada nekome cvoru, narocito atrioventrikularnome cvoru, sin. nodalan, 2. nodularis, e (lat.), nodular (eng.), onaj koji pripada cvoricu, cviljku, nodulusu, malehnome cvoru Sin. .


---CVORASTnodosus-3 (lat.), nodose (eng.), onaj koji ima cvore, noduse, ili u obliku cvora projekcije sastavljene od istoga tkiva. nodozan, uzlat. Sin.


---CVORAVtuberosus-3 (lat.), tuberous (eng.), pokriven sa cvorima, posjeduje tubere, sacinjen od njih. kvrga Sin. v.


---CVORIC1. nodulus, i, m (lat.), nodule (eng.), malehni cvor ( Sin. v.), manja masa tkiva od cvora. Tolika masa koja se još može pipanjem otkriti.


---CVORUGAvibex capitis (lat.), streak of head (eng.), lokalni bolni otok i krvni podljev na cerebralnome kranijumu poslije udarca Sin. .


---CVP(LAT.), (ENG.), SIN. v. pritisak, centralni venski.


---CVRLJUGAatheroma, atis, n (lat.), wen, epidermal cyst (eng.), benigna cista nastala od epiderma ili epitela folikula dlake, u koži glave, lica ili vrata. Sadrži lipidima bogati sadržaj. ateroma. Sin.


---CVRSTsolidus-3, consistens, entis, (lat.), solid, consistent (eng.), nije tecan ili gasovit, nije prazan, nego ispunjen, pun, tvrd, dobroga kvaliteta, stabilan, tkivo takvih osobina. solidan, konzistentan. Sin.


---DADA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dadilja.


---DADIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dadilja.


---DADILJAnutrix, icis, f (lat.), wet-nurse (eng.), 1. osoba koja njeguje, u principu, bolesnu djecu, 2. osoba koja doji dijete i pruža istovremeno i elemente njege dojenceta, ali nije majka djetetu. Sin.


---DAGALJmedulla ossium (lat.), bone marrow (eng.), mehko tkivo koje ispunjava šupljine kostiju, napravljeno od mreže veznoga tkiva, ispunjene mijelocitima, megakariocitima i masnim odajicama. Dagalj može biti žuti i crveni. Ako dominiraju masne odajice onda je to žuti, a crveni je dagalj mjesto stvaranja koštana moždina, koštana srž. Sin.


---DAGMAcycatrix, icis, f (lat.), scar (eng.), znak graden vecinom od veznoga tkiva koji ostane poslije cijeljenja rane ili nekoga patološkoga procesa. zacjelina, brazgotina, zamlada, ožiljak. Sin.


---DAGMEpetechiae, arum, f (lat.), petechie (eng.), idealno okrugle, purpurno crvene promjene uzdignute iznad površine, nastale intradermalnom ili submukoznom hemoragijom. petehije. Sin.


---DAH, METALANhalitus saturninus (lat.), lead breath (eng.), metalni zadah kod pacijenata otrovanih olovom, kuršumom. Sin.


---DAH, SMRADANozostomia, ae, f (lat.), breath foulness (eng.), pojava neugodnoga zadaha iz usta bez obzira na uzrok Sin. .


---DAH, ZEMLJANIfoetor hepaticus, halitus hepaticus (lat.), liver breath (eng.), teški zemljani zadah kod hepaticne kome. Sin.


---DAHNUTI(LAT.), (ENG.), SIN. v. dihati.


---DAHTANJEanhelatio, onis, f (lat.), panting, gasping (eng.), dihanje s naporom, ubrzano i kratko. Sin.


---DAHTATIanhelare (lat.), pant, gasp (eng.), teško dihati, dihati s naporom, ubrzano i kratko. Sin.


---DAKRIAGOGremedium dacryagogum (lat.), dacryagoge (eng.), sredstvo koje nagoni na suze, koje podstice stvaranje suza Sin. .


---DAKRIOADENEKTOMIJAdacryoadenectomia, ae, f (lat.), dacrioadenectomy (eng.), operativno vadenje suzne žlijezde. Sin.


---DAKRIOADENITISdacryoadenitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija suzne žlijezde. Sin.


---DAKRIOCISTITIS(LAT.), (ENG.), SIN. v. suzotek.


---DAKRIOKELAdacryocele, us, f, dacryocystocele, es, f (lat.), id.(eng.), protruzija suzne vrecice u obliku kile, prijedora. Sin.


---DAKRIOLITdacriolithus, i, m (lat.), dacryolith (eng.), kamencic u suznoj vrecici ili ductus nasolacrimalisu Sin. .


---DAKRIOLITIJAZAdacryolithiasis, is, f (lat.), id.(eng.), prisustvo kamena u suznom kanalu ili suznoj vrecici Sin. .


---DAKRIOMAdacryoma, atis, n (lat.), id.(eng.), na tumor nalik otok uzrokovan opstrukcijom suznoga kanala. Sin.


---DAKRIOPIOREJAdacryopyorrhoea, ae, f (lat.), dacryopyorrhea (eng.), pojava gnojnih suza, suze pomiješane sa gnojem. Sin.


---DAKRIOPIOZAdacryopyosis, is, f (lat.), id.(eng.), gnojenje u suznome kanalu i suznoj vreci. Sin.


---DAKRIOPSdacryops, opis, m (lat.), id.(eng.), proširenje suznoga kanala, narocito suzne vrecice u obliku cisticne formacije Sin. .


---DAKRIOREJAdacryorrhoea, ae, f (lat.), dacryorrhea (eng.), prekomjerno suzenje, prekomjerno lucenje suza Sin. .


---DAKRIOSIRINKSdacryosyrinx, gis, f (lat.), id.(eng.), 1. suzna vreca, 2. suzna fistula, 3. malehna šprica za ispiranje suznoga kanala. Sin.


---DAKTILITISdactylitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija prsta, up. zlic, panaricijum. Sin.


---DAKTILOEDEMdactylooedema , atis, n (lat.), dactyloedema (eng.), otok, prsta noga ili ruka Sin. .


---DAKTILOGRAFIJAdactylographia, ae, f (lat.), dactylography (eng.), uzimanje i ispitivanje otisaka prsta, formiranje grupa i identifikacija osobe pomocu otisaka prst Sin. a


---DAKTILOGRIPOZAdactylogryposis, is, f (lat.), id.(eng.), iskrivljenost prstiju. Sin.


---DAKTILOLOGIJAdactylologia, ae, f (lat.), dactylology (eng.), sporazumijevanje prstima, govor prstima Sin. .


---DAKTILOMEGALIJAdactylomegalia, ae, f (lat.), (eng.), dactylomegaly (eng.) abnormalno veliki prsti, noga ili ruka Sin. .


---DAKTILOSKOPIJA(LAT.), dactyloscopia, ae, f (lat.,), dactyloscopy (eng.), ispitivanje otisaka prsta za potrebe idenfifikacije Sin. .


---DAKTILOSPAZAMdactylospasmus, i, m (lat.), (eng.), dactylospasm (eng.) spazam, grc, rucnih ili nožnih prsta Sin. .


---DALAKsplenomegalia, ae, f (lat.), splenomegaly (eng.), povecanje slezene što je prisutna pojava kod mnogih bolesti. splenomegalija, megalosplenija, pljaštanica, podrast. Sin.


---DALEKOVIDANhypermetropicus-3 (lat.), hyperope (eng.), osoba koja ispoljava dalekovidnost ( Sin. v.).


---DALEKOVIDNOSThypermetropia, ae, f (lat.), hyperopia, farsightedness (eng.), grješka u refrakciji kod koje se zrake svjetla koje ulaze u oko paralelno optickoj osovini skup-ljaju u fokus iza retine. hipermetropija, dugovidnost, daljinovidnost. Sin.


---DALEKOVIDNOST, STARACKApresbyopia, ae, f (lat.), senile farsightedness (eng.), dalekovidnost zbog poodmaklih godina ili starosti. Zavisi od smanjenje sposobnosti adaptacije i od smanjenog elasticiteta lece. Sin.


---DALJINOVIDNOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. dalekovidnost.


---DALTON(LAT.), id.(eng.), jedinica atomske mase, 1/12 mase ugljika, C12, jednaka 1,667 x 10-24 grama. Up. težina, atomska Sin. .


---DALTONIZAMdaltonismus, i , (lat.), daltonism (eng.), sljepilo za boje, nesposobnost razlikovanja boja, nesposobnost percepcije nekih boja. Tu spadaju deuteranopija, gdje je oštecena percepcija za dvije boje (zelenu i crvenu) i deuteranomalia, koja je trihromazija. Sin.


---DAMAR1. pulsus, us, m (lat.), throb, beat (eng.), otkucaj srca koji se prenosi na velike i arterijske krvne sude. Udar pulsa, puls, bilo. 2. svako mjesto gdje se osjeca puls, pren. arterija. Sin.


---DAMLAictus, us, m (lat.), stroke, blow (eng.), iznenadni, akutni napad bolesti, kao moždani udar, ali i kao srcani infarkt, te kao toplotni udar. udar, kap. Sin.


---DAMLAISATI (SE)(LAT.), palsy (eng.), oduzeti se, paralizirati se, biti pogoden moždanim, ali i srcanim i toplotnim udarom ( Sin. v.).


---DAMPING SINDROM(LAT.), dumping syndrome (eng.), ubrzano pražnjenje želudacnoga sadržaja u jejunum poslije resekcije želuca, što se manifestira gadenjem, slabošcu, znojenjem, palpitacijom, sinkopom, osjecajem topline i dijarejom Sin. .


---DANdies, ei, m (lat.), day (eng.), vremenska jedinica od 24 sahata, ukljucujuci dan i noc. U medicini cesto služi za odredivanje vremenskoga termina trajanja simptoma, inkubacije, odredivanje dužine terapije i slicno Sin. .


---ÐARDIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dardijaza.


---ÐARDIJAZA(LAT.), giardiasis (eng.), cesta infestacija lumena tankoga crijeva sa Giardia lamblia, koja se širi kontaminiranom hranom i vodom, te direktnim kontaktom. Najveci broj infestacija je bez simptoma, a malehni pocenat daje nespecificne gastrointestinalne smetnje. Ðardija (Giardia lam Sin. .


---DAROVALACdonator, oris, m (lat.), donor (eng.), 1. osoba, organizam, koji snabdijeva živim tkivom, a koje se upotrebljava kao kalem na drugome organizmu (krv za transfuziju, tkivo ili organ za transplantaciju). Razlika izmedu darovaoca i donatora je u Bosni u sistemu placa-nja. Darovalac nije placen, o Sin.


---DARVINIZAM(LAT.), darvinism (eng.), teorija evolucije živih bica po kojoj su se više vrste razvile od nižih putem prirodnoga odabiranja Sin. .


---DASKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dlaga.


---DAVITI(LAT.), (ENG.), SIN. v. udaviti.


---DAVLJENJE1. suffocatio, onis, f (lat.), suffocation (eng.), prestanak respiracije i smrt ulaskom stranoga tijela (voda, zalogaj i sl.). dušenje, 2. submersio onis f (lat.), drawning (eng.), sufokacija koja nastaje punjenjem pluca vodom, tako da izmjena gasa postaje nemoguca, sin dušenje, 3. strangulatio, onis, f (lat.), strangulation (eng.), prestanak respiracije, dihanja, zbog vanjske ko strangulacija. Sin.


---DAVNICEtonsillae palatinae (lat.), tonsils (eng.), malehne okruglaste mase limfnoga tkiva smještene izmedu nepcanih lukova, sin. krajnici. Sin.


---DEBEOpinguis, e, obesus-3 (lat.), obese (eng.), osoba prekomjerne težine, nagomilanoga masnoga tkiva. pretio, gojazan, zadrigao. Sin.


---DEBILANdebilis, e (lat.), mentally weak (eng.), u bosanskome jeziku psihicki slab, intelektualno zakržljao, sa psihickim nedostatkom, najlakši stepen oligofrenije, premda latinski termin debilis, e znaci slab uopce Sin. .


---DEBILNOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. camalica.


---DEBLJANJEhyperadipositas, is (lat.), id.(eng.), prekomjerno nagomilavanje sala, debljanje u preteranoj ekstenziji, više od potrebe, bilo da je alimentarno, bilo zbog bolesti Sin. .


---DEBLOcaulis, is, f, truncus, i, m (lat.), stem, trunk (eng.), glavni dio na koji se hvataju ili sa koga polaze drugi dijeli; glavni, nepodijeljeni i obicno kratki dio živca, krvnoga suda. stablo. Sin.


---DEBRIDMAN(LAT.), (ENG.), debridement (fr.), uklanjanje stranoga materijala i devitaliziranoga, odnosno kontaminiranoga tkiva iz rane sve dok se ne dobije cista tkivna površina, bez džepa i nagnjecina. ekscizija rane. Sin.


---DECELERACIJAdeceleratio, onis, f (lat.), deceleration (eng.), 1. smanjenje brzine ili frekvencije, 2. (u traumatologiji) naglo zaustavljanje tijela što je jedan od mehanizama povrjedivanja. Sin.


---DECEREBRACIJAdecerebratio, onis, f (lat.), decerebration (eng.), prestanak moždanih funkcija zbog primarne ili sekundarne povrede moždanoga stabla, traumatski, eksperimentalno ili usljed bolesti Sin. .


---DECIBEL(LAT.), id.(eng.), jedinica za izražavanje relativne jacine zvuka. U medicini se racuna na skali od 0, što je jedva cujno, do 130 što je zvuk koji pravi bol. Sin.


---DECIDUAdecidua, ae, f (lat.), id.(eng.), izmijenjeni endometrijum materice koji ceka na oplodnju. Ukoliko ona ne nastane, decidua otpadne, a ako se oplodnja dogodi, promjene postaju izrazitije. Promjene su u smislu preobraženja vezivnih odajica u krupne epiteloidne sa proširenjem žlijezdi i bolj padalica. Sin.


---DECIDUALANdecidualis, e (lat.), decidual (eng.), onaj koji pripada padalici, decidui. Sin.


---DECIDUOMA(LAT.), id.lat i(eng.), masa unutar materice koja sadrži dijelove decidue, padalice. Sin.


---DECIDUOMATOZAdeciduomatosis, is, f (lat.), id.(eng.), stvaranje tkiva decidue bez obzira na bremenitost, pojava tkiva koje pripada decidui izvan trudnoce. Sin.


---DECIDUOSARKOMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. horiokarcinoma.


---DECIDUOZAdeciduosis, is, f (lat.), id.(eng.), prisustvo decidualnoga tkiva ili tkiva koje je nalik endometrijumu u trudnoci na ektopicnome mjestu. Sin.


---DEDIFERENCIJACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. analpazija.


---DEFECIRATI, V(LAT.), (ENG.), ocistiti. Sin.


---DEFEKACIJAdefecatio, onis, f (lat.), defecation (eng.), uklanjanje otpadnih tvari iz završnoga debelog crijeva, izbacivanje izmeta. stolica. Sin.


---DEFEKTdefectus, us, m (lat.), defekt (eng.), nepravilnost, nedostatak, odsustvo, mahana, anomalija. Sin.


---DEFERENCIJALANdeferentialis, e (lat.), deferential (eng.), onaj koji pripada ductus deferensu, sjemenom vodu. Sin.


---DEFERENTANdeferens, entis, m (lat.), deferent (eng.), onaj koji nešto odvodi iz centra ili nekoga organa (npr. ductus ili vas deferens) Sin. .


---DEFERENTITISdeferentitis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija ductus deferensa. Sin.


---DEFIBRILACIJAdefibrillatio, onis, f (lat.), defibrillation (eng.), 1. zaustavljanje srcane fibrilacije, uspostavljanje ritma jedinstvenoga za citav miokard, obicno elektro-šokom, 2. separacija fibrila u hirurgiji tupom disekcijom. Sin.


---DEFIBRILATOR(LAT.), defibrillator (eng.), elektronski aparat kojim se pomocu doziranoga elektricnog udara nastoje sprijeciti fibrilacije srcanoga mišica i uspostaviti jedinstveni ritam. Uklanja se atrijalna i ventrikularna fibrilacija aplikacijom kratkoga elektricnog udara na srcani mišic. Sin.


---DEFIBRINACIJAdefibrinatio, onis, f (lat.), defibrination (eng.), uklanjanje fibrina iz krvne konzerve, cime se krv cini tecnom i ne može se grušati. Takva krv se zove defibrinizirana kr Sin. v.


---DEFIBRINIRAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. defibrinacija.


---DEFICIJENCIJAdeficientia, ae, f (lat.), deficiency (eng.), odsustvo, manjkavost, nedostatak, gubitak, nedostatnost. Sin.


---DEFICIJENTANdeficiens, entis, m (lat.), deficient (eng.), nedostatan, nedovoljan, manjkav, ima ga manje nego je potrebno. Sin.


---DEFICIT, ID(LAT.), .(eng.), nedostatak, gubitak neke osobine, krvne opskrbe ili inervacije. Sin.


---DEFINICIJAdefinitio, onis, f (lat.), definition (eng.), jasna determinacija, granica, jasno odredivanje pojmova, obicno kratkim izkazom ili objašnjenjem. Sin.


---DEFLORACIJAdefloratio, onis, f (lat.), defloration (eng.), ruptura himena seksualnim aktom, vaginalnim pregledom ili masturbacijom. Oduzimanje nevinosti. Sin.


---DEFLUKSIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. curenje.


---DEFORMACIJAdeformatio, onis, f (lat.), deformation (eng.), 1.vrsta strukturalnoga defekta karakteriziranoga nenormalnim oblikom ili položajem nekoga dijela tijela, obicno uzrokovana nedistruptivnom mehanickom silom. nagrdenje, 2. promjene u obliku i formi eritrocita dok prolaze kroz kapilare. Sin.


---DEFORMIRANdeformatus-3 (lat.), deformed (eng.), izoblicen, grdoban, bezoblican, izgubio svoj normalni oblik. Sin.


---DEFORMIRATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. izobliciti.


---DEFORMITETdeformatio, onis, f (lat.), distortion, deformity (eng.), krivljenje, kvarenje oblika, bilo dijelova, bilo tijela u cjelini. Sin.


---DEGENERACIJAdegeneratio, onis, f (lat.), degeneration (eng.), 1. kvarenje, promjena nagore, promjena u tkivu u smislu od više i bolje ka nižoj i hrdavijoj funkcionalnoj formi, gubitak specificnih osobina tkiva i smanjenje sposobnosti za odbranu i razmnožavanje. Može ici sa hemijskim promjenama (prava degeneracija) i Sin. v. izrodenost i v. odrod, ovaj posljednji, samo u smislu porodicna i genetska degeneracija.


---DEGENERACIJA, AKSONALNAdegeneratio axonalis (lat.), axonal degeneration (eng.), reakcija nervne odajice na povredu aksona, a sastoji se od centralne hromatolize i postavljanja jezgre ekscentricno. Akson degenerira do prvog suženja proksimalno, a u cjelini distalno Sin. .


---DEGENERACIJA, AMILOIDNAdegeneratio amyloidea (lat.), amyloid degeneration (eng.), degeneracija sa depozitom lardaceina u tkivima cime strada nutritivna funkcija organa podložnoga degeneraciji. Sin.


---DEGENERACIJA, ASCENDENTNAdegeneratio ascendens (lat.), ascending degeneration (eng.), masna degeneracija nervnih vlakana centripetalno od mjesta lezije, znaci prema centralnome nervnome sistemu. Sin.


---DEGENERACIJA, CISTICNAdegeneratio cystica (lat.), cystic degeneration (eng.), degeneracija sa formacijom cista u tijelu. Sin.


---DEGENERACIJA, DESCENDENTNAdegeneratio descendens (lat.), descending degeneration (eng.), degeneracija živca niže od povrede, degeneracija distalnoga dijela živca, obicno masna. Sin.


---DEGENERACIJA, HEPATOLENTIKULARNAdegeneratio hepatolenticularis (lat.), hepatolenticular degeneration (eng.), rijetka, nasljedna, progresivna bolest zbog poremecaja metabolizma bakra sa njegovim odlaganjem u jetru, mozak, bubreg i druga tkiva. Javlja se ciroza jetre i promjene na bazalnim ganglijama mozga. Bolest jetre se ma-nifestira kod djece, a mozga kod adole Sin. .


---DEGENERACIJA, HIJALINAdegeneratio hyalinea (lat.), hyaline degeneration (eng.), regresivne odajicke promjene u kojima citoplazma odajice gubi svoj uobicajeni sitno-zrnasti izgled i postaje homogeno staklasta. Postoji i skleroticna forma hijaline degeneracije koja zahvata intimu arterija. hijalinoza. Sin.


---DEGENERACIJA, KOLOIDNAdegeneratio colloides (lat.), colloid degeneration (eng.), degeneracija tkiva sa infiltracijom gumastoga ili želatinoznoga materijala. Sin.


---DEGENERACIJA, MASNAdegeneratio adiposa (lat.), fatty degeneration (eng.), depozit masnih globula u tkivu sa posljedicnim opadanjem funkcije. Sin.


---DEGENERACIJA, MIJELINSKAdegeneratio myelinica (lat.), (eng.), mucoid degeneration (eng.) degeneracija pracena depozicijom mijelina i lecitina u odajicama. Sin.


---DEGENERACIJA, PARENHIMATOZNAdegeneratio parenchymatosa (lat.), cloudy swelling, parenchimatous degeneration (eng.), pojava morfološki vidljivih zrnaca proteina u citoplazmi odajice kao dio degenerativnog procesa. Sin.


---DEGENERACIJA, PIGMENTNAdegeneratio pigmentosa (lat.), pigmentary degeneration (eng.), degeneracija u kojoj odajice zahvacenoga tkiva postaju abnormalno pigmentirane. Sin.


---DEGENERACIJA, TRAUMATSKAdegeneratio traummatica (lat.), traumatic degeneration (eng.), degeneracija presjecenoga živca do prvoga suženja ascendentno i u cjelini descendentno. Sin.


---DEGENERATIVANdegenerativus-3 (lat.), degenerative (eng.), onaj koji pripada ili je objektom degenerativnoga procesa. Sin.


---DEGENERIK(LAT.), (ENG.), SIN. v. izopacen.


---DEGENERIRAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. izroden.


---DEGENERIRATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. izmetnuti se.


---DEGLUTICIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. gutanje.


---DEGUSTACIJAdegustatio, onis, f (lat.), tasting (eng.), akt ili funkcija probanja, kontrola ukusa. Sin.


---DEHIDRACIJAdehydratio, onis, f (lat.), dehydration (eng.), 1. uklanjanje vode iz bilo koje supstancije, pa, prema tome, i iz živih bica, 2. stanje nastalo jakim gubitkom tecnosti iz organizma. sušenje 2. Sin.


---DEHIDRATAZA(LAT.), dehydratase (eng.), enzim iz klase ligaza, EC. 4.2.1., koji katalizira uklanjanje vode iz spoja da bi se formirala dvostuka veza. hidrolijaza. Sin.


---DEHIDRIRANdehydratus-3 (lat.), dehydrated (eng.), onaj koji je izgubio vodu (organizam u cjelini, tkivo, odajica). Sin.


---DEHIDRIRATIdehydrare (lat.), dehydrate (eng.), 1. ukloniti vodu iz spoja, tijela i sl., 2. izgubiti vodu bez obzira na uzrok Sin. .


---DEHIDROGENACIJAdehydrogenatio, onis, f (lat.), dehydrogenation (eng.), oksidacija uklapanjem vodika obicno djejstvom primaoca vodika Sin. .


---DEHIDROGENAZA(LAT.), dehydrogenase (eng.), enzim iz klase oksidoreduktaza, EC l., koji katalizira transfer vodika ili elektrona od spoja davaoca spoju primaocu Sin. .


---DEHIDRORETINOL(LAT.), (ENG.), SIN. v. vitamin A.


---DEHISCENCIJAdehiscentia, ae, f (lat.), dehiscence, gapping (eng.), otvaranje, pucanje, raspuknuce, razmicanje ruba ra-ne ili šava, otvaranje otvora koji je bio zatvoren hirurški. Sin.


---DEJEKCIJA1. odbacivanje, 2. dejectio, onis, f (lat.), (eng.), duševno stanje karakterizirano depresijom i melanholijom, te odbacivanjem svih pokušaja komunikacije i podizanja raspoloženja, 3. izbacivanje fecesa, izmeta, 4. Sin. v. odbacivanje (transplantata).


---DEJONIZACIJA(LAT.), deionisation (eng.), nastanak stanje bez jona njhovim uklanjanjem, posebno upotrebom smola, izmje-njivaca jona Sin. .


---DEKALCIFIKACIJAdecalcificatio, onis, f (lat.), decalcification (eng.), 1. gubitak kalcijumovih soli iz kostiju ili zuba, 2. proces uklanjanja spongioze kosti. Sin.


---DEKANILACIJAdecannulatio, onis, f (lat.), decannulation (eng.), vadenje kanile koja je obezbjedivala traheostomu Sin. .


---DEKANTACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bistrenje.


---DEKAPITACIJAdecapitaio, onis, f (lat.), beheading, decapitaion (eng.), 1. otkidanje glave životinji ili skidanje dijela bilo kojega organa koji nosi naziv glava, 2. nekadašnja operacija u opstetriciji. Odsijecanje glave plodu radi lakše-ga poroda. Ova se operacija više ne radi, sin. dekolacija. Sin.


---DEKAPSULACIJAdecapsulatio, onis, f (lat.), decapsulation (eng.), 1. ljuštenje, skidanje cahure sa organa, 2. operativna metoda uklanjanja kapsule organa (bubrega), ali i cvrste cahure piotoraksa koja pokriva pluce Sin. .


---DEKARBOKSILACIJA(LAT.), decarboxylation (eng.), decarboxylation (eng.), uklanjanje karboksilnih grupa sa nekoga spoja što radi enzim dekarboksilaza, decarboxylase, E.C. 4.1.1, koji katalizira uklanjanje molekula CO2 iz karboksilne grupe. Sin.


---DEKARBOKSILAZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dekarboksilacija.


---DEKARBONIZACIJAdecarbonisatio, onis, f (lat.), decarbonization (eng.), uklanjanje ugljicnoga dioksida u plucima i njegova zamjena kisikom u procesu dihanja Sin. .


---DEKLINACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. nagib.


---DEKOKT(LAT.), (ENG.), SIN. v. odvar.


---DEKOLACIJA(LAT.), decollatio, onis, f (lat,) decollation (eng.), odsijecanje glave mrtvome fetusu zbog lakšega porodaja. dekapitacija 2. Sin.


---DEKOLORACIJAdecoloratio, onis, f (lat.), decoloration (eng.), obezbojavanje, bijeljenje, gubitak boje. Sin.


---DEKOLORIRAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. bezbojan.


---DEKOMPENZACIJA SRCAdecompensatio cordis (lat.), cardiac decompensation (eng.), popuštanje srcane radnje uslijed cega dolazi do usporavanja krvotoka, te su tkiva insuficijentna u protoku krvi. Sin.


---DEKOMPENZACIJAdecompensatio, onis, f (lat.), decompensation (eng.), nestanak, izostanak ravnoteže pri funkcionisanju nekoga bolesnoga organa. Sin.


---DEKOMPENZACIJA, PSIHICKAdecompensatio psychica (lat.), mental decompensation (eng.), gubitak psihickih odbrambenih mehanizama što ima za posljedicu progresivnu dezintegraciju licnosti. Sin.


---DEKOMPOZICIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. truhljenje.


---DEKOMPRESIJAdecompressio, onis, f (lat.), decompression (eng.), uklanjanje, odstranjenje, popuštanje pritiska, bilo operacijom ili nekom fizikalnom metodom. Postepeno smanjenje pritiska kod ronilaca i kesonskih radnika. Sin.


---DEKONGESTIVANdecongestivus-3 (lat.), decongestive (eng.), onaj koji smanjuje kongestiju, tj. ekstenzivnu ili abnormalnu akumulaciju krvi u nekome dijelu tijela. Sin.


---DEKONTAMINACIJAdecontaminatio, onis, f (lat.), deconta-mination (eng.), oslobadanje pranjem, cišcenjem ili neutralizacijom, objekta ili osobe od neke supstancije s kojom je bio u kontaktu i koju nosi na sebi ili u sebi (bojni otrov, radioaktivni materijal i sl.) Sin. .


---DEKORTIKACIJAdecorticatio, onis, f (lat.), decortication (eng.), 1. funkcionalno ili anatomsko uklanjanje moždane kore, 2. operativno ljuštenje i uklanjanje membrane koja cini koru oboljeloga organa (pluca, bubrega), 3. uklanja-nje kore sa sjemena biljaka. Sin.


---DEKREPIDANdecrepidus-3 (lat.), exhausted (eng.), iscrpen istrošen, grohnuo, u jako slabom fizickom stanju. Sin.


---DEKSTRIN(LAT.), dextrin (eng.), bilo koji iz mješavine meduprodukata koji nastaju hidrolizom škroba (C6H10O5)n koji su topljivi u vodi, a talože se u alkoholu. Ime su dobili zbog desne rotacije polarizacionoga svijeta Sin. .


---DEKSTROGIRANdexstrogyrus-3 (lat.), dextrogyral (eng.), onaj koji okrece ravan polarizacije prema desno. Sin.


---DEKSTROGRAMdextrogramma, atis, n (lat.), dextrogram (eng.), elektrokardiografska registracija srcane aktivnosti koja pokazuje skretanje elektricne osovine srca u desno. To je indikativno za desnu ventrikularnu hipertrofiju Sin. .


---DEKSTROKARDIJAdextrocardia, ae, f (lat.), id.(eng.), situacija u kojoj je srce smješteno u desnome hemitoraksu, a vrhom okrenuto na desnu stranu. To se dešava zajedno sa inverzijom trbušnih organa ili bez toga. Ako je bez te pojave onda se zove izolirana dekstrokardija Sin. .


---DEKSTROPOZICIJAdextropositio, onis, f (lat.), dextroposition (eng.), pomjeranje ili okretanje u desno. Sin.


---DEKSTROVERZIJAdextroversio, onis, f (lat.), dextroversion (eng.), okretanje na desnu stranu (npr. ociju) Sin. .


---DEKSTROZA(LAT.), dexstrose (eng.), monosaharid, hemijskoga imena D- glukozomonosaharid, formule C6H12O6H2O. Oficinalan je pod ovim imenom i dobija se hidrolizom, a služi za formiranje intravenskih rastvora. Id. sa glukozom u biohemiji i fiziologiji Sin. .


---DEKUBITUSdecubitus, us, m (lat.), 1. decubitus (eng.), akt polijeganja, pozicija koju pacijent zauzima pri ležanju (npr. u desnom dekubitusu, leži, znaci, na desnoj strani), 2. Sin. v. sadno.


---DEKUSACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ukrštanje.


---DELAKTACIJA1. v. odbijanje djeteta, 2. delactatio, onis, f (lat.), delactation (eng.), prestanak lucenja mlijeka Sin. .


---DELAMINACIJAdelaminatio, onis, f (lat.), delamination (eng.), 1. razdvajanje, odvajanje u slojeve, 2. odvajanje blastoderma u epiblast i hipoblast za vrijeme razvoja pilecega zametka Sin. .


---DELIBERACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. oslobadanje.


---DELINKVENCIJAdelinquentia, ae, f (lat.), delinquency (eng.), prestup, prekršaj, akt koji odstupa od zakonskih pravila. Najcešce kao maloljetnicka delinkvencija kao psihološki i socijalni problem. Sin.


---DELINKVENT(LAT.), (ENG.), SIN. v. prestupnik.


---DELIRANTANdelirans, antis (lat.), delirant (eng.), osoba koja je u stanju delirijuma, osoba koja pokazuje znake delirijuma Sin. .


---DELIRIJUMdelirium, i, n (lat.), id.(eng.), akutno reverzibilno organsko mentalno stanje karakterizirano reduciranom sposobnošcu fiksiranja pažnje, inkoherentnim govorom, dezorijentacijom u vremenu, prostoru i prema licnostima, gubitkom pamcenja i upamcivanja. bunilo, zanos. Sin.


---DELOMORFANdelomorphus-3 (lat.), delomorphous (eng.), stalnoga, formiranoga oblika, definiranih granica Sin. .


---DEMARKACIJAdemarcatio, onis, f (lat.), demarcation (eng.), razgranicenje, npr. uspostavljanje granice izmedu živoga i nekroticnoga tkiva. Sin.


---DEMASKULINIZACIJAdemasculinisatio, onis, f (lat.), demasculinization (eng.), gubitak normalnih muških sifata sa atrofijom tašaka i involucijom prostate Sin. .


---DEMENCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bespamece.


---DEMIJELINIZACIJAdemyelinatio, onis, f (lat.), demyelination (eng.), destrukcija, uklanjanje, gubitak mijelina iz živcanih ovojnica. Sin.


---DEMINERALIZACIJAdemineralisatio, onis, f (lat.), demineralization (eng.), jaka eliminacija minerala i neorganskih soli iz tkiva bogatih tim materijalom (npr. kod osteomalacije). Sin.


---DEMIR(LAT.), (ENG.), SIN. v. željezo.


---DEMIRINDI(LAT.), (ENG.), SIN. v. hurma, indijska.


---DEMOGRAFIJAdemographia, ae, f (lat.), demography (eng.), nauka o stanovništvu, narocito o geografskoj distribuciji i fizickoj okolici. Sin.


---DEMOGRAM(LAT.), id.(eng.), graficko prikazivanje populacije odredenoga predjela prema spolu i dobnim grupama u odredenim vremenskim periodima Sin. .


---DEMONOFOBIJAdemonophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalni strah od davola, šejtana Sin. .


---DEMONSTRATORdemonstrator, oris, m (lat.), demonstrator, tutor (eng.), 1. obicno stariji, dobar student koji poducava mlade studente u malehnim grupama, gotovo iskljucivo na pretklinickim predmetima medicinskoga studija, 2. svako ko nešto pokazuje, demonstrira. Sin.


---DEMUKOZACIJA(LAT.), demucosatio, onis, f (lat. ), demucosation (eng.), djelomicno uklanjanje sluzavice, sin. mukoklaza Sin. .


---DEMUTIZACIJAdemutisatio, onis, f (lat.), demutization (eng.), ucenje gluhonijeme osobe da komunicira citanjem sa usana ili pomocu taktilnoga osjeta. Sin.


---DENATURACIJAdenaturatio, onis, f (lat.), denaturation (eng.), kvarenje prirodnih vrijednosti neke supstancije, npr. dodatkom acetona etilni alkohol postaje nepogodan za pice, postaje denaturirani alkohol. Sin.


---DENATURACIJA, BJELANCEVINA(LAT.), denaturatio proteinica (lat)., protein denaturation (eng.), cijepanje strukture bjelancevina, njhove tercijarne strukture, toplinom, promjenama pH ili drugim fizickim ili hemijskim sredstvima cime se mijenjanju fizicke vrijednosti i gubi biološka aktivnost bjelancevine. Sin.


---DENATURIRANdenaturatus-3 (lat.), denatured (eng.), ono što je bilo podvrgnuto procesu denaturacije ( Sin. v.).


---DENDRITdendritum, i, n (lat.), dendrite (eng.), jedan od produžetaka citoplazme nervne odajice. Kod unipolarne i bipolarne odajice dendriti strukturalno nalice aksonima, a kod tipicnih razgranatih neurona oni se granaju kao drvo. neurodendron. Sin.


---DENERVACIJAdenervatio, onis, f (lat.), denervation (eng.), presijecanje ili odstranjenje živaca jednog organa, ili dijela organa, odnosno strukture, cime organ ostaje bez inervacije. Sin.


---DENERVIRATIdenervare (lat.), denervate (eng.), ukloniti živac, riješiti inervacije neki organ ili dio organa Sin. .


---DENGAdengua, ae, f (lat.), dengue fever (eng.), vremenom, na 5-7 dana, ogranicena bolest sa glavoboljom, mijalgijom, osipom limfadenopatijom i leukopenijom koju uzrokuju 4 tipa virusa denge. Denga nastaje epidemicno i sporadicno na Mediteranu, Indiji, Japanu, Južnoj Americi, a prenose je moskiti roda A Sin.


---DENGA, FILIPINSKA (LAT.), (ENG.), SIN. v. denga hemoragicna.


---DENGA, HEMORAGICNA(LAT.), hemorrhagic denge (eng.), sindrom u Jugoistocnoj Aziji koji je u cjelini istovjetan dengi, ali sa hemoragicnim manifestacijama (krvarenja na desnima, u kožu, na prirodne otvore). filipinska denga. Sin.


---DENIDACIJAdenidatio, onis, f (lat.), denidation (eng.), degeneracija i izbacivanje sluzavicke membrane (endometrijuma) u vrijeme menstruacije jer nije poslužila za ugnježdavanje oplodenoga jaja Sin. .


---DENITRIFIKACIJAdenitrification, onis, f (lat.), denitrification (eng.), oslobadanje plinovitoga azota iz nitrita i nitrata od strane bakterija. To ima za posljedicu smanjenu kolicinu azota, što je nepovoljno za rast biljki, ali je u biti korisno za smanjenje nitrata u otpadnim vodama Sin. .


---DENITROGENACIJAdenitrogenatio, onis, f (lat.), denitrogenation (eng.), uklanjanje otopljenoga azota iz tijela kao prevencija kesonske bolesti, aeroembolizma i sl Sin. .


---DENTALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. zubni.


---DENTALGIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zubobolja.


---DENTICIJA, DENTITIO, onis, f (lat.), dentiton (eng.), 1. nicanje zuba, sin. zubnja, 2. niz, diz zuba u gornjoj ili donjoj vilici. cehnetu. Sin.


---DENTICIJA, DRUGA(LAT.), (ENG.), SIN. v. denticija stalna.


---DENTICIJA, KASNAdentito tarda (lat.), delayed dentition (eng.), nicanje prvoga mlijecnog zuba poslije kraja 13. mjeseca života ili nicanje prvoga stalnog zuba poslije kraja sedme godine života. Sin.


---DENTICIJA, MIJEŠANAdentitio mixta (lat.), mixed dentiton (eng.), prisustvo nekih stalnih i nekih mlijecnih zuba istovremeno. Traje od 7. do 10. godine života, dok se ne zamijene svi mlijecni zubi. Sin.


---denticija, mlijecnadentitio decidua (lat.), deciduous dentition (eng.), 1. nicanje privremenih zuba kod djeteta, zapocne u šestom mjesecu, a završava sa 18 mjeseci, pa se postepeno zamjenjuje sa stalnim zubima pocevši od 6. godine i završava sa 12.-13. godinom. prva denticija. 2. Sin. v. zubi, mlijecni.


---denticija, prva(lat.), (eng.), Sin. v. denticija, mlijecna.


---denticija, ranadentitio praecox (lat.), premature dentition (eng.), nicanje mlijecnih zuba prije 6. mjeseca života ili rast stalnih zuba prije cetvrte godine života. Sin.


---denticija, stalna1. dentitio permanenta (lat.), permanent dentition (eng.), nicanje stalnih zuba u gornjoj, odnosno donjoj vilici, cehnetu, koje zapocne u 6. godini, a završava se sa 19.-20. godinom, sin. druga denticija. 2. Sin. v. zubi, stalni.


---dentiformandentiformis, e (lat.), dentiform (eng.), u obliku zuba, nalik za zub Sin. .


---dentikldenticulus, i, m (lat.), denticle (eng.), 1. kalcifikacija koja se razvija u zubnoj pulpi kao dio procesa starenja, naziva se i zubni dentikl, 2. malehni, na zub nalik produžetak ili izdanak, zubic Sin. .


---dentin, dentinum, i, n (lat.), dentin (eng.), osnovni masiv zuba, tvrdi dio koji okružava pulpu, pokriven sa cakleni, tvrdi od kosti, ali mekši od cakleni. Sin.


---dentinifikacija(lat.), (eng.), Sin. v. dentinogeneza.


---dentinoblast, dentinoblastus, i , m (lat.), dentinoblast (eng.), odajica koja stvara dentin ( Sin. v.).


---dentinogendentinogenus-3 (lat.), dentinogenic (eng.), ono što stvara ili proizvodi dentin Sin. .


---dentinogenezadentingenesis, is, f (lat.), id.(eng.), stvara-nje dentina (v.). dentinifikacija. Sin.


---dentinomadentinoma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor porijekla zubnoga tkiva koji se uglavnom sastoji od dentina Sin. .


---denudacijadenudatio, onis, f (lat.), denudation (eng.), ogolijevanje necega, skidanje opne, cahure, naslaga, epitelijalnoga pokrova, bilo traumom, patološkim procesom bilo operacijom. Sin.


---denutricija, denutritio, onis, f (lat.), denutrition (eng.), hrdavo hranjenje, neuspjeh nutritivnoga procesa sa posljedicnom atrofijom i degeneracijom Sin. .


---denzitetdensitas, atis, f (lat.), density (eng.), 1. kvalitet koji znaci biti gust, kompaktan. Gustina. 2. Stepen zatamnjenja na eksponiranome i razvijenome filmu, prikazana kao logaritam opaciteta datog dijela filma. 3. Kolicina elektriciteta u odredenome predjelu, odredenome volumenu ili odredenome vre Sin. .


---denzitometar(lat.), densitometer (eng.), 1. aparat za mjerenje gustine tecnosti, 2. instrument kojim se odreduje stepen zasjenjenja na razvijenome rendgenskome filmu pomocu fotoodaje koja mjeri svjetlosnu transmisiju kroz odredeni dio filma, 3. instrument koji odreduje gustinu depozita na elektr Sin. .


---denzitometrija(lat.), densitometry (eng.), odredivanje promjena u gustini uporedivanjem sa gustinom drugoga materijala ili izvjesnoga standarda Sin. .


---DEONTOLOGIJAdeontologia, ae, f (lat.), deontology (eng.), nauka o profesionalnim dužnostima, vrijednostima i nacinima ponašanja. Sin.


---DEPEDIKULACIJAdepediculatio, onis, f (lat.), delousing (eng.), oslobadanje od ušiju. Sin.


---DEPERSONALIZACIJAdepersonalisatio, onis, f (lat.), depersonalization (eng.), nespecificni sindrom u kojemu bolesnik osjeca da gubi identitet, odnosno da je on drukciji, neobicniji i nerealan. U okvir ovoga sindroma ulazi osjecanje da se okolina mijenja na neobican i iracionalan nacin. Derealizacija i depersonalizacija su lice i na Sin. .


---DEPIGMENTACIJAdepigmentatio, onis, f (lat.), depigmentation (eng.), nestanak ili smanjenje kolicine pigmenta, narocito melanina Sin. .


---DEPILACIJAdepilatio, onis, f (lat.), epilation (eng.), ukla-njanje dlaka sa njihovim korijenima. Sin.


---DEPILATORdepilatorium, ii, n (lat.), depilatory (eng.), sredstvo koje ima moc depilacije, uklanjanja dlaka. Sin.


---DEPILIRATIdepilare (lat.), depilate (eng.), odstraniti dlake sa kože, takoder odstraniti kosu Sin. .


---DEPLECIJAdepletio, onis, f (lat.), depletion (eng.), ukla-njanje tecnosti, krvi, pražnjenje, iscrpljenost velikim gubitkom krvi. Sin.


---DEPOLARIZACIJA(LAT.), depolarization (eng.), proces ili akt kojim se neutralizira polaritet; (u neurofiziologiji) obratni proces od neuzbudenoga potencijala membrane Sin. .


---DEPOZIT(LAT.), (ENG.), SIN. v. odlaganje.


---DEPRAVACIJA, EMOCIONALNA(LAT.), emotional deprivation (eng.), neodgovarajuci i nevoljni interpersonalni i sredinski meduodnosi, narocito u najranijim godinama života i razvoja. Najteži oblik emocionalne depravacije predstav-lja izolacija novorodenceta od njegove majke što ima za posljedicu da identifikacija s majcin Sin. .


---DEPRESIJA, DEPRESSIO, onis, f (lat.), depression (eng.), 1. ulegnuce, 2. snižavanje funkcionalne aktivnosti, 3. duševno stanje sniženoga raspoloženja sa osjecajem tuge, ocaja i gubitka hrabrosti, te sposobnosti za normalno vodenje svakodnevnih posala. Po ranijoj terminologiji najteži oblik depresije bila bi mel dreselje. Sin.


---DEPRESIVANdepressivus-3 (lat.), depressive (eng.), onaj koji uzrokuje depresiju, osoba koja se ponaša ispoljavajuci simptome depresije. Sin.


---DEPRESORdepressor, oris, m (lat.), id.(eng.), ono što vrši snižavanje, pad, spuštanje, smanjivanje, ispražnjenje (mišic, agens, instrument, aparat, živac) Sin. .


---DEPRIMIRANdepressus-3 (lat.), depressed (eng.), sniženoga raspoloženja, utucen, snižene aktivnosti, djelovanja Sin. .


---DEPURACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cišcenje.


---DEPURIRATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. ocistiti.


---DERADELFUSderadelphus, i , m (lat.), id.(eng.), nakaza koja se sastoji od bliznadi spojene blizu pupka, a koji imaju samo jednu glavu. Sin.


---DERAZGANasturtium officinale (lat.), water cress (eng.), trava koja raste u vodi i koristi se kao salata. Bogata je vitaminima i željezom. Medicinski znacaj u tome što može biti zagadena cerkarijama ( Sin. v.).


---DEREALIZACIJAderealisatio, onis, f (lat.), derealization (eng.), osjecanje promjene stvarnosti odnosno osjecanje da se okolica mijenja ili da ce se promijeniti. Ovaj poremecaj je indikativan za šizofrenu bolest Sin. .


---DEREIZAMdereismus, i, m (lat.), dereism (eng.), mišljenje koje nije bazirano na realnosti i iskustvu nego na nelogicnim i vlastitim stavovima, nastalo prekidom sa rea-lnošcu. Pojam je gotovo identican sa automatizmom mada nije sasvim isti. Dereizam više potcrtava prekid sa realnošcu, a autizam preokupa Sin. .


---DERIVACIJAderivatio, onis, f (lat.), derivation (eng.), 1. odvodenje od izvora, izvodenje porijekla, skretanje, 2. Sin. v. odvod.


---DERIVANCIJAremedia derivantia (lat.), derivants (eng.), sredstva koja vrše odvodenje, odvracanje krvi sa mjesta bolesti, sin. derivativi Sin. .


---DERIVATderivatum, i, n (lat.), derivative (eng.), proizvod izveden iz zajednicke smjese ili nekoga osnovnoga materijala. Sin.


---DERIVATIVI(LAT.), (ENG.), SIN. v. derivancija.


---ÐERIZfusorium, i, n (lat.), sink, gutter (eng.), mjesto gdje se skupljaju otpaci, jama, i kanal kojim se odvode. septicka jama. Sin.


---DERMABRAZIJAdermabrasio, onis, f (lat.), dermabrasion (eng.), glacanje kože, skidanje površnoga sloja upotrebom mehanickih sredstava (papir za glacanje, žica). Sin.


---DERMALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. kožni.


---DERMAN1. auxilium, i, n (lat.), aid (eng.), pomoc, pružanje cjelishodne opskrbe povrijedenome ili oboljelome, 2. medicamentum, i, n (lat.), remedy (eng.), lijek, iladž, svako sredstvo, droga, trava, hemijski spoj, fizikalna smjesa, psihološka pomoc, koji služi uklanjanju ili ublažavanju simptoma il Sin. .


---DERMATITIS(LAT.), id. lat. i(eng.), isindija kože. Sin.


---DERMATOFIBROMAdermatofibroma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor veznoga tkiva kože, tumor u obliku cvora na koži Sin. .


---DERMATOFIBROZAdermatofibrosis, is, f (lat.), id.(eng.), sta-nje karakterizirano fibroznim promjenama kože Sin. .


---DERMATOFITOZAdermatophytosis, is, f (lat.), id.(eng.), bilo koja površna gljivicna infestacija kože, a zahvata stratum corneum, dlake i nokte, sin. epidermomikoza Sin. .


---DERMATOGRAFIZAM(LAT.), dermatographismus, i, n (lat), derma-tographism (eng.), alergija na fizicki podražaj, tj. na relativno jako grebanje ili povlacenje tupim instrumentom po koži. Takav postupak prouzrokuje bijele pruge na mjestu povlacenja (bijeli dermatografizam) koje prelaze u crvene (crveni dermatografizam), a mogu se javiti dermografizam. Sin.


---DERMATOHALAZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dermatoliza.


---DERMATOLIZA(LAT.), dermatolysis, is, f, cutis laxa (lat.) dermato-lysis (eng.), grupa bolesti veznoga tkiva kod kojih koža visi u obješenim naborima. Vjeruje se da je udružena sa gubitkom elasticnih vlakana i poremecajem u stvaranju elastina. Vecinom je genetski uslovljena, ali može biti i stecena. Kongenitalni oblik se vidi pri rode Sin. .


---DERMATOLOG(LAT.), dermatologist (eng.), specijalista ljekar koji je bazirao svoju naucnu i strucnu aktivnost na dijagnozu i lijecenje bolesti kože Sin. .


---DERMATOLOGIJAdermatologia, ae, f (lat.), dermatology (eng.), dio medicinske nauke i prakse koji se bavi dijagnozom i lijecenjem bolesti kože Sin. .


---DERMATOM, DERMATOME(LAT.), (eng.), 1. oštar instrument, nož, kojim se skidaju kožni kalemi, razlicite debljine, 2. predio kože inerviran jednim spinalnim korijenom, odakle se uticu aferentni puti u jedan spinalni živac. Sin.


---DERMATOMIKOZAdermatomycosis, is, f (lat.), id.(eng.), gljivicna bolest kože. Ovdje spadaju dermatofitoze ( Sin. v.), ali i dublje gljivicne infestacije.


---DERMATOMIOMAdermatomyoma, atis, n (lat.), id.(eng.), benigni kožni tumor mišicnoga tkiva. Sin.


---DERMATOMIOZITISdermatomyositis, idis, f (lat.), id.(eng.), polimiozitis koji nastaje sa karakteristicnim udruženim promjenama kože Sin. .


---DERMATOPLASTIKAdermatoplastia, ae, f (lat.), dermatoplasty (eng.), plasticna operacija na koži. Operativna nadoknada defekata kože Sin. .


---DERMATOVENEROLOG(LAT.), dermatovenerologist (eng.), ljekar specijalista koji je svoju praksu podredio bavljenju kožnim i spolnim bolestima Sin. .


---DERMATOVENEROLOGIJAdermatovenerologia, ae, f (lat.), dermatovenerology (eng.), dio medicinske nauke i prakse koji se bavi dijagnozom i lijecenjem kožnih i spolnih bolesti Sin. .


---DERMATOZAdermatosis, is, f (lat.), dermatose (eng.), bilo koja kožna bolest, narocito ona koja nije karakterizirana simptomima isindije. Sin.


---DERMIS(LAT.), (ENG.), SIN. v. krzno.


---DERMOBLASTdermoblastus, i, m (lat.), dermoblast (eng.), dio mezoblasta koji se razvija u pravu kožu ili korijum Sin. .


---DERMOGRAFIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. dermatografizam.


---DERMOIDANdermoides (lat.), dermoid (eng.), 1. ono što nalici na kožu, 2. cista sa osobinama kože u svom zidu i sadržaju. Sin.


---DERMOIDEKTOMIJAdermoidectomia, ae, f (lat.), dermoidectomy (eng.), hirurška ekscizija i ekstirpacija dermoidne ciste Sin. .


---DERMOPATIJAdermopathia, ae, f (lat.), dermopathy (eng.), bilo koja kožna bolest ili smetnja Sin. .


---DERMOPATIJA, DIJABETICNAdermopathia diabetica (lat.), diabetic dermopathy (eng.), bilo koja od nekoliko kožnih manifestacija šecerne bolesti karakterizirane papularnim, erozivnim, ulcerativnim, pigmentnim, makularnim, ožiljnim lezijama kože golijeni zbog angiitisa malehnih krvnih suda Sin. .


---DERTaegritudo, inis, f (lat.), sorrow (eng.), tuga, jad, bol, kahar, cemer Sin. .


---DERTLI(LAT.), (ENG.), ispunjen dertom, Sin. v. dert.


---DESALINACIJAdesalinatio, onis, f (lat.), desalination (eng.), uklanjanje soli iz neke supstancije, narocito uklanjanje soli iz morske vode. Sin.


---DESCENDENTANdescendens, entis, m (lat.), descending (eng.), opci termin za strukturu ili dio koji ide prema dolje, koji se produžava prema dolje, silazan. Sin.


---DESENZIBILIZACIJA(LAT.), desensitization (eng.), 1. prevencija ili smanjivanje neposrednih hipersenzitivnih reakcija administracijom malehnih kolicina alergena, 2. lijecenje fobija i slicnih stanja namjernim stavljanjem pacijenta u simuliran ili stvarni život sa okolnostima kojih se on plaši u biheviori Sin. .


---DESIKANTI(LAT.), (ENG.), SIN. v. isušivaci.


---DESKRIPCIJA, DESCRIPTIO, onis, f (lat.), description (eng.), opis, opisivanje, jedan od osnovnih metoda istraživanja, posebno u klinickoj medicini, tz Sin. v. deskriptivno istraživanje, koje se svodi na opis i ustanovljenje ucestalosti pojave.


---DESKVAMACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. guljenje i ljuštenje, prhutanje.


---DESNI1. gingiva, ae, f (lat.), gum (eng.), dio usne sluza-vice koji prekriva krune neizniklih zuba, okružuje vratove izniklih i prijanja za kost alveolarnih nastavaka. zuberina, zubno meso, 2. dexter-3 (lat.), right (eng.), jedna od dvije pole tijela, ona na kojoj je jetra i slijepo crijevo. Suprotna strana od lijeve, dominantna strana kod vecine ljudi. Sin.


---DESNICAmanus dextra (lat.), right hand (eng.), desna ruka, cesto u znacenju samo desna šaka. Sin.


---DESPIKLavandula officinalis (lat.), lavender (eng.), biljka koja sadrži ishlapljivi zejtin koji se upotrebljavao kao karminativ, a danas u parfimeriji i kao repelent. Sin.


---DESTILACIJAdestillatio, onis, f (lat.), distillation (eng.), proces ishlapljivanja, isparavanja i ponovne kondenzacije neke supstancije u cilju njene purifikacije, odnosno odvajanja ishlapljivih komponenata. Sin.


---DESTILIRANdestilatus-3 (lat.), distilled (eng.), procišcen, dobijen putem destilacije, ne sadrži sastojke koji se mogu odvojiti destilacijom. Sin.


---DESTRUKCIJAdestructio, onis, f (lat.), destruction (eng.), razgradivanje, razaranje Sin. .


---DESTRUKTIVANdestructivus-3 (lat.), destructive (eng.), onaj koji pravi, uzrokuje destrukciju, razaranje Sin. .


---DESUDACIJA, V(LAT.), (ENG.), znojenje. Sin.


---DETEKCIJAdetectio, onis, f (lat.), discovery (eng.), otkrivanje, pronalaženje postojanja neke pojave, situacije, stanja (npr. detekcija zracenja) Sin. .


---DETEKTOR LAŽI(LAT.), (ENG.), SIN. v. poligraf.


---DETEKTORdetector, oris, m (lat.), id.(eng.), sredstvo, aparat kojim se otkriva, pronalazi, postojanje nekoga stanja, pojave Sin. .


---DETERDŽENTIremedia detergentia (lat.), detergents (eng.), sredstva za cišcenje, pranje, održavanje cistoce Sin. .


---DETERIORACIJAdeterioratio, onis, f (lat.), deterioration (eng.), pogoršanje, kvarenje, nastupanje hrdavog stanja. Sin.


---DETERMINACIJAdeterminatio, onis, f (lat.), determination (eng.), odredivanje, uspostavljanje tacne prirode nekoga entiteta ili dogadaja Sin. .


---DETERMINANTA(LAT.), (ENG.), SIN. v. odrednica.


---DETERMINIZAMdeterminismus, i m (lat.), determinism (eng.), teorija koja propisuje da su svi fenomeni rezultat prethodnih uslova i da se ništa ne dogada slucajno. Sin.


---DETOKSIKACIJAdetoxicatio, onis, f (lat.), detoxication (eng.), 1. umanjenje toksicne vrijednosti nekoga otrova njegovom razgradnjom, neutralizacijom ili uklanjanjem, 2. lijecenje otrovanoga neutralizacijom ili eliminacijom otrova, 3. period lijecenja ovisnika od droge Sin. .


---DETORZIJAdetorsio, onis, f (lat.), detorsion (eng.), 1. korekcija deformiteta nastaloga uvrtanjem (npr. detorzija tašaka poslije njegove torzije, uvrtanja), 2. nedostatak, nedogadanje normalne torzije u ranome razvoju nekih organa, npr. srca Sin. .


---DETRITUSdetritus, us, m (lat.), id.(eng.), ostaci materijala poslije dezintegracije neke supstancije ili tkiva, a mogu biti organski i neorganski, zavisno od prirode originalnoga materijala. Sin.


---DEUTEROPLAZMAdeuteroplasma, atis, n (lat.), deuteroplasm (eng.), inaktivni, posebno rezervni materijali u protoplazmi Sin. .


---DEVASKULARIZACIJAdevascularisatio, onis, f (lat.), devascularisation (eng.), prekid krvne cirkulacije kroz neki organ ili dio tijela opstrukcijom ili destrukcijom krvnih suda. Sin.


---DEVASTACIJAdevastatio, onis, f (lat.), devastation (eng.), 1. uništavanje, iskorjenjivanje, cinjenje pustim velikih podrucja bez uslova za stanovanje, 2.uništenje krvnih suda u nekome organu, devaskularizacija (npr. senilna devastacija je prekid cirkulacije kroz mozak zbog arterioskleroticnoga uništenja krvnih su Sin.


---DEVESILJasa foetida (lat.), asafetida (eng.), zejtinjavo-plasticna smola, dobijena iz korijena Ferula asa foetida, Upotrebljavala se kao životinjski repelent u veterinarskoj medicini, ali i kao karminativ, ekspektorans i spasmolitik Sin. .


---DEVESIN(LAT.), (ENG.), SIN. v. devesilj.


---DEVIJACIJAdeviatio, onis, f (lat.), deviation (eng.), 1. skretanje od uobicajenoga standarda ili toka, 2. (u oftalmologiji) v strabizam, 3. (u statistici) razlika izmedu pojedinih statistickih jedinica i neke centralne vrijednosti kao što je srednja vrijednost. Sin.


---DEVISCERACIJAdevisceratio, onis, f (lat.), devisceration (eng.), vadenje droba. Postupak u cilju što duljega cuva-nja leša za transport ili mumifikaciju Sin. .


---DEVITALIZACIJApulpe, devitalisatio pulpae (lat.), pulp devitalization (eng.), destrukcija vitaliteta zubne pulpe Sin. .


---DEVORACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. proždiranje.


---DEZARTIKULACIJAdesarticulatio. onis, f (lat.), desarticulation (eng.), 1. razrješenje zgloba, presijecanje veza koje drže zglob i rastavljanje zglobnih tijela, obicno operativ-nim putem. U suštini je to amputacija po zglobu, 2. (u stomatologiji), brušenje antagonista u cilju iskljucivanja njihovoga medusobnoga vertikalnog ko Sin. .


---DEZINFEKCIJAdisinfectio, onis, f (lat.), disinfection (eng.), uklanjanje ili uništavanje mikroorganizama mehanickim, hemijskim ili fizikalnim putem, pa, prema tome, dezinfekcija i nosi ime: mehanicka, hemijska i fizikalna Sin. .


---DEZINFEKCIJA, FIZIKALNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dezinfekcija.


---DEZINFEKCIJA, HEMIJSKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dezinfekcija.


---DEZINFEKCIJA, MEHANICKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dezinfekcija.


---DEZINFICIJENSIremedia disinficientia (lat.), disinfectants (eng.), sredstva, obicno hemijska, koja vrše dezinfekciju, a da ne oštecuju tkiva ili uništavaju materijal. Sin.


---DEZINFICIRATIdisinficere (lat.), disinfect (eng.), osloboditi od mikroorganizama njihovim uništenjem, hemijskim, odnosno fizickim putem ili njihovo uklanjanje mehanickim pranjem i odnošenjem. Obicno se kombiniraju metodi Sin. .


---DEZINSEKCIJAdesinsectio, onis, f (lat.), disinsectization (eng.), uklanjanje, uništavanje insekata sa ljudi ili njihove odjece Sin. .


---DEZINSEKTORdesinsector, oris, m (lat.), disinsector (eng.), aparat koji služi uklanjanju, odnosno uništavanju insekata obicno sa pacijentove odjece Sin. .


---DEZINTEGRACIJAdisintegratio, onis, f (lat.), disintegration (eng.), 1. proces prekidanja kontinuiteta, nestajanje ili rušenje karakteristicne grade organa ili tkiva, dekompozicija, 2. (u psihijatriji) nestajanje integralnih funkcija licnosti kod duševnih bolesti Sin. .


---DEZMALGIJAdesmalgia, ae, f (lat.), id.(eng.), boli u vezama, ligamentima, tetivama Sin. .


---DEZMITISdesmitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija ligamenta, tetive, bagaka. Sin.


---DEZMOCIT(LAT.), (ENG.), SIN. v. fibroblast.


---DEZMOCITOMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. fibroma.


---DEZMOGEN(LAT.), desmogenous (eng.), onaj koji vodi porijeklo od ligamenta Sin. .


---DEZMOIDNI TUMOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. dezmoma.


---DEZMOMAdesmoma, atis, n (lat.), desmoid (eng.), fibromatozni tumor koji izrasta od mišicne ovojnice, obicno na trbušnome zidu. Nalici fibrosarkomu, nije inkapsuliran, lokalno je invazivan i rijetko daje metastaze. dezmoidni tumor. Sin.


---DEZMOPATIJAdesmopathia, ae, f (lat.), desmopathy (eng.), bilo koja bolest ligamenta ili veznoga tkiova Sin. .


---DEZMOZAdesmosis, is, f (lat.), desmosis (eng.), bolest veznoga tkiva. Sin.


---DEZMOZOM(LAT.), desmosoma, atis, n (laat.), desmosoma (eng.), malehno, sitno, okruglo gusto tijelo koje cini mjesto pripoja izmedu nekih epitelijalnih odajica, narocito kod epidermisa, nakožice. Sastoji se od promjena na odajickoj opni sa gušcom citoplazmom ispod, a prema tome dijelu idu brojni tonofilamenti. Sin.


---DEZOKSIDACIJAdeoxydatio, onis, f (lat.), deoxydation, onis, f (eng.), uklanjanje kisika iz nekoga hemijskoga spoja. Sin.


---DEZORIJENTACIJA(LAT.), disorientation (eng.), gubitak adekvatnoga odnosa, gubitak orijentacije u vremenu prostoru i prema licnostima, ili gubitak samo jedne od te tri orijentacije Sin. .


---DEŠNJAKdextromanualis, e (lat.), right-handed (eng.), osoba koja se prevashodno koristi desnom rukom kojom je spretnija i obavlja sve složenije radnje. To je posljedica dominantne lijeve moždane hemisfere, gdje su centri govora Sin. .


---DICEFALIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dvoglavost.


---DIDAKEuphorbia officinalis (lat.), euphorbia (eng.), biljka koja je aktivni otrov, a u malehnim dozama emetik i katartik. Sin.


---DIDAKTILIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. dvoprstost.


---DIDELFIJAdidelphys, is, f (lat.), didelphia (eng.), pojava posjedovanja dvostruke materice i vagine. Sin.


---DIFALIJAdiphalia, ae, f (lat.), id.(eng.), duplikacija muškoga spolnoga uda, penisa. Sin.


---DIFAZICANdiphasicus-3 (lat.), diphasic (eng.), onaj koji nastaje u dva stadija, koji se manifestira sa dva otklona na aparatu Sin. .


---DIFERENCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. razlika.


---DIFERENCIJACIJAdifferentiatio, onis, f (lat.), differentiation (eng.), 1. razlikovanje, razdvajanje jednoga stanja, bolesti i sl. od drugoga, 2. proces postizanja kompletnih individualnih karaktera, uoblicavanje, stjecanje posebnih oblika, 3. porast morfološke i hemijske heterogenosti, razlicitosti Sin. .


---DIFERENCIRANdifferentialis, e (lat.), differential (eng.), iz-dvojen, uoblicen, posjeduje kvalitete koji ga odvajaju od istorodnih elemenata (o odajici, tkivu i sl.), sin. uoblicen Sin. .


---DIFIODONCIJAdiphyodontia, ae, f (lat.), diphyodont (eng.), postojanje dvije zubne generacije, gdje jedna smjenjuje drugu kod jedne vrste, jednom u životu pojedinca Sin. ,


---DIFRAKCIJAdiffractio, onis, f (lat.), diffraction (eng.), savijanje ili lomljenje zraka svjetla na njegove dijelove, komponente. prelamanje. Sin.


---DIFTERICANdiphtericus-3 (lat.), diphteritic (eng.), onaj koji pripada, uzrokovan je ili samo nalici na zadavicu, difteriju. Narocito se odnosi na membrane, skrame, kojima je prekrivena sluzavica. Sin.


---DIFTERIJAdiphteria, ae, f (lat.), id.(eng.), akutna infektivna bolest, uzrokovana toksinom Corynabacterium diphteriae, a dobija se kontaktom sa bolesnom osobom. Zahvaca uglavnom gornji dihalni put, a karakterizirana je stvara-njem cvrsto pripojene debele membrane, skrame, na sluzavici krajnika, resi zadavica, podušica. Sin.


---DIFTEROIDANdiphtheroides, es (lat.), diphtheroid (eng.), 1. onaj koji nalici na zadavicu ili njenoga uzrocnika, 2. drugi clanovi Corynabacteria, osim uzrocnika zadavice, 3. Sin. v. pseudodifterija.


---DIFUZANdiffusus-3 (lat.), diffuse (eng.), raširen, rasprostranjen, neogranicen, nelokaliziran, široko distribuiran. Sin.


---DIFUZIJAdiffusio, onis, f (lat.), diffusion (eng.), 1. rasprostranjenost, raširenost, proširenost, 2. spontano kretanje molekula ili drugih partikula u otopini da bi postigle jednaku koncentraciju u svim dijelovima otopine. Proces koji ne zahtijeva dodavanje energije sistemu. Sin.


---DIGASTRICANdigastricus-3 (lat.), digastric (eng.), (o mišicu) onaj koji ima dva trbuha Sin. .


---DIGESTIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. probava.


---DIGESTIVremedium digestivum (lat.), digestant (eng.), sredstvo koje potpomaže ili stimulira varenje hrane. Sin.


---DIGESTIVANdigestivus-3 (lat.), digestive (eng.), ono što pripada probavnome sistemu, što pripada procesu varenja hrane Sin. .


---DIGITACIJAdigitatio, onis, f (lat.), digitation (eng.), 1. prstoliki nastavak, 2. operativni zahvat pravljenja funkcionalnoga prsta, uglavnome kažiprsta (u plasticnoj hirurgiji) Sin. .


---DIGITALANdigitalis, e (lat.), (eng.), 1. onaj koji pripada bilo kojemu prstu, 2. ono što pripada numerickim metodama, 3. ono što pripada tehnikama gdje se obezbjeduje aktivnost pritiskom prsta ili radom tasterima pomocu prstiju. Sin.


---DIGITALISDigitalis lanata et purpurea (lat.), wooly foxglove and purple foxglove (eng.), dvije vrste istoga roda, a obje sadrže više aktivnih supstancija, glikozida (digitoksin, gitoksin, lanatozidi, digoksin), djeluju na srcani mišic tako što mu pojacavaju kontrakciju. Imaju i negativno hrontotropno, dromotropno i eventualno batmotropno djej bakarcic, pustikara. Sin.


---DIGITALIZACIJAdigitalisatio, onis, f (lat.), digitalization (eng.), administracija digitalisa u dozama koje obez-bjeduju, a zatim i održavaju optimalne efekte na srcu i koncentraciju kardiotonika Sin. .


---DIGLOSIJAdiglossia, ae, f (lat.), id.(eng.), dvostruki, rascijepljeni jezik Sin. .


---DIGNATIJAdignathia, ae, f (lat.), id.(eng.), dvostruka vilica, monstrum sa dva donja cehneta Sin. .


---DIHANJE BRONHALNOrespiratio bronchalis (lat.), bronchal breathing (eng.), vrsta dihanja koje pri askulataciji podsjeca na zvuk koji nastaje pri puhanju zraka kroz cije Sin. v. U patološkim uslovima se cuje nad mjestima pluca koja su ostala bez zraka uslijed isindije ili maligne infiltracije.


---DIHANJErespiratio, onis, f (lat.), breathing (eng.), 1. uzimanje i ispuštanje zraka u i iz pluca, naizmjenicno smje-njivanje udaha i izdaha, te funkcije svih organa u vezi sa tim procesom, 2. metabolicki proces živih odajica kojim se uzima kisik, organske supstancije se oksidiraju, oslobada se slobodna ener za 2 odajicko dihanje, inace sin. disanje. Sin.


---DIHANJE, AMFORICNOrespiratio amphorica (lat.), amphoric respiration (eng.), dihanje koje je pri auskultaciji karakterizirano rezonansom kao da dolazi od puhanja zraka iznad prazne posude. Sin.


---DIHANJE, ARTEFICIJALNOrespiratio artefitialis (lat.), artefitial respiration (eng.), dihanje koje se održava vještackim sredstvima. Postoje mnoge metode u okviru urgentne medicine i anesteziologije. vještacko dihanje. Sin.


---DIHANJE, FETALNOrespiratio foetalis (lat.), fetal respiration (eng.), izmjena plina kroz placentu. placentarno dihanje. Sin.


---DIHANJE, KONTROLIRANO(LAT.), controlled respiration (eng.), dihanje koje je u cjelini pod kontrolom aparata i ljekara u toku operacije ili reanimacije, obzirom na pokrete, kolicinu i mješavinu plina, ritam, dubinu udaha i izdaha. Sin.


---DIHANJE, KOSTALNOrespiratio costalis (lat.), costal respiration (eng.), dihanje koje se izvodi uglavnom rebarnim mišicima, time i širenjem, odnosno sužavanjem grudnoga koša. Sin.


---DIHANJE, ODAJICKO(LAT.), (ENG.), SIN. v. dihanje 2.


---DIHANJE, PLACENTARNO(LAT.), (ENG.), SIN. v. dihanje, fetalno.


---DIHANJE, POVRŠNOtachypnea, ae, f (lat.), panting (eng.), brzo i plitko dihanje; pacijent diha sa brzom frekvencijom i malehnim volumenom. tahipnea. Sin.


---DIHANJE, PUERILNOrespiratio puerilis (lat.), puerile respiration (eng.), dihanje koje je pooštreno u odnosu na dihanje odraslih osoba, a prisutno je kod djece. Sin.


---DIHANJE, TKIVNOrespiratio interna (lat.), tissue respiration, internal respiration (eng.), izmjena plina izmedu odajica organizma i krvi. unutrašnje dihanje. Sin.


---DIHANJE, TRBUŠNOrespiratio abdominalis (lat.), abdominal respiration (eng.), dihanje koje se održava doprinosom dijafragme. Sin.


---DIHANJE, UBRZANOpolypnoe, es, f (lat.), polypnea (eng.), pojava da je dihanje brže nego normalno pod standardnim okolnostima, sin. hiperpnea Sin. .


---DIHANJE, UNUTRAŠNJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. dihanje, tkivno.


---DIHANJE, VEZIKULARNO(LAT.), vesicular breathing (eng.), normalni šum nad plucima pri auskultaciji dihanja, dug udah, kratkotrajan izdah. Sin.


---DIHANJE, VJEŠTACKO(LAT.), (ENG.), SIN. v. dihanje, arteficijelno.


---DIHATIrespirare (lat.), breath (eng.), uzimati i ispuštati zrak iz pluca pomocu rada grudnoga koša. Svaka izmjena plina od strane tkiva. Sin.


---DIHAVICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. odvodnica.


---DIHOTOMIJAdichotomia, ae, f (lat.), dichotomy (eng.), dijeljenje, razdvajanje na dvoje. Sin.


---DIHROMAZIJAdichromasia, ae, f (lat.), dichromasy (eng.), defekt u videnju boja. Nedostaje jedan od tri pigmenta u cunjicima. Najcešce su to protanopija i deuteranopija, defekti videnja jedne ili dvije osnovne boje. Treci oblik je tritanopija (defekt videnja 3 boje i vrlo je rijetka). Prenose se x hromozomom i z parahromatopsija. Sin.


---DIJABETES(LAT.), (ENG.), SIN. v. bolest, šecerna.


---DIJABETES, INSIPIDNIdiabetes insipidus (lat.), id.(eng.), metabolicki poremecaj uslijed oštecenja neurohipofiznoga sistema što rezultira deficijencijom antidijuretskoga hormona, tako da nedostaje tubularna reapsorpcija vode iz primarne bureži. Kao rezultat se luci velika kolicina bureži, niske specificne težine. Sin.


---DIJABETICANdiabeticus-3 (lat.), diabetic (eng.), onaj koji nagriza, progriza, razjeda. U suštini koji to radi zbog šecerne kao osnovne bolesti Sin. .


---DIJABETICARdiabeticus, i, m (lat.), diabetic (eng.), onaj koji je bolestan od šecerne bolesti, a što podrazumijeva odreden režim života, te promjene na tkivima kao rezultat šecerne bolesti. Sin.


---DIJABETIDdiabetidis, is, f (lat.), diabetid (eng.), dijabeticna dermopatija Sin. .


---DIJABETOGENdiabetogenes, es, (lat.), diabetogenous (eng.), onaj koji pravi, proizvodi, šecernu bolest Sin. .


---DIJABROZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. razjedanje 2.


---DIJADOHOKINEZAdiadochocinesis, is, f (lat.), diadochokinesia (eng.), funkcija zaustavljanja jednoga motornoga impulsa i njegova zamjena sa dijametralno suprotnim, što dozvoljava brzi slijed medusobno suprotnih pokreta (pronacija-supinacija) Sin. .


---DIJAFANOSKOP(LAT.), diaphanoscope (eng.), instrument sa snažnim svjetlom kojim se prosvjetljava tjelesna šupljina i time razaznaju gušce strukture od onih koje sadrže tecan sadržaj. Sin.


---DIJAFANOSKOPIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. prosvjetljavanje.


---DIJAFIZAdiaphysis, is, f (lat.), bone shaft (eng.), trup dugih kostiju, elongirani, cilindricni dio duge kosti izmedu epifiza. Sastoji se od kompaktne kosti sa medularnim kanalom. Sin.


---DIJAFIZEKTOMIJAdiaphysectomia, ae, f (lat.), diaphysectomy (eng.), ekstirpacija dijela dijafize neke cjevaste kosti Sin. .


---DIJAFIZITISdiaphysitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija dijafize Sin. .


---DIJAFORETIKdiaphorerticum-3 (lat.), diaphoretic (eng.), ono što potstice obilno, profuzno znojenje, dijaforezu. Sin.


---DIJAFOREZAdiaphoresis, is, f (lat.), id.(eng.), profuzno, obilno znojenje. Sin.


---DIJAFRAGMAdiaphragma, atis, n (lat.), midrift, diaphragm (eng.), 1. mišicno-membranozna ploca, pregrada, koja dijeli trbušnu od grudne šupljine, a služi kao glavni inspiratorni mišic. kušak, pregrada, preporka, branica, precaga, crijevnjak. 2. Svaka opna ili struktura koja nešto dijeli, 3. kontraceptivno sredstvo od gume u obliku kapice sa metalom pojacanoga ruba koja se prekriva spremicidnim materijalom i stavlja na grlic materice. Si


---DIJAFRAGMATICANdiaphragmaticus-3 (lat.), diaphragmatic (eng.), onaj koji pripada branici, dijafragmi Sin. .


---DIJAGNOSTICKIdiagnosticus-3 (lat.), diagnostic (eng.), onaj koji pripada dijagnozi, služi za postizanje dijagnoze Sin. .


---DIJAGNOZAdiagnosis, is, f (lat.), diagnose (eng.), 1. odredivanje prirode i uzroka svakoga pojedinoga slucaja bolesti, 2. znanje i vještina razlikovanja jedne bolesti od druge. Sin.


---DIJAGNOZA, CITOLOŠKAdiagnosis cytologica (lat.), cytologic diagnose (eng.), dijagnoza bolesti, bilo maligne, bilo benigne, posmatranjem i proucavanjem odajica koje su ili otpale od tkiva ili uzete punkcijom šupljega organa, odnosno dobijanjem njegovoga sadržaja. Sin.


---DIJAGNOZA, DIFERENCIJALNAdiagnosis differentialis (lat.), differenetial diagnose (eng.), sistematsko utvrdivanje i suprotstavljanje svih klinickih parametara, te odlucivanje kojoj bolesti pripadaju simptomi uslijed kojih pacijent traži ljekara. Postavljanje dijagnoze uporedivanjem i konfrontiranjem nalaza i znaka dvije ili više bolesti koje m Sin.


---DIJAGNOZA, KLINICKAdiagnosis clinica (lat.), clinical diagnose (eng.), dijagnoza utemeljena na znacima, simptomima, te laboratorijskim testovima u okviru klinickoga ispitivanja pacijenta i za vrijeme njegovoga života. Ova se dijagnoza donosi na osnovu cjelokupnoga prosudivanja svih elemenata (fizikalni znaci, laboratorijski Sin.


---DIJAGNOZA, PATOLOŠKAdiagnosis pathologica (lat.), pathologic diagnose (eng.), dijagnoza nacinjena na bazi strukturalnih promjena tkiva dobijenoga obdukcijom ili biopsijom Sin. .


---DIJAGNOZA, POSMRTNAparagnosis, is, f (lat.), id.(eng.), dijagnoza ucinjena poslije smrti. Ne mora biti obdukcijom Sin. .


---DIJAGRAMdiagramma, atis, n (lat.), diagram (eng.), nacrt, crtež, graficko predstavljanje objekta, koncepta u jednostavnijoj formi, uglavnom sacinjenoj od linija Sin. .


---DIJAKINEZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. profaza.


---DIJALIZA, DIALYSIS, is, f (lat.), id.(eng.), 1. proces odvajanja kristaloida i koloida u otopini pomocu razlike u njihovom obimu difuzije kroz semipermeabilnu membranu, 2. depuracija organizma, oslobadanje od raspadnih produkata upotrebom vještackoga bubrega Sin. .


---DIJALIZATdialysatum, i, n (lat.), dialysate (eng.), materijal koji prolazi kroz membranu za vrijeme dijalize. Sin.


---DIJALIZATOR(LAT.), dialyzer (eng.), aparat koji obezbjeduje dijalizu bez obzira na vrstu Sin. .


---DIJAMETAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. promjer.


---DIJAPEDEZAdiapedesis, is, f (lat.), id.(eng.), prolazak korpu-skularnih elemenata krvi kroz intaktne zidove krvnih suda Sin. .


---DIJAREJAdiarrhoea, ae, f (lat.), scours (eng.), abnormalna ucestalost i mehka do vodenasta konzistencija stolice. krupa, proljev, driskavica, blihanje, ishod. Sin.


---DIJARTROZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. abartoza.


---DIJASKOPIJAdiascopium, ii, n (lat.), diascopy (eng.), 1. posmatranje kože pomocu posebne sprave, dijaskopa, u obliku staklene ploce, koja dozvoljava posmatranje kože ispod, 2. svaka radioskopija, rendgenski pregled bez snimanja preko fluorescentne ploce. Obje su metode danas prevazidene Sin. .


---DIJASTAZA1. diastasis, is, f (lat.), id.(eng.), 1. razmicanje bilo koje dvije strukture, normalno približene ili pripojene, 2. dislokacija dvije kosti koje su normalno približene i pripojene bez postojanja stvarnoga zgloba (npr. dijastaza tjemenih kostiju), 2. Sin. v. amilaza.


---DIJASTEMAdiastema, atis, n (lat.), diastem (eng.), 1. meduprostor, rascjep, 2. prostor izmedu 2 komšijska zuba u istome dizu, 3. uska zona u ekvatorijalnoj ravni kroz koju se citozom dijeli za vrijeme mitoze. Sin.


---DIJASTEMATOMIJELIJAdiastematomyelia, ae, f (lat.), id.(eng.), urodeni defekt u kojemu je kicmena moždina rascijepljena u dvije polovice jednom koštanom plocicom ili fibroznom trakom, a svaka polovica ima svoju duralnu vrecu Sin. .


---DIJASTOLAdiastole, es, f (lat.), diastole (eng.), dilatacija, širenje ili period širenja srca, posebno komora, kada se srce puni krvlju. Sin.


---DIJASTOLICANdiastolicus-3 (lat.), diastolic (eng.), onaj koji pripada srcanoj dijastoli. Sin.


---DIJASTOMIJAZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. metiljavost.


---DIJATERMIJAdiathermia, ae, f (lat.), diathermy (eng.), grijanje tkiva nastalo otporom visokofrekventnoj elektromagnetskoj radijaciji, elektricnoj struji, ultrazvuku, prilikom prolaska. Sin.


---DIJATERMIJA, HIRURŠKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. elektrokoagulacija.


---DIJATERMIJA, MEDICINSKAdiathermia medicinalis (lat.), medical diathermy (eng.), grijanje tkiva radi bolje prokrvljenosti bez njegovoga oštecenja, bilo primjenom kratkih talasa, tj. oscilirajucega magnetskoga polja visoke frekvencije, bilo ultrakratkih talasa Sin. .


---DIJATEZAdiathesis, is, f (lat.), id.(eng.), stanje koje cini da tkiva reagiraju na neke vanjske stimulacije posebnim nacinom i tako cine organizam priljepcivim za odredenu bolest Sin. .


---DIJELJENJEdivisio, onis, f (lat.), division (eng.), proces razdvajanja, cijepanja u dva ili više dijelova Sin. .


---DIJENCEFALON, V(LAT.), (ENG.), medumozak. Sin.


---DIJEREZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. razdvajanje.


---DIJETAdiaeta, ae, f (lat.), diet (eng.), uobicajena kolicina hrane, oblik i kvalitet hrane i pica koju neka osoba dnevno uzima, narocito onda kada se tim nacinom utjece na bolest i poštuju posebni zahtjevi Sin. .


---DIJETA, REDUKCIONA(LAT.), diaeta reductionis (lat.). reduction diet (eng.), dijeta koja znaci uzimanje manje hrane nego što je potrebno i vodi mršavljenju Sin. .


---DIJETE NEDONESENO(LAT.), preterm infant, premature infant (eng.), novorodence doneseno na svijet u bilo koje vrijeme prije 37. nedjelje (295 dana) gestacije. Obicno se smatra nedonošcetom plod roden izmedu 27. nedjelje i punoga termina gestacije, a teži 1000-2499 grama. Šanse za život zavise od težine. nedonošce, nedonesen plod, izmece. Sin.


---DIJETEpuer, i, m (lat.), child (eng.), ljudsko mladunce od rodenja do puberteta. maksum. Sin.


---DIJETE, DONESENO(LAT.), term infant (eng.), novorodence doneseno na svijet u bilo koje vrijeme od pocetka 38. nedjelje (260 dana) do kraja 41. nedjelje (287 dana) gestacije. donesen plod, donošce. Sin.


---DIJETE, MALEHNO(LAT.), small child (eng.), dijete izmedu jedne godine (dojence) i cetiri godine (pretškolsko dijete). Sin.


---DIJETE, PREDŠKOLSKO(LAT.), preschool child (eng.), dijete od navršenih 4 godine života dok ne pode u školu (7 godina). Sin.


---DIJETE, PRENESENO(LAT.), postmature infant (eng.), novorodence doneseno na svijet u bilo koje vrijeme poslije 42. nedje-lje (288 dana) gestacije. poznjak. Sin.


---DIJETE, ŠKOLSKO(LAT.), school child (eng.), dijete koje ide u školu, od 7. godine do puberteta Sin. .


---DIJETETIKAdiaetetica, ae, f (lat.), dietetics (eng.), nauka o reguliranju i propisivanju dijete kod odredenih potreba u svrhu lijecenja. Sin.


---DIJODTIROZIN(LAT.), diiodotyrosine (eng.), preteca tireoidnoga hormona, hormona kotlacne žlijezde, 2-amino-3-(3,5-dijodo-4- hidroksifenol)-propionska kiselina Sin. .


---DIJURETIKremedium diureticum (lat.), diuretic (eng.), sredstvo, agens, lijek koji povecava kolicinu bureži. Sin.


---DIJUREZAdiuresis, is, f (lat.), (eng.), 1. kolicina bureži u jedinici vremena. Normalno je 50 ml na sahat. 2. povecana kolicina bureži u jedinici vremena Sin. .


---DIK(LAT.), disseminated intravascular coagulation, DIC (eng.), disemnirana intravaskularna koagulacija; pojava u toku šoka da se krv koagulira u sitnim krvnim sudima Sin. .


---DIKARIOT, DYKARYOTE(LAT.), (eng.), odajica koja ima dva haploidna jezgra Sin. .


---DIKROTICAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. dvoudaran.


---DIKROTIZAM, V(LAT.), (ENG.), dvoudarnost Sin. .


---DIKTIOMAdictyoma, atis, n (lat.), diktyoma (eng.), benigni, ali i maligni tumor cilijarnoga epitela sa karakteristikama koje nalice embrionalnome retinalnome tkivu Sin. .


---DIKTIOZOMdictyosoma, atis, n (lat.), dictyosome (eng.), membranozna lamela ili cisterna sa pripijenim tubulima i vezikulama u citoplazmi razlicitih odajica Sin. .


---DILATACIJA SRCAdilatatio cordis (lat.), dilatation of heart (eng.), proširenje komora srca sa istovremenim istanjenjem zida. Sin.


---DILATACIJA ŽELUCAdilatatio ventriculi (lat.), dilatation of the stomach (eng.), distenzija, širenje želuca sa zaostaja-njem sekreta, hrane i gasa, a nastaje zbog ileusa ili poremecaja inervacije želuca. Sin.


---DILATACIJAdilatatio, onis, f (lat.), dilatation (eng.), stanje u kojemu otvor nekoga organa ili strukture ili cjevasti organ, odnosno struktura, postaje proširen iznad svojih normalnih dimenzija. Sin.


---DILATATORdilatator, oris, m (lat.), id.(eng.), ono što proširuje, širi, ostvaruje dilataciju (mišic, instrument). Sin.


---DILATIRAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. proširen.


---DILATLIJAranula, ae, f (lat.), id.(eng.), oblik retencione ciste pod jezikom, na podu usne duplje, obicno zbog okluzije podjezicne žlijezde Sin. .


---DILUCIJA, DILUTIO, onis, f (lat.), dilution (eng.), razblaženje, stanje razblaženosti Sin. .


---DIMfamus, i, m (lat.), smoke (eng.), jedan od rezultata sagorijevanja koji se diže u vis, a sastavljen je od cestica cadi, CO, CO2. U stvari koloidni sistem u kojemu je dispergiran jedan ili više solidnih sistema u gasu ili pari, sin. duman, bugija. Sin.


---DIMAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. radic.


---DIMELIJAdimelia, ae, f (lat.), id.(eng.), razvojna anomalija karakterizirana dupliciranjem ekstremiteta Sin. .


---DIMENZIJAdimensio, onis, f (lat.), dimension (eng.), broj-cana ekspresija, obicno u odgovarajucim jedinicama duljine, mjere nekoga objekta, organa ili dijela tijela; velicina ekspanzije necega, mjera necega Sin. .


---DIMER, DIMER(LAT.), (eng.), spoj sastavljen od kombinacije dviju identicnih jednostavnih moleklula. Up. polimer, monomer, trimer Sin. .


---DIMLJAlymphadenopathia inquinalis (lat.), inquinal lymphadenopathy (eng.), povecani limfni cvorovi u preponi bez obzira na uzrok. Sin.


---DIMLJElumbi, orum, n (lat.), loins (eng.), dio leda i tijela sa strane bez koštane podrške, od grudnoga koša do karlice. tancine, cresla, ledvice, dimnja. Sin.


---DIMLJENJEfumigatio, onis, f (lat.), fumigation (eng.), ekspozicija nekoga objekta ili predjela dimu koji ima dezinficirajuci karakter u cilju dezinfekcije i prezervacije hrane sušenjem. kadenje, fumigacija. Sin.


---DIMNJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dimlje.


---DIMORFANdimorphus-3 (lat.), dimorphous (eng.), onaj koji se pojavljuje u dva prepoznatljiva oblika Sin. .


---DIMORFIZAMdimorphismus, i , m (lat.), dimorphism (eng.), sposobnost posjedovanja ili egzistiranja u dva oblika Sin. .


---DIMORFIZAM, SPOLNIdimorphismus sexualis (lat.), sexual dimorphism (eng.), postojanje morfoloških razlika i razlika u ponašanju kod pripadnika razlicitoga spola iste vrste Sin. .


---DINAMICANdynamicus-3 (lat.), dynamic (eng.), 1. pokretan, nije statican, onaj koji tece i mijenja se, 2. snažan, silovit Sin. .


---DINAMOMETARdynamometer, tri, n (lat.), id.(eng.), instrument za mjerenje mišicne kontrakcije Sin. .


---DINARIDSKItypus dinaricus (lat.), dinaride (eng.), karakteristicna somatska i psihicka konstitucija unutar slavenskih plemena, vezana za gorštacki mentalitet i posebnu fizicku gradu. Neki južni Bošnjaci spadaju u dinaridski tip Sin. .


---DINJICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bedrenac.


---DIOb. dijel, pars, partis, f, portio, onis, f (lat.), part (eng.), opci termin u medicini, a odnosi se na komad vecega: organa, strukture, tkiva, odajice, što cini cjelinu, bilo da je pravilan i jednakomjeran dio cjeline bilo da je nepravilan. Sin.


---DIOBA ODAJICEdivisio cellulae (lat.), cell division (eng.), cijepanje odajice u dva dijela. Može biti direktna ( Sin. v. amitoza) i indirektna dioba (v. mejoza i mitoza).


---DIONI(LAT.), (ENG.), SIN. v. parcijalan.


---DIOPTRIJAdiopter, tri, f (lat.), dioptry (eng.), 1. jedinica refrakcije neke lece. Reciprocna fokusna duljina u metrima je refrakciona snaga u metrima. Simbol D., 2. u dioptrijama se izražava velicina prominencije papile. To je ustvari broj dioptrija na oftalmoskopu kojim posmatrac jasno vidi prominentn Sin. .


---DIOPTRIKAars dioptrica (lat.), dioptrics (eng.), teorija i praksa o refrakciji svjetla Sin. .


---DIPLAKUZIJAdiplacusis, is, f (lat.), id.(eng.), percepcija jednoga zvucnoga podražaja kao da su dva. Rezultat je patoloških procesa na kohlei Sin. .


---DIPLEGIJAdiplegia, ae, f (lat.), id.(eng.), obostrana paraliza, paraliza koja zahvaca obje strane tijela, bilateralna paraliza. Uobicajeno je za oduzetost obje noge kazati paraplegija, a za samo obje ruke diplegija. Sin.


---DIPLOBACILIdiplobacillus, i, m (lat.), id.(eng.), kratke, štapicaste bakterije koje se vide u parovima Sin. .


---DIPLOGENEZAdiplogenesis, is, f (lat.), id.(eng.), radanje dvojnih nakaza Sin. .


---DIPLOGRANdiplogramma, atis, n (lat.), diplogram (eng.), rendgenogram, slika, koji je sacinjen od i sadrži dvije ekspozicije Sin. .


---DIPLOICANdiploicus-3 (lat.), diploetic (eng.), ono što pripada glivnju Sin. .


---DIPLOIDANdiploides, is, (lat.), diploid (eng.), onaj koji ima dva diza, niza, hromozoma, kao što se normalno nalazi u somatskim odajicama svih viših organizama, za razliku od polovicnoga haploidnoga broja, koji imaju gamete. Sin.


---DIPLOKOKdiplococcus, i, m (lat.), id.(eng.), 1. sfericna bakterija koja dolazi u parovima, što je posljedica nekompletnoga razdvajanja poslije diobe odajice, 2. mikroorganizam iz ranijega reda Diplococcus. Danas se ti mikroorganizmi klasificiraju u razne druge rodove. Sin.


---DIPLOMAdiploma, atis, n (lat.), id.(eng.), berat, povelja, certifikat o zaslugama ili završenome školovanju Sin. .


---DIPLOMIJELIJAdiplomyelia, ae, f (lat.), id.(eng.), uzdužna fisura koja daje impresiju razdvojenosti kicmene moždine na 2 dijela. Sin.


---DIPLOPIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. videnje, dvostruko.


---DIPLOTEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. profaza.


---DIPLOZOMdiplosoma, atis, m (lat.), diplosome (eng.), jedinica od dva centriola odajice kod sisara Sin. .


---DIPLOZOMIJAdiplosomia, ae, f (lat.), (eng.), diplosomatia (eng.) stanje u kojemu su potpuna bliznad medusobno spojena nekim dijelovima njihovih tijela Sin. .


---DIPSOMANIJAdipsomania, ae, f (lat.), id.(eng.), povremena patološka želja za uzimanjem alkohola. Ustvari alkoholizam, ali sa povremenim, prekomjernim napijanjima i periodima trezvenosti. Sin.


---DIPSOTERAPIJAdipsotherapia, ae, f (lat.), dipsotherapy (eng.), lijecenje sa striktnim ogranicenjem kolicine vode koja se unosi. Sin.


---DIREKTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. neposredan.


---DIREKTORdirector, oris, m (lat.), id.(eng.), instrument, stvar, sredstvo, osoba koja vodi, pokazuje ili upravlja Sin. .


---DIRKAfibrilla, ae, f (lat.), fibril (eng.), malehno vlakno, konac ili traka mase, cesto sastavni dio vecega snopa. nit. Sin.


---DISAHARID(LAT.), disacharide (eng.), bilo koji šecer koji je sastavljen od dva monosaharida (laktoza, maltoza, sukroza) Sin. .


---DISANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. dihanje.


---DISBAZIJAdysbasia, ae, f (lat.), id.(eng.), teškoce u hodanju, narocito kod nervnih lezija bez obzira na uzrok. Sin.


---DISCIFORMAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. kolutast.


---DISCIPLINAdisciplina, ae, f (lat.), discipline (eng.), 1. nauka, grana nauke, dio medicinske nauke i prakse (npr. hirurška disciplina), 2. urednost, vaspitanje, socijalizacija. Sin.


---DISEKANTANdissecans, antis, (lat.), dissecting (eng.), onaj koji razdvaja, raslojava, rastavlja, razdvaja jedan organ u dva dijela Sin. .


---DISEKANTNI NAVORanaerysma dissecans (lat.), dissecting aneurysm (eng.), navor koji nastaje iz krvarenja koje uzrokuje longitudinalni rascjep arterijskoga zida, zapocevši cijepanjem intime i formiranjem komunikacije sa lumenom krvnoga suda. Najcešce je to na grudnoj aorti Sin. .


---DISEKCIJAdissectio, onis, f (lat.), dissection (eng.), rasijecanje, odvajanje, separiranje, rasparanje, razudivanje, rašclanjenje, posebno izdvajanje, pravljenje vidljivim struktura leša Sin. .


---DISEMINACIJAdisseminatio, onis, f (lat.), dissemination (eng.), raspršavanje, rasijavanje preko preko citavoga tijela ili velikoga podrucja. Sin.


---DISEMINIRANdisseminatus-3 (lat.), disseminated (eng.), rasijan, raspršen po citavom tijelu ili po velikome podrucju. Sin.


---DISFAGIJAdysphagia, ae, f (lat.), disphagy (eng.), teškoce, narocito bol, pri uzimanju hrane, gutanju, pri prolazu hrane kroz požirak. Sin.


---DISFAZIJAdysphasia, ae, f (lat.), id.(eng.), poremecaj govora zbog centralnoga uzroka koji se ocituje u nedostatku koordinacije pri govoru i nesposobnosti da se rijeci postave u pravilan red Sin. .


---DISFONIJAdysphonia, ae, f (lat.), id.(eng.), svaki poremecaj glasa (npr. promuklost) Sin. .


---DISFORIJAdysphoria, ae, f (lat.), id.(eng.), nemir, nespokojnost, nelahgodnost Sin. .


---DISFUNKCIJAdysfunctio, onis, f (lat.), dysfunction (eng.), poremecaj, odnosno nenormalno funkcioniranje nekoga organa. Sin.


---DISGERMINOMAdysgerminoma, atis, f (lat.), id.(eng.), maligna neoplazma jajnika koja se izvodi iz primordijalnih germinativnih odajica, spolno nediferencirane gonade. Zovu ga i ovarijalni seminom. Sin.


---DISHEZIJAdyschesia, ae, f (lat.), dyschezia (eng.), teška i bolna evakuacija fecesa, nedaseta, iz rektuma Sin. .


---DISHIDROZAdyshydrosis, is, f (lat.), id.(eng.), bilo koja smetnja normalnome izlucivanju znoja, cesto u smislu zaustavljenja ili smanjenja produkcije. Sin.


---DISHROMIJAdyschromia, ae, f (lat.), id.(eng.), bilo koji poremecaj pigmentacije kože i dlaka. Sin.


---DISIMILACIJAdissimilatio, onis, f (lat.), dissimilation (eng.), proces obratan od asimilacije, razlaganje Sin. .


---DISIMULACIJAdissimulatio, onis, f (lat.), dissimulation (eng.), simuliranje zdravlja, prikrivanje bolesti, sakrivanje simptoma. Sin.


---DISJUNKCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. razdvajanje.


---DISKERATOZAdyskeratosis, is, f (lat.), id.(eng.), poremecaj u orožavanju. Sin.


---DISKINEZIJAdiskinesia, ae, f (lat.), id.(eng.), poremecaj snage voljnih pokreta što ima za posljedicu pojavu fragmentarnih ili nekompletnih kretnji. Sin.


---DISKOGRAFIJAdiscographia, ae, f (lat.), discography (eng.), radiografija medupršljenske hrskavice koja se ucini vidljivom ubrizgavanjem kontrastnoga sredstva koje se može apsorbirati Sin. .


---DISKRAZIJAdyscrasia, ae, f (lat.), id.(eng.), abnormalnost sastava. Termin se ranije odnosio na nenormalnu mješavinu cetiri tecnosti u organizmu. Sin.


---DISKRAZIJA, KRVNAdyscrasia sanquinens (lat.), blood dyscrasia (eng.), patološko stanje krvi koje se uglavnome odnosi na poremecaj odnosa raznih odajickih elemenata. rastvorena kr Sin. v.


---DISKRETANdiscretus-3 (lat.), dicrete (eng.), jedva primjetan, slabo izražen. Sin.


---DISKRIMINACIJAdiscriminatio, onis, f (lat.), discrimination (eng.), svako odvajanje i pravljenje razlika. Termin je narocito prisutan kod pravljenja razlike medu ljudskim rasama ili nacijama Sin. .


---DISKUSdiscus, i, m (lat.), disk (eng.), okruglasta ravna plocica. Termin se može upotrijebiti za razne strukture, ali se najcešce misli na medupršljensku hrskavicu. kolut. Sin.


---DISLALIJAdyslalia, ae, f (lat.), id.(eng.), poremecaj govora uslijed nenormalnosti vanjskih govornih organa Sin. .


---DISLOKACIJAdislocatio, onis, f (lat.), dislocation (eng.), poremecaj položaja, pomjeranje bilo kojega dijela ili organa sa njegovoga mjesta. (Kod kosti) pomjeranje prelomljenih dijelova u raznim ravnima ili osovinama. Sin.


---DISMENOREJAdysmenorrhoea, ae, f (lat.), id.(eng.), bolna, tegobna menstruacija. Sin.


---DISMETRIJAdysmetria, ae, f (lat.), id.(eng.), vršenje pokreta bez adekvatne ocjene udaljenosti, poremecaj kontrole opsega kretnji pri mišicnoj akciji, sin. promašivanje. Sin.


---DISOCIJACIJAdissociatio, onis, f (lat.), dissociation (eng.), 1. akt razdvajanja, odvajanja, separacije, 2. separacija molekule u dva ili više dijela (atoma, jona ili slobodnih radikala), 3. (u psihologiji) odbrambeni mehanizam u kojemu se grupe duševnih procesa odvajaju od ostatka mentalne aktivnosti neke licnosti, Sin.


---DISOCIRANdissociatus-3 (lat.), dissociated (eng.), element ili spoj razdvojene molekule na jone sa nošenjem pozitivnoga ili negativnoga jonskoga naboja Sin. .


---DISPANZERdispensarium, ii, n (lat.), dispansery (eng.), zdravstvena ustanova koja obezbjeduje mjere zaštite u smislu unapredenja zdravlja, sprecavanja bolesti, dijagnostike, lijecenja i rehabilitacije. Obicno su sve mjere usmjerene na jednu bolest, pa ustanova onda nosi bližu oznaku (npr. antituberkulozni disp Sin. .


---DISPAREUNIJAdyspareunia, ae, f (lat.), id.(eng.), neslaganje partnera pri koitusu, težak ili bolan koitus. Sin.


---DISPEPSIJAdyspepsia, ae, f (lat.), id.(eng.), poremecaj funkcije varenja hrane, a obicno je praceno epigastricnim smetnjama poslije uzimanja obroka. Sin.


---DISPERGIRANdispersus-3 (lat.), dispersed (eng.), rasut, raširen, smješten na širokome podrucju Sin. .


---DISPERZITETdispersitas, atis, f (lat.), dispersity (eng.), stepen raširenosti nekoga koloida, raširenost, rasturenost Sin. .


---DISPLAZIJAdysplasia, ae, f (lat.), id.(eng.), poremecaj razvoja u smislu promjene u velicini, obliku i organizaciji pojedinih organa, dijelova organa, tkiva ili zrelih odajica. Sin.


---DISPNEA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zaduha 1.


---DISPOZICIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. naklonost.


---DISPRAKSIJAdyspraxia, ae, f (lat.), id.(eng.), djelomicni gubitak koordiniranih voljnih pokreta Sin. .


---DISPROPORCIJAdisproportio, onis, f (lat.), disproportion (eng.), odsustvo odgovarajucega medusobnoga odnosa izmedu dva elementa, faktora ili strukture Sin. .


---DISRAFIJAdysrhaphia, ae, f (lat.), dysraphia (eng.), nepotpuno zatvaranje nekoga spoja, defektan spoj (npr. nekompletno zatvaranje nervne cijevi), sin. disrafizam Sin. .


---DISRAFIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. disrafija.


---DISRITMIJAdysrhythmia, ae, f (lat.), id.(eng.), poremecaj ritma (narocito kao cerebralna disritmija, tj. neregularnost ritma elektroencefalografskih talasa) Sin. .


---DISTALANdistalis, e (lat.), distal (eng.), dalek, dalji od bilo koje tacke koja se uzme kao polazna, supr. od proksimalan. (U stomatologiji) položaj na zubnome dizu dalje od medijalne linije vilica. Suprotna strana zuba od mezijalne. Sin.


---DISTANCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. razmak.


---DISTANCIJA, INTERPUPILARNAdistancia interpupillaris (lat.), interpupillary distance (eng.), razmak izmedu centara zjenice dva oka kada su ocne osovine paralelne. Koristi se za odredivanje širine naocala Sin. .


---DISTENDIRAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. proširen.


---DISTIHIJAZAdistichiasis, is, f (lat.), id.(eng.), trepavice koje rastu u dva reda, pa se unutrašnji red okrece prema ocnoj jabucici Sin. .


---DISTOCIJAdystocia, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalni, težak porod Sin. .


---DISTONIJAdystonia, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. smanjen, slabiji tonus, turgor, napetost mišica, 2. promjena stanja normalne tkivne ili nervne napetosti u smislu smanjenja Sin. .


---DISTOPIJAdystopia, ae, f (lat.), dystopy (eng.), poremecaj smještaja organa, smještaj organa na drugo, neobicajeno, mjesto Sin. .


---DISTORZIJAdystorsio, onis, f (lat.), sprain (eng.), povreda zgloba u kome su neke niti ligamenata koji obezbjeduju i povezuju zglob rupturirane, ali kontinutet zgloba ostaje ocuvan i zglob u kongruenciji. Manifestira se bolom, otokom i slabijom pokretljivošcu. ganjenje. Sin.


---DISTRIBUCIJAdistributio, onis, f (lat.), distribution (eng.), 1. raspodjela, specificna lokacija ili aranžman objekata ili dogadaja u vremenu i prostoru, 2. ekstenzitet ramifikacije neke strukture (npr. arterije), 3. geografska rasprostra-njenost nekoga organizma ili bolesti Sin. .


---DISTRIBUCIJA, NORMALNA(LAT.), normal distribution (eng.), sime-tricna zvonolika rasporedenost vjerovatnosti dogadanja pojava, gdje se pojave narocito grupiraju oko sredine i najviše do jedne standardne devijacije, a opadaju narocito poslije dvije Sin. .


---DISTROFIJAdystrophia, ae, f (lat.), dystrophy (eng.), bilo koja smetnja ili poremecaj koji nastupa od slabe i nedovoljne ishrane tkiva. Sin.


---DISTROFIJA, MIOTONICNAdystrophia myotonica, myotonia atrophica (lat.), myotonic dystrophia (eng.), rijetka, lagahno progresivna hereditarna bolest koja se prenosi autozomalno dominantno. Javlja se atrofija mišica, katarakta, hipogonadizam, srcane anomalije itd Sin. .


---DISTROFIJA, MIŠICNAdystrophia musculorum (lat.), muscular dystrophia (eng.), grupa geneticki uslovljenih dege-nerativnih miopatija karakterizirana slabošcu i atrofijom mišica bez zahvatanja nervnoga sistema Sin. .


---DIVgigas, antis (lat.), giant (eng.), osoba koja je narasla više od normalne osobe (za muškarce više od 2 m, a za žene više od 1,87 m). Takav rast može biti nasljedan i normalan, ali i osobina bolesti. V. gigantizam i divovski rast Sin. .


---DIVERGENCIJAdivergentia, ae, f (lat.), divergencia (eng.), širenje, razilaženje, odmicanje, razlaz Sin. .


---DIVERGENTANdivergens, entis, (lat.), divergent (eng.), onaj koji se nastoji razici, raširiti, razmaci, odmaci. Sin.


---DIVERTIKULITISdiverticulitis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija divertikuluma, narocito onih na debelome crijevu. Može perforirati i nastati peritonitis Sin. .


---DIVERTIKULOZAdiverticulosis, is, f (lat.), id.(eng.), prisustvo više divertikula, narocito na debelome crijevu, ali bez inflamacije. Sin.


---DIVERTIKULUMdiverticulum, i, n (lat.), pouch (eng.), ogranicen prostor, vrecica, kesica, razlicite velicine koja je dio normalnoga nalaza, ali može nastati i hernijacijom sluzavicne opne kroz defekt mišicnoga sloja tubularnoga organa Sin. .


---DIVINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. meso, divlje.


---DIVIZMAVerbascum thapsiforme (lat.), mullein (eng.), dvogodišnja biljka od koje se skuplja cvijet, Verbasci flos, koji ulazi u sastav caja za grudi, jer sadrži sluz i djeluje kao ekspektorans Sin. .


---DIVLJA KORICAcortex Quassiae (lat.), bark of Quassia (eng.), kora intenzivno gorkoga okusa od Picrasma excelsa (Jamajka) ili Quassia amara (Surinam), a upotrebljava se kao gorki tonik, vermicid i vermifug. Sin.


---DIVOVSKI RASTgigantismus, i, m (lat.), gigantism (eng.), pretjeran abnormalni rast, kod organizma, organa i odajica. Struktura je izvan standarda i po velicini i konstituciji Sin. .


---DIVULZIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. razdiranje.


---DIZARTRIJAdysarthria, ae, f (lat.), id.(eng.), nepravilna i netacna artikulacija pri govoru uslijed smetnji mišicne kontrole, oštecenja u mozgu ili oštecenja perifernoga živca koji inervira mišice govora Sin. .


---DIZDAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. pilorus.


---DIZENTERIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. srdobolja.


---DIZENTERIJA, AMEBNAdysenteria amoebica (lat.), amebic dysentery (eng.), srdobolja uslijed ulceracija na debelome crijevu uzrokovana infestacijom amebama. Sin.


---DIZENTERIJA, BACILARNAdysenteria bacillaris (lat.), bacillar dysentery (eng.), infektivna bolest uzrokovana bakterijama reda Shigella i karakterizirana bolom u crijevima, proljevom sa sluzi i krvi u stolici, toksemijom. srdobolja. Sin.


---DIZENTERIJA, KATARALNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. spru.


---DIZURIJAdysuria, ae, f (lat.), id.(eng.), bolno ili teško mokrenje, mokrenje sa naporom ili bolima. Sin.


---DJECAKadolescentus, i, m (lat.), adolescent (eng.), osoba u periodu djecaštva, adolesecncije. V. djecaštvo. Sin.


---DJECAŠTVOadolescentia, ae, f (lat.), adolescence (eng.), period života od pocetka pojave sekundarnih spolnih karakteristika do završetka rasta (l4.-l9. godine), sin. adolescencija. Djevojaštvo adekvatan termin za žensku osobu, jer bosanski jezik pravi razliku za termin adolescencija za žensku osobu, djevojaštvo Sin. .


---DJECIJA NECIST(LAT.), (ENG.), SIN. v. mekonijum.


---DJECIJIpuerilis, e (lat.), puerile, childish (eng.), ono što pripada djetinjstvu ili djeci. Sin.


---DJEJSTVOactio, onis, f (lat.), action (eng.), 1. bilo kakvo funkcioniranje ili pokret organa, njegovoga dijela, odnosno citavoga tijela, 2. utjecaj, pokretanje funkcije, hemij-ske ili enzimske reakcije od strane nekoga lijeka, fizickoga agensa, hormona ili sl Sin. .


---DJELICparticula, ae, f (lat.), particle (eng.), malehna masa nekoga materijala, dio vece cjeline. partikula. Sin.


---DJELOVANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. reakcija 1.


---DJETINAŠCElactens, entis, n (lat.), infant (eng.), dijete koje sisa, tj. od mjesec dana po rodenju do sposobnosti da zauzme uspravan položaj, do dobi od 12-14 mjeseci. dojence, napršce. Sin.


---DJETINJAKconvulsiones febriles (lat.), febrile convulsions (eng.), grcevi kod dojencadi i malehne djece koji idu sa visokim temperaturama, sin. fras, prekojas, zli grc Sin. .


---DJETINJSTVO(LAT.), infantia, ae, f, chilhood (eng.), period razvoja ljudske individue koji traje od novorodenacke dobi (1 mjesec), do puberteta (u vecini slucaja l4 godina) Sin. .


---DJEVICAvirgo, inis, f (lat.), virgin (eng.), žena ili djevojka koja nije doživjela seksualni akt. cjelica. Sin.


---DJEVICANSKIvirginalis, e (lat.), (eng.), ono što pripada djevici i djevicanstvu, netaknut. Sin.


---DJEVICANSTVOvirginitas, atis, f (lat.), virginity (eng.), sta-nje netaknutosti, stanje djevojke ili žene u periodu dok nije doživjela seksualni akt. Sin.


---DJEVICNJAK(LAT.), (ENG.), id. himen ( Sin. v.).


---DJEVOJAŠTVO(LAT.), (ENG.), id. djecaštvo ( Sin. v.).


---DJEVOJKApuella, ae, f (lat.), girl (eng.), period ženske adolescencije, od pojave prvih spolnih ženskih karakteristika, prakticno od prve menstruacije, do završetka rasta. Up. djecaštvo. cura. Sin.


---DJEVOSILJEstuprum, i, n (lat.), rape (eng.), nasilna, nemilosna obljuba nad ženskom osobom. silovanje, razbitak. Sin.


---DLACICE(LAT.), (ENG.), SIN. v. mahuljice.


---DLAGAferula, ae, f (lat.), splint (eng.), rigidno ili fleksibilno sredstvo upotrijebljeno da se prelomljene kosti drže u položaju pogodnom za srašcenje. To može biti daska, tahta ili posebno konstruirana metalna šina prilagodena za imobilizaciju. Sin.


---DLAKApillus, i, m (lat.), hair (eng.), duga, tanka, koncasta struktura, a odgovara kožnim izraštajima koji nastaju od keratina. vlas. Sin.


---DLAKASTfiliformis, e (lat.), piliform (eng.), onaj koji ima oblik dlake, nalici na dlaku Sin. .


---DLAKAVpilosus-3 (lat.), hairy, pilose (eng.), pokriven dlakama, obrastao dlakama. kosast, runjav, rutav, vlasast. Sin.


---DLAKAVOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. runjavost.


---DLAKE, NOSNEvibrissae, aru, f (lat.), nose hair (eng.), duge, grube dlake koje rastu u nosu ili oko nosa kod životinja Sin. .


---DLAKE, STIDNE(LAT.), (ENG.), SIN. v. runje.


---DLAKE, UŠNEtragi, orum, m (lat.), ear-hair (eng.), dlake koje rastu na izlazu vanjskog slušnoga kanala, narocito na prednjoj strani Sin. .


---DLANvola manus, palma, ae, f (lat.), palm (eng.), supinatorna strana šake bez prstiju, šupljina dlana, fleksorna strana šake od rucnoga zgloba do korijena prstiju, ima plitku udubinu koju omeduju tenar i hipotenar Sin. .


---DLEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. balgam.


---DLIJETOscalprum, i, n, caelum, i, n (lat.), chisel (eng.), instrument u koštanoj hirurgiji i stomatologiji, sa jednom oštrom stranom s kojom se obraduje kost. Može biti ravno i olucasto dlijeto. Samo se finocom izrade razlikuje od obicnih dlijeta. dubak. Sin.


---DNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bogavica.


---DNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kiselina, dezoksiribonukleinska.


---DNEVNA STRAHApavor diurnus (lat.), day terrors (eng.), napad tjeskobe kod djece koji nastaje za vrijeme poslijepodnevnoga spavanja ili drijemeža Sin. .


---DNEVNIdiurnus-3 (lat.), daily (eng.), onaj koji se dešava ili nastaje po danu (npr. dnevni obrok) Sin. .


---DNICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. crijevo, slijepo.


---DNOfundus, i, m (lat.), bottom (eng.), najdonja površina bilo cega. Opci termin koji oznacava bazu organa ili dio šupljine, odnosno šupljega organa, dio najdalji od ulaza. podine. Sin.


---DNO, OCNOfundus oculi (lat.), fundus of the eye (eng.), stražnji dio ocne jabucice, dio unutrašnjega dijela ocne jabucice racunavši po osovini ulaska svjetla, a dostupan pregledu oftalmoskopom. Sin.


---DOBaetas, atis, f (lat.), age (eng.), 1. trajanje pojedinacne egzitencije, mjereno jedinicama vremena, 2. uzrast, godine života, period života. Sin.


---DOBA POROÐAJNO, CETVRTO(LAT.), fourth stage of labor (eng.), doba poslije istiskivanja posteljice i ovojnica i traje 2 sahata poslije toga dok se ne uspostavi normalni tonus uterusa. Sin.


---DOBA POROÐAJNO, DRUGO(LAT.), second stage of labor, stage of expulsion (eng.), doba izgona, a pocinje sa završetkom prvoga porodajnoga doba i završava sa potpunom ekspulzijom ploda. faza izbacivanja. Sin.


---DOBA POROÐAJNO, PRVO(LAT.), first stage of labor, stage of dilatation (eng.), prvi stadij poradanja, stadij dilatacije, a pocinje sa nastupom redovnih matericnih kontrakcija i završava kada je cerviks potpuno dilatiran i sjedinjen sa vaginom, te tako formira porodajni kanal. faza širenja. Sin.


---DOBA POROÐAJNO, TRECE(LAT.), third stage of labor (eng.), doba posteljice, pocinje potpunim istiskivanjem ploda i traje do izbacivanja posteljice i ovojnica ploda. faza posteljice. Sin.


---DOBA UZRASTAaetatis gradus (lat.), age (eng.), godine života pojedine osobe ili grupe koje korespondiraju sa ti-picnim razvojem za tu dob. Neke se bolesti dominantno javljaju u odredenim godinama Sin. .


---DOBJEŽANcentripetalis, e (lat.), centripetal (eng.), 1. onaj koji se pokrece pod utjecajem centripetalne sile, od periferije ka centru, 2. onaj koji vodi ka centralnom nervnom sistemu. Sin.


---DOBRICfurunculus, i m (lat.), furuncle, boil (eng.), ogranicena inflamacija kože oko otvora dlake i inflamacija lojne žlijezde. U zrelom obliku sadrži centralni cep, a uzrocnici su stafilokoki. cir, potkožnjak, furunkul. Sin.


---DOBROVOLJAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. dobrovoljan.


---DOBROVOLJANvoluntarius-3 (lat.), voluntary (eng.), ono što se radi dobrom voljom ili besplatno (npr. humanitarni rad). Osoba se zove dobrovoljac ili volonter, volunteer Sin. .


---DOCIJEPfragmentum, i, n (lat.), fragment (eng.), jedan od manjih dijelova na koji se neki veci entitet cijepa, rasparcava, dijeli. Dio, komad, komadic, odlomak. olomak, odlomak, fragment, krnjaca, okrnjak, okrška, škrbina. Sin.


---DODATNIsuplementarius-3 (lat.), suplementary (eng.), onaj koji dopunjuje, dopunski, naknadni, služi kao dopuna, dodatak, pomocni sistem Sin. .


---DODIR1. v. culo dodira, 2. tactus, us, m, tactio, onis, f (lat.), touch (eng.), grupa osjecaja kojim kontakt sa objektima daje podatke o njihovim kvalitetima. Vrste dodira su lahak dodir, jak dodir, škaljanje, pritisak, vibracija i bol, 3. contactus, us, m (lat.), contact (eng.), uzajamno dodirivanje, doticanje, kontakt osoba ili dvi Sin. .


---DOHODaditus, us, m (lat.), entrance (eng.), opci termin koji oznacava ulaz, pristup organu ili njegovome dijelu. ulaz. Sin.


---DOJENCEinfans lactans (lat.), infant (eng.), dijete koje sisa, termin je predviden za uzrast od novorodenacnoga perioda, tj. mjesec dana po rodenju, do sposobnosti da zauzme uspravan položaj, 12-14 mjeseci. napršce, beba. Sin.


---DOJENJElactatio, onis, f (lat.), lactation (eng.), period hranjenja djeteta na dojci. U principu najviše godinu dana, uz prihranjivanje od navršena tri mjeseca. Sin.


---DOJILJAnutrix, icis, f (lat.), wet-nurse (eng.), osoba koja doji, pomajka, majka po mlijeku. Sin.


---DOJKAmamma, ae, f (lat.), mammary gland, breast (eng.), sisa, mlijecna žlijezda, modificirana kožna žlijezda na prednjoj strani grudnoga koša, a služi ishrani dojencadi specificnom hranom - majcinim mlijekom. Pl. sin. njedra. Sin.


---DOJNA BRADAVICApapilla mammae (lat.), mammary papilla (eng.), bradavica dojke, mlijecne žlijezde, pigmentirana projekcija na prednjoj površini žlijezde, okružena sa tamnijim krugom, areola mammae. Sin.


---DOKAZANprobatus-3 (lat.), probate (eng.), potvrdan, onaj koji nešto potvrduje, ovjerava, uvjerava u istinitost postojanja bolesti, simptoma, anomalije ili nalaza Sin. .


---DOKTOR MEDICINEdoctor medicinae (lat.), (eng.), medicine doctor, M.D., osoba koja je diplomirala na medicinskom fakultetu, posjednik diplome o završenome drugom stepenu na medicinskom fakultetu što mu daje pravo bavljenja ljekarskom praksom. Skr. Dr. med Sin. .


---DOKTOR NAUKAdoctor scientiarum (lat.), doctor philosophiae (lat.), philosophiae doctor, Ph.D (eng.), osoba koja je doktor medicine, zatim završila postdiplomski studij, odbranila magistarski rad, te odbranila doktorsku tezu koja mora biti doprinos nauci, odnosno nešto novo u medicini, a pred komisijom koju formira univerzitet. Skr. Dr. sc., ScD Sin. .


---DOKTOR STOMATOLOGIJEdoctor stomatologiae (lat.), doctor of dentistry, doctor of dental medicine, D.D., D.D.M. (eng.), osoba koja je posjednik diplome o završenome drugome stepenu na stomatološkome fakultetu, a time je stekla zakonsko pravo na titulu i bavljenje praksom Sin. .


---DOKTRINA, DOCTRINE(LAT.), (eng.), teorija potpomognuta brojnim cinjenicama i autoritetima, te opcenito prihvacena o nacinu ponašanja u specificnim uslovima Sin. .


---DOKTRINA, RATNA(LAT.), war doctrine (eng.), od autoriteta propisan i opcenito prihvacen manir ponašanja u vrijeme dominacije ratnih povreda. Obuhvata organizaciju i sve medicinske aktivnosti Sin. .


---ÐOLÐcarbassus, us, m (lat.), dressing, gauze (eng.), rijetko mrežasti materijal, najcešce od pamucnoga prediva, a upotrebljava se za zavoje, hirurške brisace, prekrivanje rane i sl. Sterilizira se i impregnira po potrebi. budundžuk, gaza, up. ciha. Sin.


---DOLIHOKOLONdolichocolon, i, n (lat.), id.(eng.), nenormalno dugo debelo crijevo Sin. .


---DOLJEdeorsum (lat.), downward (eng.), ono što je upereno ili okrenuto prema stopalima ili tabanima, što je postav-ljeno niže u odnosu na drugu strukturu Sin. .


---DOM ZDRAVLJA(LAT.), dispensary (eng.), zdravstvena ustanova koja osigurava vanbolnicku zaštitu na nivou ljekara opce prakse i specijaliste ukljucujuci i preventivnu službu Sin. .


---DOMACIN(LAT.), host (eng.), vecinom životinja, mada može biti i biljka u kojoj se razvija i raste parazit Sin. .


---DOMACIN, PRELAZNI(LAT.), intermediate host (eng.), domacin kroz kojega parazit prolazi u vrijeme svoga aseksualnoga razvoja. Može ih biti više od jednoga Sin. .


---DOMACIN, STALNI(LAT.), definitive host (eng.), domacin u kojemu parazit postiže seksualnu zrelost. Sin.


---DOMEN(LAT.), domain (eng.), kompaktna globularna struktura sastavljena od jednoga dijela polipeptidnoga lanca koja cini prepoznatljivu jedinicu tercijarne strukture proteina Sin. .


---DOMETexcursio, onis, f (lat.), excursion (eng.), raspon dokle dosežu normalni pokreti u toku svoga funkcioniranja. ekskurzija. Sin.


---DOMINANTAN(LAT.), dominans, antis (eng.), dominant (eng.), 1. (u genetici) onaj koji pokazuje punu fenotipsku ekspresiju gena kod hetero i homozigota, 2. onaj koji nadvladuje, koji pokazuje supremaciju nad drugim istorodnim dijelom ili elementom Sin. .


---DOMOZAKmedulla oblongata (lat.), id.(eng.), cunjasta masa nervnoga tkiva koja se kontinuirano nastavlja na pons prema gore, a dolje na kicmenu moždinu. Leži ispred malehnoga mozga, a gornji dio stražnje ploce cini pod 4. komore. Sadrži pute i važne kolekcije nervnih odajica, koje reguliraju vitalne Sin.


---DONATOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. darovalac.


---DONJIinferior, oris (lat.), lower (eng.), onaj koji je postav-ljen prema dolje ili upravljen prema dolje. Donja površina organa, izdanka ili druge strukture, ona koja je uprav-ljena prema nogama. Sin.


---DONOŠCE(LAT.), (ENG.), SIN. v. dijete, doneseno.


---DONOŽJEtarsus, i, m (lat.), (eng.), dio stopala izmedu nožja, metatarsus, i skocnoga zgloba. Kostur cini sedam kostiju koje se zovu kosti donožja. Sin.


---DOPA(LAT.), dopa (eng.), aminokiselina, 3,4 dihidrooksifenil-alanin koji u tijelu nastaje oksidacijom tiroksina djej-stvom enzima tirozinaze. To je prekurzor dopamina i me-duprodukt u sintezi epinefrina, norepinefrina i melanina Sin. .


---DOPAMIN(LAT.), dopamine (eng.), monoamin, C8H11NO2 koji u tijelu nastaje dekarboksilacijom dope ( Sin. v.), meduprodukt je sinteze norepinefrina i djeluje kao transmiter u centralnome nervnome sistemu.


---DOPING(LAT.), id.(eng.), zloupotreba supstancija ili bilo kojih sredstava namijenjenih vještackome povecanju fizicke sposobnosti prije ili za vrijeme sportskoga takmicenja Sin. .


---DOPUNAsuppletio, onis, f (lat.), supplement (eng.), dodatak, dodavanje, dopunjavanje, pojacavanje Sin. .


---DOPUNSKIsuccenturiatus-3, accessorius-3 (lat.), accessory (eng.), sporedni, pridruženi, dodatni, prekobrojni, prateci, onaj koji dopunjuje ili potpomaže glavni dio ili funkciju, sin. akcesoran Sin. .


---DORASLIC(LAT.), (ENG.), SIN. v. doraslost.


---DORASLOSTpubertas, atis, f (lat.), puberty (eng.), period života od pojave prvih spolnih karakteristika do postiza-nja sposobnosti reprodukcije. pubertet. Osoba u tome periodu je doraslic. Sin.


---DORUCAKjentaculum, i, n (lat.), breakfast (eng.), obrok koji se uzima prije dnevnih aktivnosti. U Bosni je to lahki obrok, uz kahvu, a trebao bi biti najobilniji obrok u toku dana Sin. .


---DORUCJEcarpus, i, m (lat.), id.(eng.), dio ruke izmedu rucja i zgloba sa podlakticnim kostima, a kostur mu cini osam sitnih kostiju, poredanih u dva reda. zašakica. Sin.


---DORUCNIcarpicus-3 (lat.), carpal (eng.), onaj koji pripada dorucju. karpalni. Sin.


---DORZALAN(LAT.), dorsalis, e (lat. ), dorsal (eng.), ono što pripada ledima, okrenuto prema ledima, bliže ledima, suprotno od prednje strane (na nozi, ruci), na ljesici noge ili ruke ( Sin. v.).


---DOSKApix, picis, f (lat.), tar (eng.), proizvod destilacije cumura ili drveta, odnosno kuhanja smole. Izvor je mnogih supstancija (krezol, gvajakol, parafin, fenol, toluen, ksilol). Danas se koristi samo za vanjsku upotrebu kod majasila i psorijaze. Ima više doski: iz kamenoga cumura, pyroleum Sin.


---ÐOVDAtruncus, i, m (lat.), trunk (eng.), glavni dio tijela koji se sastoji od vrata, grudnoga koša, trbuha i karlice. Za njega se vežu glava i ekstremiteti, a termin se upotrebljava i za oznacavanje glavnoga dijela nekoga organa. trup. Sin.


---DOVODNIafferens, entis, (lat.), afferent (eng.), centripetalan, dobježan, onaj koji vodi ka centru Sin. .


---DOVODNICAvena, ae, f (lat.), vein (eng.), krvni sud kojim krv prolazi od razlicitih organa do srca. Sve dovodnice, osim venae pulmonales, nose krv siromašnu kisikom. Zid ima tri sloja, intimu, mediju, adventiciju, ali nije tako debeo i jak kao u arterija. Mnoge dovodnice imaju valvule koje sprjec vena, plava žila, privodnica. Sin.


---DOVODNICA, MALEHNAvenula, ae, f (lat.), (eng.), venule (ng.), bilo koja od malehnih krvnih suda koja skuplja krv iz kapilarnih pleksusa i ulazi u vecu venu Sin. .


---ÐOZ(LAT.), (ENG.), SIN. v. oko.


---DOZAdosis, is, f (lat.), dose (eng.), 1. odredena kolicina lijeka koja se administrira odjedanput ili dnevno, 2. u radiologiji kolicina apsorbirane energije prema jedinici mase tkiva na datome mjestu Sin. .


---DOZIMETAR(LAT.), dosimeter (eng.), instrument kojim se mjeri izloženost radijaciji. Ima ih raznih (filmski dozimetar, jonizaciona komora sa ugradenim elektrometrom itd.) Sin. .


---DOZIMETAR, FILMSKI(LAT.), film badge (eng.), komadic radiografskoga filma, stavljen u posebnu malehnu kutiju koja se nosi na radnoj odjeci, a služi za detekciju i približno mjerenje ekspozicije osobe rendgenskome zracenju Sin. .


---DOZIMETRIJA(LAT.), dosimetry (eng.), mjerenje kolicine ucestalosti i distribucije zracenja koje emitira neki izvor Sin. .


---ÐOZLUCI(LAT.), (ENG.), SIN. v. naocale.


---DOZRELOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. zrelost.


---DR. MED.(LAT.), (ENG.), SIN. v. doktor medicine.


---DR. SC.(LAT.), (ENG.), SIN. v. doktor nauka.


---DR. STOM.(LAT.), (ENG.), SIN. v. doktor stomatologije.


---DRACA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bodlja.


---DRACAVspinosus-3 (lat.), spinosus (eng.), ono što nalici na dracu, bodlju, ono što pripada bodlji, draci, spina, ae, izraštaju koji nalici na bodlju. Sin.


---DRAGO CVIJECE(LAT.), (ENG.), SIN. v. crvena kitica.


---DRAGOLJICE(LAT.), (ENG.), SIN. v. carevo cvijece.


---DRAKUNKULOZAdracontiasis, is, f (lat.), guinea worm disease (eng.), bolest izazvana parazitom Dracunculus medinensis. To je filarioza kožnoga i potkožnoga tkiva covjeka i životinja. Parazit je ženka, obla gujavica, dužine 35 - 120 cm, koja jaja izbacuje na kožne pore u vodu, a larva ulazi u malehnoga racica, Cyclops, kao Sin. .


---DRAM(LAT.), (ENG.), stara bosanska mjera za težinu. Ne odgovara gramu, nego je 1/400 dio oke, a oka je 1,5 kg. Sin.


---DRASTICANdrasticus-3 (lat.), drastic (eng.), onaj koji djeluje veoma snažno, efektivno i brzo Sin. .


---DRASTICIremedia drastica (lat.), drastics (eng.), snažna, violentna, sredstva za cišcenje Sin. .


---DRAŽENJEirritatio, onis, f (lat.), irritation (eng.), 1. akt stimulacije podražajem, 2. pretjerana ekscitacija. iritacija. Sin.


---DRAŽILOirritans, antis (lat.), irritant (eng.), sredstvo koje nadražuje Sin. .


---DRAŽLJIV(LAT.), (ENG.), SIN. v. osjetljiv.


---DRAŽLJIVOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. osjetljivost.


---DREMLJIVOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. drijemež.


---DREN(LAT.), drain (franc. i(eng.), .), svako sredstvo koje kroz kanal ili jednostavno svojim prisustvom i sprjecavanjem zatvaranja rane omogucava izlazak tecnosti ili gnojnoga materijala iz bilo koje šupljine, rane ili inficiranoga podrucja. Odvodna cjevcica. Up. natega Sin. .


---DRENAŽA(LAT.), drainage (eng.), odvodenje, sistematsko ukla-njanje tecnosti ili svega što istice iz rane ili neke šupljine. Sin.


---DRENAŽA, ASPIRACIONA(LAT.), suction drainage (eng.), drenaža neke šupljine zatvorenim sistemom se gdje ona pojacava aktivnom aspiracijom, dodavanjem aparata koji pravi vakuum. vakuum drenaža. Sin.


---DRENAŽA, KAPILARNA(LAT.), capillary drainage (eng.), drenaža koja se ostvaruje koncem, ketgutom, kapilarnom cjevcicom ili drugim materijalom malehnoga promjera. Sin.


---DRENAŽA, PLIMSKA(LAT.), tidal drainage (eng.), drenaža mokracne bešike koja alternativno puni i prazni bešiku posebnim sistemom koji koristi gravitaciju. Sistem je na principu plima-oseka. Sin.


---DRENAŽA, PODVODNA(LAT.), subaqual drainage (eng.), drenaža pleuralnoga kaviteta gdje je vanjski kraj drena stavljen pod vodu, a pokreti grudnoga koša omogucuju pražnje-nje i postizanje negativnoga pritiska, pa time i bolju ekspanziju pluca. Sin.


---DRENAŽA, POSTURALNA(LAT.), postural drainage (eng.), uklanjanje sekreta kod bronhiektazija i apscesa pluca promjenom pacijentovoga položaja sa potpomaganjem ponavljanim stezanjem grudnoga koša Sin. .


---DRENAŽA, ZATVORENA(LAT.), closed drainage (eng.), drenaža koja se izvodi sistemom za drenažu u koji ne ulazi zrak uslijed sprjecavanja infekcije ili omogucavanja vakuuma. Sin.


---DREPANOCIT(LAT.), (ENG.), SIN. v. odajica, polumjesecasta.


---DREPANOCITOZAdrepanocytosis, is, f (lat.), id.(eng.), prisustvo srpastih, polumjesecastih odajica, drepanocita, u krvi. Sin.


---DRESELJEdepressio, onis, f (lat.), depression (eng.), duševno stanje sniženoga raspoloženja sa osjecajem tuge, ocaja i gubitka hrabrosti, te sposobnosti za normalno vodenje svakodnevnih posala. Po ranijoj terminologiji najteži oblik depresije bila bi melanholija. depresija. Sin.


---DREZGA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bud.


---DRHAT OD STRAHA(LAT.), (ENG.), SIN. v. treperenje 2.


---DRHAT1.frigor, oris, (lat.), chill, shivering (eng.), specificno stanje osjecaja hladnoce i drhtanja prije nego poraste tjelesna temperatura i dok ona raste, 2. tremor, orism (lat.), id.(eng.),., fini, sitni pokreti, trešnja tijela, a narocito ekstremiteta ili prstiju, nevoljnoga tipa, kao znak neuroza ili c Sin.


---DRHTAJ(LAT.), thrill (eng.), osjecaj vibracije koji proživljava ispitivac prilikom pipanja nekoga mjesta na tijelu Sin. .


---DRHTAVtremulus-3 (lat.), tremulous (eng.), onaj koji pripada ili je karakteriziran drhatom ( Sin. v. drhat 2).


---DRHTAVICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. drhat.


---DRIJEMAKremedium hypnoticum (lat.), hypnotic (eng.), sredstvo koje inducira san, lijek koji djeluje proizvodeci san. Opojna trava. bendžiluk, hipnotik Sin.


---DRIJEMEŽsomnolentia, ae, f (lat.), somnolence (eng.), poremecaj svijesti nivoa izmedu konfuzije i sopora. Neprirodna pospanost. Stanje nekompletnoga sna sa gubitkom orijentacije ili nemir sa violentnim ponašanjem. dremljivost, somnolencija, spavež, pospanost. Sin.


---DRIJEMEŽ, PAROKSIZMALNInasrcolepsia, ae, f (lat.), narcolepsy (eng.), rekurentne, nekontrolirane kratke epizode sna, udružene sa halucinacijama, sin. narkolepsija Sin. .


---DRISKAVICAdiarrhoea ae, f (lat.), scours (eng.), abnormalna ucestalost i mehka do vodenasta konzistencija stolice. krupa, proljev, blihanje, ishod, dijareja, hidroreja. Sin.


---DROBviscus, eris, n, splanchna, orum, n (lat.), viscera (eng.), unutrašnji organi, sadržaj grudne i trbušne duplje. utroba, iznutrica, viscera, škembe (kod životinja). Sin.


---DROBAKhypogastrium, ii, n (lat.), id.(eng.), dio trbuha ispod linije koja spaja obje spinae iliacae anteriores u srednjem dijelu, sin. malehni trbuh, potrbušje Sin. .


---DROBLJENJEtrituratio, onis, f, tripsis, is, f (lat.), trituration, tripsy (eng.), proces mrvljenja kamenca Sin. .


---DROBNIintestinalis, e (lat.), intestinal (eng.), onaj koji pripada drobu, utrobi, crijevima. Sin.


---DROBNJACI(LAT.), (ENG.), SIN. v. gujavice, pljosnate.


---DROGA(LAT.), drug (eng.), 1. narkoticno sredstvo, dobijeno bilo iz prirodnoga izvora, biljke, bilo hemijskim putem, podložno zloupotrebi, 2. bilo koji hemijski spoj koji može biti korišcen kao lijek kod ljudi ili životinja u cilju lijecenja ili prevencije bolesti Sin. .


---DROMOMANIJAdromomania, ae, f (lat.), id.(eng.), potreba za mijenjanjem mjesta i stalnim putovanjima kod labilnih osoba, ali bez amnezije uz svjestan cilj promjene mjesta Sin. .


---DROMOTROPICANdromotropicus-3 (lat.), dromotropic (eng.), onaj koji utjece na provodljivost nervnih niti Sin. .


---DROZOFILA(LAT.), (ENG.), SIN. v. vinska mušica.


---DRUGOROTKAsecundipara, ae, f (lat.), id.(eng.), žena koja je imala dvije trudnoce, dva puta bila hamila Sin. .


---DRUZE(LAT.), drusen (njem.), id.(eng.), 1. hijalini ekskreti na lamina basalis chorioideae koje se javljaju u starosti, ali i sa nekim patološkim procesima, 2. rozete u granulacionome tkivu kod aktinomikoze Sin. .


---DRVCE SLATKOglycyrrhiza glabra (lat.), sweet worth (eng.), dugovjecna biljka ciji korijen djeluje kao ekspektorans, a upotrebljava se i kao sladak korigens Sin. .


---DRVOarbor, oris, m (lat.), tree (eng.), struktura nalik na drvo, struktura koja se grana na sve manje i manje ogranke. Id. deblo Sin. .


---DRVO, KININOVOCinchona succirubra (lat.), cinchone (eng.), jedna vrsta iz roda kininovaca, Rubiaceae, drvo iz Južne Amerike. Izvor je medicinski znacajnih alkaloida (kinin, kinidin itd.), koji se upotrebljavaju kao antimalarici i depresori srcane akcije Sin. .


---DRZMAfuror, oris, m (lat.), rage, fury (eng.), jarost, bijes, pomama, intenzivna jarost koja se javlja kod epilepsije Sin. .


---DRZMANfuriosus-3 (lat.), raged (eng.), osoba koja pokazuje znake bijesa, jarosti, pomame. Epilepticar u stanju akutne jarosti. Sin.


---DRŽAC(LAT.), retainer (eng.), 1. sredstvo, instrument, predvideno da drži nešto u odredenom položaju cime omogucuje operativni zahvat, 2. svi oblici, spone, koji povezuju tijelo protetskoga ili ortodentskoga aparata sa nadomjestkom ili naslonom na zubu Sin. .


---DRŽAK1. v. cren, 2. pedunculus, i, m (lat.), stalk (eng.), elongirana, više ili manje tanka anatomska struktura koja nalici stabljici za koju se drži neka struktura (npr. držak hipofize) Sin. .


---DRŽANJE TIJELApostura, ae, f (lat.), posture (eng.), stav, položaj, nacin na koji neko drži ukupni organizam, manir, izgled, Sin. v. držanje 2.


---DRŽANJEhabitus, us, m (lat.), habit (eng.), 1. konstantna praksa ustanovljena stalnim ponavljanjem, 2. nacin ukupnoga ponašanja, izgled Sin. .


---DUBnekoliko vrsta listopadnoga drva roda Quercus (lat.), oak (eng.), poznatih po velikoj kolicini tanina. Koristi se kora, Quercus cortex, prženo sjeme, Quercus semen tostum, i list Quercus folium, kao adstringenti. Sin.


---DUBAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. dlijeto.


---DUBAKarbor oris, m (lat.), tree (eng.), posebno konstrui-rani, od drveta napravljeni, stalak u koji se stavi dijete koje ne hoda. Primjena je obicno u bošnjackim selima Sin. .


---DUBALJKA(LAT.), probe (eng.), tanki, fleksibilni instument, predviden za ulazak u ranu, kanal, otvor, šupljinu, radi eksploracije. badalo. Sin.


---DUBINAprofunditas, atis, f (lat.), depth (eng.), ekspresija udaljenosti od najgornjega dijela (ulaz), do najdonje površine (dno) neke šupljine, šupljega organa, odnosno suda Sin. .


---DUBIOZANdubiosus-3 (lat.), dubious, doubtful (eng.), nesiguran, sumnjiv, netacan, manje vjerodostojan Sin. .


---DUBOKprofundus-3 (lat.), deep (eng.), termin koji oznacava strukturu koja je postavljena na nižoj ili najnižoj razini od ostalih koje su na površini tijela ili uz nju Sin. .


---ÐUBREcalluvies, ei, f (lat.), 1. trash (eng.), sve otpadne materije bolnickoga ambijenta, smetlje, 2. fertilizer (eng.), životinjski izmet koji služi za dubrenje oranica. gnoj. Sin.


---DUBURArectum, i, m (lat.), id.(eng.), završno debelo crijevo, koje služi magaziniranju i formiranju stolice, te resorpciji ostatka tecnosti. lubura, završno crijevo, pravo crijevo, rektum, prohodnjak. Sin.


---DUDdrvo sa dva varijeteta. Bijeli dud, morus alba (lat.), white mulberry (eng.), i šamdud, morus nigra (lat.), black mulberry (eng.). U narodnoj se medicini upotrebljava lišce i jednoga i drugoga za caj kod šecerne bolesti i kao dijuretik. Sirup od ploda šamduda, sirupus Mororum, se koristi pri vatri i kod inflamacije grla. Sin.


---DUGlongus-3 (lat.), long (eng.), opci termin u anatomskoj nomenklaturi koji oznacava dužinu po osovini, npr. dugi mišic. Oznaka jedne dimenzije, one po duljini, dužini Sin. .


---DUGOBOLJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bolest, hronicna.


---DUGOGLAVOSTdolichocephalia, ae, f (lat.), dolichocephaly (eng.), posjedovanje duge glave, cefalicni indeks 75,9 ili manji Sin. .


---DUGOLJASToblongus-3 (lat.), oblong, long (eng.), izduljen, produžene osovine, dulji nego širi, sin. duguljast Sin. .


---DUGONOGlongipes, dis, (lat.), longipedate, longlegged (eng.), osoba dugih nogu Sin. .


---DUGOTRAJAN1. durabilis, e, diuturnitas, atis, f (lat.), long-lasting (eng.), ono što je duratno, što traje, što ima dugi vijek, sporo nestaje, sporo cijeli, 2. chronicus-3 (lat.), chronic (eng.), onaj koji postoji dulje, pa ima dovoljno vremena da se formiraju odredene patološko anatomske promjene tipicne za dugotrajnost. U klinic Sin. .


---DUGOVIDhypermetropicus-3 (lat.), hyperope (eng.), osoba koja pokazuje dalekovidnost. Sin.


---DUGOVIDNOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. dalekovidnost.


---DUGOVJECAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. dugovjecnost.


---DUGOVJECNOSTlongaevitas, atis, n (lat.), longevity (eng.), sposobnost da se dugo živi. Dugovjecnost bi bila život dulji od prosjecnoga vijeka jedne populacije (razlicito za žene i muškarce i u raznim državama, podnebljima i vremenima). Osoba koja je dugoga života je dugovjeka, dugovjecna, longaevus-3 Sin. .


---DUGOVJEK(LAT.), (ENG.), SIN. v. dugovjecnost.


---DUGULJASToblongus-3 (lat.), oblong (eng.), izdužen, produžene osovine, duži nego širi, b. dugoljast. Sin.


---DUHA(LAT.), (ENG.), SIN. v. miris (S. Kulenovic: "... i osjeti istu onu duhu").


---DUHAN1. Nicotiana tabacum (lat.), tobacco (eng.), jednogodišnja biljka, ciji se sušeni i preparirani listovi puše u obliku cigareta, cigara i u luli. Sadrže razlicite alkaloide, poglavito nikotin, koji je ganglionbloker, sedativ, emetik, srcani depresor i antispazmolitik. Pušenje duhana je nehigijenska n Sin.


---DUHAN, INDIJSKI(LAT.), Lobelia inflata (eng.), indian tobacco (eng.), biljka ciji suhi listovi nalice duhanu zbog sadržaja droge lobelina koji se ranije upotrebljavao kao analeptik, a danas se koristi u preparatima za odvikavanje od puše-nja. Sin.


---DUHANDŽIJA(LAT.), (ENG.), pušac, ovisnik o duhanu ( Sin. v.).


---DUHOBOLJApsychopathia, ae, f (lat.), psychopathy (eng.), duševna poremecenost koja nije razvrstana kao duševna bolest. Uglavnom nije udružena sa gubitkom inteligencije, a mogla bi se karakterizirati kao poremecaj ponašanja. psihopatija. Sin.


---DUKTUS(LAT.), (ENG.), SIN. v. kanal 2.


---ÐULrosa, ae, f (lat.), rose (eng.), više biljki istoimenoga roda. Cvijet majskoga dula, Rosa centifolia, služi za pravljenje ružine vode, dulsije, aqua rosarum, rose water, a njene osušene latice imaju laksativno djelovanje. Cvijet dula mjesecara, Rosa gallica, se miješa sa medom, mel rosat ruža. Sin.


---ÐUL-JAG(LAT.), (ENG.), SIN. v. dul.


---ÐUL-RUŽA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dul.


---ÐULABIJA1. vrsta jabuke (v.), 2. sirupus rosarum (lat.), rose syrup (eng.), sirup napravljen dodatkom ružina zejtina ili dulsije, a upotrebljava se kao vehikulum i korigens Sin. .


---DULACatrium cordis (lat.), atrium of heart (eng.), jedna od dvije manje šupljine srca sa tanjim mišicnim zidom, a koja prethodi ulazu u vecu srcanu komoru. pretkomora. Sin.


---DULJINAlongitudo, inis, f (lat.), length, longitude (eng.), kvalitet nekoga organa mjeren po njegovoj dužoj osovini. dužina. Sin.


---ÐULSIJAaqua rosarum (lat.), rose water (eng.), ružina voda. V. dul Sin. .


---DUMAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. dim.


---ÐUNLE(LAT.), mn. dunleta, dumbbell (eng.), orig. topovsko tane. Neki tumori pokazuju takav rast u obliku dunleta, pa se(eng.),leski zovu dumbbell tumors. Obicno se sastoje od dva nejednaka dijela spojena trakom i više nalice na dunle za ritmicku gimnastiku. Sin.


---DUODENALANduodenalis, e, f (lat.), duodenal (eng.), ono što pripada dvanaestopalacnome crijevu. Sin.


---DUODENEKTOMIJAduodenoectomia, ae, f (lat.), duodenectomy (eng.), parcijalna ili totalna hirurška ekstirpacija dvanaestopalacnoga crijeva Sin. .


---DUODENITIS(LAT.), id. lat. i(eng.), inflamacija sluzavice dvanae-stopalacnoga crijeva Sin. .


---DUODENOSKOPIJAduodenoscopia, ae, f (lat.), duodenoscopy (eng.), endoskopsko pregledanje dvanaestopalacnoga crijeva. Sin.


---DUODENOSTOMIJAduodenostomia, ae, f (lat.), duodenostomy (eng.), hirurško pravljenje stalnoga otvora na dvanaestopalacnome crijevu. Sin.


---DUODENOTOMIJAduodenotomia, ae, f (lat.), duodenotomy (eng.), hirurško otvaranje dvanaestopalacnoga crijeva. Sin.


---DUPLICITETduplicitas, atis, f (lat.), duplicity (eng.), udvojenost, udvostrucenost, pojava u paru Sin. .


---DUPLIKACIJAduplicatio, onis, f (lat.), duplication (eng.), 1. (u genetici) prisustvo dodatnoga genetskoga materijala na genomu, 2. udvajanje bilo koje strukture ili organa Sin. .


---DUPLJA LUBANJEcavitas cranii (lat.), cranial cavity (eng.), prostor koji zatvaraju kosti lubanje, a koji se od svih prostora tijela najmanje može širiti. Sin.


---DUPLJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. utlina.


---DUPLJA, BUBNAcavitas tympanica (lat.), tympanic cavity (eng.), veci dio srednjega uha kojega cini uska, zrakom ispunjena šupljina u sljepoocnoj kosti, a sadrži slušne košcice. Sin.


---DUPLJA, GRUDNAcavitas pleuralis (lat.), pleural cavity (eng.), potencijani prostor unutar grudnoga koša, izmedu poplucnice i porebrice, a postaje stvaran ulaskom zraka u njega, sin. prsište. Sin.


---DUPLJA, OCNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cašica, ocna.


---DUPLJA, TRBUŠNAcavitas abdominalis (lat.), andominal cavity (eng.), šupljina trbuha, prostor od dijafragme do dna malehne karlice, a sadrži digestivne i mokracne organe. Nekad se termin ogranicava samo na peritoneum i organe unutar njega. Normalno ne predstavlja stvarnu nego potencijalnu šupljinu. Sin.


---DUPLJA, USNAcavitas oris (lat.), oral cavity (eng.), šupljina usta i okolnih struktura, obraza, nepca, zuba i jezika, te pljuvacnih žlijezda koje se izlijevaju u usnu šupljinu. Sin.


---DURA(LAT.), (ENG.), SIN. v. polubnjaca.


---DURALANduralis, e (lat.), dural (eng.), onaj koji pripada tvrdoj moždanoj opni, polubnjaci. Sin.


---DUSTABANplatypodia, ae, f, pes planus (lat.), flat foot (eng.), ravni taban, taban sa spuštenim svodovima stopala. Sin.


---DUSTABANLIJA(LAT.), (ENG.), osoba koja ima dustaban ( Sin. v.).


---ÐUTURUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. star.


---ÐUTURUMLUK(LAT.), (ENG.), SIN. v. starost.


---DUVAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. zid.


---ÐUVEZ(LAT.), dark red, purple red, crimson (eng.), zatvoreno crvena boja, ono što ima zatvoreno crvenu boju se kaže duvezli. Sin.


---ÐUVEZLI(LAT.), (ENG.), SIN. v. duvez.


---DUZ-TABAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. taban, ravni.


---DUZENpigmentum, i, n (lat.), pigment (eng.), bilo koja normalna ili nenormalna obojena materija u organizmu. Sin.


---DUŠAanima, ae, f, psyche, is, f (lat.), soul (eng.), netjelesni, duhovni, vjecni dio ljudskoga bica, sin. džan, psiha Sin. .


---DUŠEKculcita, ae, f, strangulum, i, n (lat.), matress (eng.), dio bolesnicke postelje, onaj na kojemu se leži, naprav-ljen od sintetskoga materijala, biljnih ili životinjskih vlakana, sa ili bez opruga. Sin.


---DUŠEK-HASTA(LAT.), bedridden (eng.), ležeci bolesnik, bolesnik vezan za postelju, težak bolesnik. Sin.


---DUŠENJEsubmersio, onis, f, suffocatio, onis, f (lat.), suffocation, submersion (eng.), zaustavljanje respiracije dospijevanjem pod vodu ili ulaskom stranih tijela u pocetne dijelove dihalne cijevi. sufokacija, submerzija. Up. utapljanje. Sin.


---DUŠIK(LAT.), (ENG.), SIN. v. azot.


---DUŠNICEbronchium ii, n (lat.), id.(eng.), jedan od ogranaka bronha, dušnjaka, manji od njega, a veci od bronhiole. Redoslijed granjanje bronhalnoga stabla ide: dušnik, traheja, dva dušnjaka, bronchi, potom dušnice, bronhije i konacno bronhiole. Sin.


---DUŠNIKtrachea, ae, f (lat.), id.(eng.), hrskavicno membranozna cijev koja ide od grkljana i razdvaja se u 2 dušnjaka, bronha, te služi da dihanje. Otvorenoga je zjapa pomocu dvadesetak hrskavica u obliku konjske potkovice. Sin.


---DUŠNJAKbronchus, i, m (lat.), bronchi (pl.(eng.), .), jedna od dvije cijevi nastale racvanjem dušnika, trachea, a provode zrak do sitnijih ogranaka, bronhija. Gradene su od plocaste hrskavice, glatkih mišica i cilindricnoga cilijarnoga epitela. Sin.


---DUŽICAiris, iridis, n (lat.), id.(eng.), dem. od duga, kružna pigmentirana opna iza rožnjace na kojoj je otvor zjenice, dio vaskularne ovojnice oka koji je najviše postavljen naprijed sa mogucnošcu širenja i skupljanja zjenice zbog mišicnih niti u dužici. šarenica. Sin.


---DUŽINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. duljina.


---DVOGLAV1. biceps, icis, m (lat.), id.(eng.), odnosi se na dvoglavi mišic, mišic koji ima dvije glave, m. biceps, 2. dicephalus, i, m (lat.), id.(eng.),., nakaza sa izraženom dvoglavošcu ( Sin. v.).


---DVOGLAVOSTdicephalia, ae, f (lat.), dicephaly (eng.), urodena mahana u kojoj nakaza ima 2 glave. dicefalija. Sin.


---DVOJCI(LAT.), (ENG.), SIN. v. blizancad.